10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o potrebi za pisanim sporazumom u vezi s jedinicama neprihvatljivima prema Leahyjevu pravilu, drugo čitanje, P.Z. br. 639, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da odnosi Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u području sigurnosti i obrane kontinuirano napreduju i pridonose ukupnim bilateralnim odnosima. U pogledu nastojanja za daljnjim unaprjeđenjem suradnje u području sigurnosti i obrane američka strana je predložila da se pristupi sklapanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o potrebi za pisanim sporazumom u vezi s jedinicama neprihvatljivima prema Leahyjevu pravilu uzimajući u obzir specifične zahtjeve koji vezano za pružanje obuke, opreme i druge vrste pomoći jedinicama snaga sigurnosti stranih država proizlaze iz zakonodavstva Sjedinjenih Američkih Država. Naime, Leahyjevo pravilo obvezuje Vladu Sjedinjenih Američkih Država da uskrati primjenjivu pomoć Sjedinjenih Američkih Država svakoj jedinici snaga sigurnosti strane države za koju ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država raspolaže vjerodostojnim podacima o tome da je ta jedinica odgovorna za teško kršenje ljudskih prava. Sporazumom se uspostavlja dvostrani međunarodnopravni okvir za pružanje potpore Sjedinjenih Američkih Država Republici Hrvatskoj u vidu programa pomoći na području sigurnosti i drugih programa koje financiraju Sjedinjene Američke Države, te će se tako omogućiti daljnja suradnja u pogledu opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske i osigurati provedba dvostrane suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. 
Ovim Zakonom se potvrđuje Sporazum koji je potpisan u Washingtonu 19. listopada 2023., slijedom čega će njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske postati dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Za njegovu provedbu nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. 
 
Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o potrebi za pisanim sporazumom u vezi s jedinicama neprihvatljivima prema Leahyjevu pravilu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Ante Deura.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine, raspravio je Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2024. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naveo kako je Vlada RH na temelju članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 145/23.) donijela Uredbu o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske na sjednici održanoj 28. prosinca 2023. godine. Naime, zbog kratkog roka Izmjena Zakona o službi u OSRH nije mogla biti donesena do 31.12.2023., pa je to pitanje privremeno bilo uređeno Uredbom koja je omogućila vojnicima i mornarima, koji su navršili 45 godina života, ostanak u djelatnoj vojnoj službi, obzirom da se toj kategoriji vojnog osoblja podiže dobna granica s 45 na 50 godina života za prestanak službe po sili zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (deset  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Ante Deura.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom  zakona, P.Z. br. 614,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naveo kako se predmetnom izmjenom Zakona propisuje podizanje dobne granice sa 45 na 50 godina života za vojnike i mornare za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona. Naime, određenom broju vojnika koji su primljeni na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme prema dosadašnjem Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske,

djelatna vojna služba prestaje po sili zakona s navršenih 45 godina života zbog čega ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu. Podizanjem dobne granice za ostanak u službi do navršenih 50 godina života omogućit će im se odlazak iz vojnog sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu. 

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozitivno su ocijenili predloženu izmjenu Zakona te činjenicu da je prepoznata potreba usredotočenosti na čovjeka i poboljšanje egzistencijalnih mogućnosti i materijalnih prava vojnika. Zanemarivanje čovjeka u vojnom sustavu je nedopustivo jer čovjek čini okosnicu jake i sposobne vojske. 

Nadalje, predloženo je da se razmotri mogućnost o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu po sili zakona i za najviše vojne časnike kako bi se omogućilo da se njihovo veliko znanje i stručno iskustvo maksimalno iskoristi u okviru sustava. Pored toga, u svrhu privlačenja mlađih generacija potrebno je osmisli kvalitetan model prezentacije Hrvatske vojske, te osigurati bolju opremljenost, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. Nadalje, u raspravi je istaknuto da je u kontekstu promijenjenih geopolitičkih okolnosti i sigurnosnih ugroza, potrebno na sustavan i provediv način razvijati sustav svih segmenata obrane i zaštite građana Republike Hrvatske te o tome provesti sveobuhvatnu raspravu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (deset  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Ante Deura.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je naveo kako su se nastavno na NATO samit iz 2016. godine države članice Saveza odlučile za djelovanje u dva osnovna smjera – dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane putem jačanja prednje prisutnosti na istoku Saveza te projiciranje stabilnosti izvan granica Saveza izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država. 
Jačanje prednje prisutnosti započelo je 2017. godine i provodi se razmještanjem četiriju borbenih skupina savezničkih snaga na istoku NATO-a kroz ojačanu prednju prisutnost u Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi i Republici Poljskoj. 

U sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, od 2017. do sada sudjelovalo je 784 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Prijedlogom odluke predlaže se da su u aktivnost ojačane prednje prisutnosti NATO-a, u okviru borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj, u 2024. godini uputi do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnica „Panzer haubica 2000“), uz mogućnost rotacije. 

Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.
 
U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu .  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE PREDNJE PRISUTNOSTI NATO-A U REPUBLICI POLJSKOJ

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo da su se države članice na sastanku NATO ministara obrane održanog u veljači 2022, kao odgovor na pojavu novih sigurnosnih ugroza i jačanja nestabilnosti na istoku Europe, usuglasile oko potrebe jačanja zaštite granica, kolektivne sigurnosti i obrane NATO članica. Nadalje je, na summitu u Madridu u lipnju 2022. usuglašena potreba temeljitog zaokreta u pogledu jasnog iskazivanja ojačanog postava odvraćanja i obrane kako bi se nedvosmisleno pokazala spremnost obrane teritorija država članica NATO-a.  

Uspostavljanje borbenih skupina u Republici Poljskoj, Republici Litvi, Republici Latviji i Republici Estoniji konkretno svjedoče o uspostavi ojačane prednje prisutnosti NATO snaga na istočnom krilu Saveza, a koje se aktivnosti provode isključivo radi odvraćanja i jačanja kolektivne obrane. 
U svrhu daljnjeg jačanja savezničkog postava odvraćanja i obrane pristupilo se uspostavljanju dodatnih NATO multinacionalnih borbenih skupina u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi odnosno u Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj pod nazivom „aktivnosti ojačane budnosti“. Republika Hrvatska je u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj od srpnja 2022. sudjelovala sa 193 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Prijedlogom odluke predlaže se upućivanje u Mađarsku u 2024. godini do 200 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.  

Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
          
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE BUDNOSTI NATO-A U MAĐARSKOJ

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.  

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 
U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane, naveo da je ukupno do sada 11 130 pripadnika OS RH sudjelovalo u različitim misijama, operacijama i aktivnostima u inozemstvu, od čega 85% njih u okviru NATO-a. 
Na NATO summitu u Varšavi 2016. godine države članice su, zbog novih ugroza, odlučile djelovati u dva smjera. Prvi je dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane uspostavom multinacionalnih borbenih skupina NATO-a pod nazivom aktivnosti ojačane prisutnosti na teritoriju članica NATO-a na sjeveroistoku Europe (Republike Poljske, Republike Litve, Republike Latvije i Republike Estonije), a drugi smjer je projiciranje stabilnosti izvan granica NATO-a izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država Saveza.
Sukladno odluci na NATO summitu iz ožujka 2022. započelo je uspostavljanje dodatnih multinacionalnih borbenih skupina u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi (Mađarskoj, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj). 
Pored prethodno podržanih postojećih multinacionalnih borbenih skupina u okviru aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a, Republika Hrvatska je podržala stvaranje novih multinacionalnih borbenih skupina NATO-a u okviru aktivnosti ojačane budnosti NATO-a.

Prijedlogom Odluke predlaže se sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a pod vodstvom Talijanske Republike do deset pripadnika OS RH u Republici Bugarskoj u 2024. godini, uz mogućnost rotacije. 
Za provedbu Odluke planirana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane pri izradi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026., a provedba Odluke neće zahtijevati osiguranje dodatnih proračunskih sredstava. 

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu .  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE BUDNOSTI NATO-A U REPUBLICI BUGARSKOJ

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.  

