.png)
Zagreb – U povodu obilježavanja 17. lipnja - Dana dezertifikacije i suše, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozvala je na odgovorno ponašanje u raspolaganju i korištenju tla. Upozorila je kako nedostatak prikladnog zakonodavstva Unije, kojim bi se regulirala pitanja upravljanja tlom, rezultiraju degradacijom tla i na nacionalnoj i na europskoj razini.
Svjesna učinaka erozije i gubitka organskog ugljika u tlu kao i potencijalnih opasnosti dezertifikacije problem je prepoznala i Europska komisija navodeći u Strategiji o bioraznolikosti kako će gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava biti među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Nadalje, ovaj problem predstavlja i značajnu prijetnju temeljima gospodarstva, a procjenjuje se kako posljedice degradacije zemljišta na godišnjoj razni iznose od 5,5 do 10,5 bilijuna eura na svjetskoj razini. Upravo se zbog navedenog, ali i ispunjavanja obveza vezanih uz neutralnost degradacije zemljišta na međunarodnoj i europskoj razini, Europska komisija odlučila na ažuriranje tematske strategije EU-a o zaštiti tla čije se donošenje očekuje u narednim mjesecima. Ovom bi se inicijativom, kao dijelom europske Strategije o bioraznolikosti do 2030. godine, ažurirala važeća strategija o zaštiti tla s namjerom postizanja neutralnosti degradacije zemljišta i ciljevima usmjerenim prema zaštiti plodnosti tla, smanjenju erozije i zatvaranja tla, povećanja organske tvari u tlu, identificiranjem onečišćenih lokacija, obnovom degradiranih zemljišta i definiranjem pojma „dobrog ekološkog stanja“ vezanog uz tlo.
Tema ovogodišnjeg međunarodnog Dana dezertifikacije i suše usmjerena je prema tranziciji degradiranog u zdravo tlo, a to predstavlja priliku da se podsjetimo svih dobrobiti koje nam tlo nosi, od onih vezanih uz ekonomsku otpornost, stvaranje radnih mjesta, povećanje dohotka i povećanje sigurnosti opskrbe hranom, do oporavka bioraznolikosti i utjecaja na ograničavanje klimatskih promjena. Tlo, kao jedan od najsloženijih ekosustava nije samo stanište organizama koji u njemu žive i reguliraju ključne usluge ekosustava poput plodnosti tla i kruženja hranjivih tvari, već je to i najveće kopneno skladište ugljika čijom sekvestracijom se regulira utjecaj klimatskih promjena.
Kako su funkcije tla ovisne o ukupnoj bioraznolikosti, a tlo je izloženo degradaciji potaknutoj ljudskim aktivnostima poput lošeg upravljanja zemljištem, prenamjenom zemljišta, korištenjem okolišno neosjetljivih poljoprivrednih i šumarskih praksi, napuštanjem zemljišta, onečišćenjem, klimatskim promjenama, erozijama, salinizacijom, dezertifikacijom, zakiseljavanjem, tako se sve više smanjuje i kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava društvu u cjelini.
– Zbog svega navedenoga potrebno je osigurati održivo gospodarenje tlom, kako poljoprivrednim, tako i šumskim i planiranje ulaganja u izbjegavanje njegove degradacije, kao i obnove degradiranog zemljišta, kako bismo generacijama koje dolaze osigurali stabilnost osnovnog resursa za proizvodnju hrane, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Petir.