Predsjednik Sabora Vladimir Šeks u službenom posjetu kod predsjednika parlamenta Baden-Württemberga Petera Strauba

Odnosi između Republike Hrvatske i njemačke savezne države Baden-Wuerttemberg tradicionalno su izvrsni, s izgledima da se dodatno poboljšaju, zaključili su predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i njegov kolega iz Baden-Wuerttemberga Peter Straub u ponedjeljak u Stuttgartu. Razgovorom dvojice predsjednika parlamenata počeo je dvodnevni posjet hrvatskog saborskog izaslanstva na čelu s predsjednikom Vladimirom Šeksom toj njemačkoj pokrajini.

"Odnosi Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke su sjajni, a takvi su i odnosi Hrvatske i naše savezne države u kojoj živi 140.000 Hrvata od ukupno 400.000 vaših državljana na teritoriju Njemačke", rekao je Straub hrvatskom izaslanstvu, izrazivši zadovoljstvo što je upravo u Stuttgartu najveće konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik parlamenta Baden-Wuerttemberga podsjetio je na posjet pokrajinskog premijera Erwina Teufela Hrvatskoj u listopadu prošle godine, kada je potpisan Sporazum o međusobnoj suradnji i dogovorena uspostava Mješovite komisije između RH i Baden-Wuerttemberga koja je u ožujku u Zagrebu i održala konstituirajuću sjednicu.

Rad te komisije, ocijenio je Šeks, sigurno će pridonijeti daljnjoj suradnji između dviju strana, a tome bi mogla pomoći i jača parlamentarna suradnja. Iznio je prijedlog o međusobnim posjetima parlamentarnih odbora koji bi se trebali baviti temama od zajedničkog interesa, poput gospodarstva ili turizma, što je Straub sa zadovoljstvom prihvatio, uz napomenu da se takva suradnja može početi ostvarivati tek nakon ožujka iduće godine, kada će se održati novi parlamentarni izbori. Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je kako težište dvodnevnog posjeta želi staviti na jačanje gospodarskih odnosa, budući da je Njemačka druga zemlja po količini ulaganja u Hrvatsku, a da u sklopu njemačkih ulaganja velik dio otpada na saveznu državu Baden-Wuerttemberg. Za usporedbu je istaknuo kako od ukupnog hrvatskog uvoza iz Njemačke, iz te savezne države dolazi više od 15 posto.

Dvojica predsjednika parlamenata razgovarala su i o procesu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji pri čemu je Šeks istaknuo kako je odgoda početka pregovora u ožujku bila veliko razočaranje za Hrvatsku, budući da je prije toga ocijenjena kao funkcionirajuća tržišna demokarcija te je upozorio da bi novo odugovlačenje moglo dovesti do porasta broja euroskeptika, jer se potpora ulasku u EU u hrvatskom društvu i u ovom trenutku vrti oko 50 posto.

Peter Straub, koji je već dvije godine predsjednik Odbora regija EU-a u Bruxellesu, naglasio je kako Hrvatska ima punu potporu toga Odbora za što brže pristupanje Uniji. "Na plenarnoj sjednici u srpnju Odbor će usvojiti nacrt prijedloga o načelima, prioritetima i uvjetima partnerstva s Republikom Hrvatskom koji će zatim iznijeti Ministarskom vijeću", napomenuo je Straub. Odbor europskih regija ima samo savjetodavnu ulogu, ali taj prijedlog bit će izrazito pozitivan za Hrvatsku, rekao je Straub, izražavajući nadu da će Ministarsko vijeće uzeti u obzir sadržaj prijedloga. Straub je prije dva tjedna u Austriji razgovarao s najvišim političkim dužnosnicima, uključujući predsjednika Heinza Fischera i kancelara Wolfganga Schuessela te je predsjedniku Sabora prenio punu potporu austrijskoga političkog vrha hrvatskim nastojanjima za punopravnim članstvom u Uniji. "U svim razgovorima u Austriji zaključeno je kako je neprihvatljivo da se cijelom narodu nameće kolektivna odgovornost za određenoga pojedinca", rekao je Straub govoreći o slučaju odbjegloga generala Ante Gotovine.

Predsjednik Parlamenta Baden-Wuerttemberga hrvatskom izaslanstvu rekao je kako je stanje u Europskoj uniji, nakon odbacivanja Ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, jako teško te da se "zasad ne može procijeniti kako će se situacija dalje razvijati". U drugoj polovici godine predsjedanje Unijom preuzima Velika Britanija u kojoj također postoji veliki otpor Europskom ustavu, pa se, kako je rekao Straub, čuju i glasovi da bi se pitanje daljnjeg proširenja moglo vezati uz Tursku, zbog straha starih članica od krize u vlastitim zemljama zbog potrebe da se tako velika zemlja približi europskim standardima. (HS/Hina)
 

Autor: HS/Hina