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo da je „NATO MISIJA U IRAKU“ uspostavljena na zahtjev iračke Vlade i u suradnji s Globalnom koalicijom za borbu protiv ISIS-a. Misija je uspostavljena kao neborbena s mandatom u potpori izgradnje obrambenih sposobnosti i napora iračke vlade u stabilizaciji zemlje i borbe protiv terorizma. 
Uslijed pogoršane sigurnosne situacije u Iraku i pandemije bolesti COVID-19, misija je privremeno reducirana tijekom 2020. godine.
Direktivom Vijeća Sjeverno-atlantskog saveza iz listopada 2020. značajno se proširuje misija i prilagođava novim zahtjevima iračke strane o dodatnom savjetovanju na višim razinama. Najznačajnije proširenje aktivnosti NATO  misije u Iraku u 2023. godini odnosi se na početak savjetovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova Iraka. Trenutačno se misija sastoji od nekoliko stotina vojnih i civilnih savjetnika i elemenata potpore. 
Republici Hrvatskoj pripala je odgovornost za popunu sedam pozicija, od  čega jednu brigadirsku i to savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka. 

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja u „NATO MISIJI U IRAKU“ uz mogućnost upućivanja do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2024. godine, uz mogućnost rotacije. 
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MISIJI POTPORE MIRU „NATO MISIJI U IRAKU“

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju naveo da je operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ NATO vođena operacija, započeta u studenome 2016. godine, te da, između ostalog, doprinosi razvoju regionalne pomorske sigurnosti i borbi protiv terorizma. Zahvaljujući operativnoj pomoći i suradnji operacije „SEA GUARDIAN“ s operacijom „EUNAVFOR MED IRINI“ koju provodi Europska unija, značajno je unaprijeđena sigurnost u području Sredozemlja. Uspješnost operacije ima učinak na sigurnost u području Jadranskog mora i na izravnu zaštitu nacionalnih interesa.  

Prijedlogom Odluke predlaže se upućivanje u 2024. godini do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i brod Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije. 
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu .  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
     
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU „SEA GUARDIAN“ U SREDOZEMLJU 

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju naveo da je operacija „INHERENT RESOLVE“ intervencija Koalicijskih snaga pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država protiv tzv. Islamske Države s ciljem eliminacije terorističke skupine ISIS i prijetnje koju predstavlja u Iraku i regiji, u Europi i široj međunarodnoj zajednici. Koalicijske snage provele su obuku, opremile i mentorirale oko 240 000 pripadnika svih segmenata vojnog i sigurnosnog sektora u Iraku. 
Republika Hrvatska jedna je od 80 članica Globalne koalicije protiv ISIS-a kojoj se pridružila u rujnu 2014. Sudjelovanje u operaciji Hrvatska je započela u rujnu 2017. upućivanjem jednog časnika u Zapovjedništvo operacije u Kuvajtu.

Prijedlogom Odluke predlaže se sudjelovanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ pod vodstvom Sjedinjenih Američkih država, u Zapovjedništvo operacije u Kuvajtu i Iraku u 2024. godini, uz mogućnost rotacije.

Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu .  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
        
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI KOALICIJSKIH SNAGA „INHERENT RESOLVE“

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je naveo da se pomorska operacija Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“ provodi od 2008. u svrhu doprinosa pomorskoj sigurnosti u zapadnom dijelu Indijskog oceana i Crvenom moru. Operacija je do sada ostvarila značajne rezultate u borbi protiv piratstva, očuvanja sigurnosti strateškog morskog puta kroz koji prolazi značajan dio roba iz Europe kao i zaštite brodova koji prevoze hranu u okviru Svjetskog programa za hranu. 
Republika Hrvatska u operaciji „EUNAVFOR – ATALANTA“ sudjeluje od 2009. godine popunjavanjem jedne pozicije u Operativnom zapovjedništvu te povremeno sudjeluje s AVPD timovima sa po 12 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se ukrcavaju na brodove Svjetskog programa za hranu. Do sada su upućena četiri AVPD tima u operaciju. 
Prijedlogom Odluke predlaže se upućivanje  do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR – ATALANTA“ u 2024. godini, uz mogućnost rotacije. 
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.
    
U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
         
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI EUROPSKE UNIJE „EUNAVFOR – ATALANTA“

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane je naveo da je Europska unija u ožujku 2020. pokrenula operaciju „EUNAVFOR MED IRINI“ na Sredozemlju, koja ima za cilj provedbu embarga na oružje i uspostavu mira i stabilnosti u Libiji. Očekuje se da će operacija doprinijeti i provedbi mjera Ujedinjenih naroda za sprječavanje nezakonitog izvoza nafte iz Libije te izgradnji kapaciteta i osposobljavanja libijske obalne straže i mornarice u sprječavanju razvijanja mreža za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima. 

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja Republike Hrvatske u operaciji „EUNAVFOR MED IRINI“ upućivanjem do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2024. godini, uz mogućnost rotacije. 
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI EUROPSKE UNIJE „EUNAVFOR MED IRINI“

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo je da Republika Hrvatska kao članica NATO-a ima obvezu sudjelovati u radu zajedničkih tijela NATO-a, ponajprije u zapovjedništvima i stožerima. U mandatnom razdoblju u trajanju do četiri godine, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske mogu biti, jednokratno ili više puta, upućeni u područje operacije ili druge aktivnosti na razdoblje do godinu dana.  
Doprinos Republike Hrvatske u NATO zapovjednoj strukturi uključuje 24 stožerne pozicije uz jednu generalsku poziciju na trogodišnjoj rotacijskoj osnovi koju dijelimo s Republikom Slovenijom. Pored toga pripadnici Oružanih snaga RH upućuju se i u NATO strukturu snaga i u druga multinacionalna zapovjedništva. 
Najznačajniji doprinos Republike Hrvatske u NATO strukturi snaga i multinacionalnim zapovjedništvima odnosi se na sudjelovanje u osnivanju, popuni i radu Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za Srednju Europu
Prijedlogom Odluke predlaže se da se u 2024. godini istodobno može, po potrebi službe, najviše 120 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji su na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima, uputiti u operacije i druge aktivnosti u inozemstvo pod vodstvom NATO-a na zadaće, koje u okviru poslova, obavljaju na svojim dužnostima.   
Za provedbu Odluke osigurana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane u Državnom proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
         
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

1)    ODLUKU O UPUĆIVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE NA DUŽNOSTI U NATO ZAPOVJEDNOJ STRUKTURI, NATO STRUKTURI SNAGA I DRUGIM NACIONALNIM (MULTINACIONALNIM) ZAPOVJEDNIŠTVIMA U OPERACIJE I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU POD VODSTVOM NATO-A

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 24. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.   
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu predmetne odluke, kao matično radno tijelo. Odbor je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, 
Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo kako je odluka o uspostavi NATO snaga za brzi odgovor (NRF) usvojena još 2002. godine na NATO summitu u Pragu. Pogoršanje sigurnosnog stanja na istočnim granicama Saveza pridonijelo je do ubrzanja izrade planskih dokumenata NATO-a, usvajanja novog Strateškog koncepta i dogovora o uspostavi Novog modela snaga (NFM). Veličina i razina spremnosti snaga NFM-a značajno je veća u odnosu na postojeće razmjestive snage u okviru snaga za brzi odgovor (NRF). Ustroj NFM snaga omogućuje provedbu balansiranog odgovora na ugroze u punom rasponu. 

Prijedlogom odluke predlaže se da se odobri prelazak granice Republike Hrvatske dijelu oružanih snaga država članica NATO-a iz sastava Novog modela snaga (NFM) koje su u spremnosti do deset dana. Također se predlaže da se odobri prelazak granice Republike Hrvatske dijelu Oružanih snaga RH deklariranih u Novi model snaga NATO-a koje su u spremnosti do deset dana kao i dijelu Oružanih snaga RH deklariranih u Savezničke snage za odgovor Novog modela snaga NATO-a.  

Za provedbu Odluke planirana su financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane pri izradi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026., a provedba Odluke neće zahtijevati osiguranje dodatnih proračunskih sredstava. 

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila da se Republika Hrvatska kontinuiranim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje kao pouzdan, ozbiljan i odgovoran partner NATO-a i EU-a čija je članica te da se stručnost, obučenost i vještine pripadnika OS RH sukladno NATO standardima stalno ocjenjuje najvišim ocjenama i pohvalama. Pored toga je istaknuto kako su sve zadaće profesionalno i stručno izvršene, a da Hrvatska treba uložiti još više napora i sredstava u svrhu jačanja HV, te projekte opremanja i modernizacije OS RH. Dokaz da postoji odlučnost podizanja materijalnih i financijskih prava vidljiv je u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu na razdjelu Ministarstva obrane za koji su planirana sredstva u iznosu od 1,169 milijardi eura što je povećanje za više od 10% u odnosu na tekuću godinu.  
S druge strane izražena je dvojba člana Odbora zbog povećanja broja pripadnika OS RH koji će kao potpora saveznicima sudjelovati u međunarodnim misijama. S tim u svezi je istaknuto da se Hrvatska zbog međunarodnog angažmana pripadnika OS RH ne smije naći u situaciji nedovoljnog broja ljudstva koje može biti aktivirano u slučaju krizne situacije u zemlji te da Ministarstvo obrane ima dužnost dati konkretne prijedloge za kadrovsko obnavljanje Hrvatske vojske. U tom pogledu ministar je naveo, da je od maksimalnog broja pripadnika OS RH  (600 pripadnika OS) koji mogu biti upućeni u misije, njih 403 trenutno raspoređeno u okviru 11 misija, te da uvijek postoji mogućnost povlačenja dijela pripadnika OS sukladno propisanoj proceduri.

U raspravi je prevladala ocjena kako Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima potvrđuje da je ozbiljan i postojan partner i saveznik, a takva vojna diplomacija nemjerljivo doprinosi rastu ugleda i položaju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nadalje, je istaknuta važnost komponente sigurnosti vojnika i njihove dobre opremljenosti prilikom upućivanja u međunarodne misije, što do sada nije uvijek bio slučaj.   

Zaključno je ocijenjeno da je sudjelovanje u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima izuzetno važno za osposobljavanje pripadnika OS, da se na taj način ne umanjuje borbena spremnost HV već suprotno tome, da se pridonosi jačanju borbene sposobnosti, podiže ugled OS RH i Republike Hrvatske u svijetu te osnažuje povezanost između članica Saveza. 
        
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1)    ODLUKU O PRELASKU GRANICE REPUBLIKE HRVATSKE ORUŽANIH SNAGA DRŽAVA ČLANICA NATO-A I ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE ANGAŽIRANIH U OKVIRU NOVOG MODELA SNAGA NATO-A U 2024. GODINI

2)    Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR - ATALANTA“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, Prijedlogu odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini, provede objedinjena rasprava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. 

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je rekla da makroekonomski okvir koji je bio polazište za izradu prijedloga proračuna karakterizira nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i izazovi poput visokog stupnja neizvjesnosti i dominantnih rizika. 

Državni proračun za 2024. odražava usmjerenost Vlade RH na podizanje kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, nastavak reforme obrazovanja i zdravstva, obnove od potresa, provedbe demografskih mjera i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti.

Ukupni prihodi u 2024. godini planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, a za 2025. i 2026. projicirani su iznosi od 30,1 i 30,6 milijardi eura. Ukupni rashodi u 2024. planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura što je 11,2% ili 3,3 milijardi eura više u odnosu na tekući plan. Za 2025. planirani su rashodi na razini od 33,3 milijardi eura odnosno 32,8  milijardi eura za 2026. Planirani manjak državnog proračuna u 2024. iznosi 4,1 milijardu eura ili 5% bruto domaćeg proizvoda. Projicirani manjak državnog proračuna za 2025. iznosi 3,2 milijardi eura ili 3,7% BDP-a, dok se za 2026. očekuje manjak od 2,2 milijarde eura ili 2,5% BDP-a. 

Uslijed nepovoljnih ekonomskih odrednica, prema ESA 2010 metodologiji, očekuje se manjak opće države od 1,9 % BDP-a u 2024., što je 1,6 % više u odnosu na tekuću godinu. Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu prema očekivanjima za 2024. doseći će razinu od 58%, što je 2,7% niže u usporedbi s razinom iz 2023. godine. 

Kao posljedica ublažavanja inflacijskih pritisaka kod cijena hrane, pića, duhana i temeljne inflacije, očekuje se usporavanje inflacije u  2024. na razinu od 3,1%. Daljnje usporavanje stope inflacije očekuje se i prema kraju projekcijskog razdoblja na 2,4% u 2025. i 2,2 % u 2026. 

Predstavnik Ministarstva obrane uvodno je naveo da obrambeni proračun bilježi rast u posljednjih sedam godina te da za 2024. godinu iznosi 1,172 milijardu eura što čini povećanje od 117 mil.eura odnosno 11% u odnosu na 2023. Cilj je ojačati, unaprijediti i osuvremeniti obrambene sposobnosti te poboljšati uvjete rada i materijalna prava za vojnike, dočasnike i časnike. U organizacijskoj strukturi državnog proračuna razdjel Ministarstva obrane podijeljen je na glavu 03005 Ministarstvo obrane i glavu 03040 Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman. Na poziciji glave Ministarstva obrane planirana sredstva iznose 1.169.145.758 eura, a za Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman 3,58 mil.eura. Planirana sredstva na poziciji glave Ministarstva obrane raspodijeljena su na sedam programa Opremanje, modernizacija i izgradnja; Upravljanje, obrazovanje i potpora osoblju; Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora; Obuka i logistička potpora Oružanih snaga; Međunarodna suradnja; Mirovne misije i Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu. 

Tijekom obrazlaganja po programima, programskim aktivnostima i projektima istaknuto je kako su najviši iznosi raspodijeljeni na poziciji programa 2504 Opremanje, modernizacija i izgradnja 503,5 mil.eura te za program 2505 Upravljanje, obrazovanje i potpora osoblju 498 mil.eura.  

U okviru programa 2504 za potrebe projekta Borbeno oklopno vozilo planirana su sredstva u iznosu od 2,76 mil.eura što je indeks 3149,4%. Za projekt Obalni ophodni brod u ovom prijedlogu nisu predviđena nikakva sredstva. Na poziciji Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA) planirana sredstva iznose 256 mil.eura, a na poziciji NATO integrirani sustav protuzračne obrane 3,5 mil.eura što je indeks 538. 

Za projekt opremanja borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama koji obuhvaća nabavu borbenih vozila Bradley putem donacije Sjedinjenih Američkih Država i njihovo dovođenje u ispravno stanje planirana su sredstva u iznosu od 64,6 mil. eura, a 36 mil.eura u 2025. godini. 

U okviru programa 2506 Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora najznačajniji iznosi planirani su za aktivnost Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima u iznosu od 11,9 mil.eura i za Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava u iznosu od 6,7 mil.eura. 

Za program 2507 Obuka i logistička potpora OS planirana su sredstva u iznosu od 76,2 mil.eura, pri čemu je najviše sredstava planirano za održavanje materijalnih sredstava i sustava u iznosu od 53,4 mil.eura. 

U okviru programa 2508 Međunarodna suradnja za potrebe aktivnosti u okviru NATO i EU planirana sredstva iznose 12,5 mil.eura. Za program 2509 Mirovne misije planira se iznos od 24,5 mil.eura, pri čemu je za programsku aktivnost UN misije i operacije planirano 562 tisuće eura, za NATO misije i operacije 22,6 mil.eura, a za EU misije i operacije 1,3 mil.eura.

Na  poziciji za potrebe Javne sigurnosti planirano je 21,9 mil.eura, od čega je za protupožarnu zaštitu namijenjeno 16,2 mil.eura, a za aktivnost Obalna straža izdvojeno je 3,4 mil.eura. 

U raspravi koja je uslijedila istaknuta je opća ocjena da su napravljeni pozitivni značajni iskoraci većeg ulaganja u obrambeni resor, ali je ujedno skrenuta pozornost, da je obzirom na zahtjevnost poziva, potrebno podići razinu plaća do 30% za vojno i policijsko osoblje kako bi se privlačilo kvalitetne ljude i time pridonijelo nacionalnoj sigurnosti. Osim povećanja plaća istaknuta je važnost mogućnosti predvidljivog napredovanja, kvalitetno funkcioniranje sustava i dobro postavljene unutarnje organizacije. 

U odgovoru na pitanje o tome da u prijedlogu proračuna nisu planirana sredstva na poziciji obalni ophodni brod predstavnik Ministarstva obrane je rekao da je Ministarstvo podmirilo sve račune te izrazio uvjerenje da se sredstva za to mogu osigurati ukoliko se stvore uvjeti i brodovi budu dovršeni. Govoreći o modernizaciji i opremanju navedena je važnost načela višegodišnjeg planiranja u javnoj nabavi kako ne bi dolazilo do odstupanja, a u svrhu osiguravanja kontinuiteta. U pogledu pitanja o početku djelovanja Sveučilišta obrane i sigurnosti predstavnik Ministarstva je naveo kako su za Sveučilište planirana sredstva u iznosu od  3,58 mil.eura te da se očekuje da će se u studijskoj godini 2024./2025. upisivati prvi studijski programi.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva  „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i  projekcija za 2025. i 2026. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 16. studenog 2023. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2023. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je navela kako se ovim Zakonom uređuje  izvršavanje Državnog proračuna za 2024., opseg zaduživanja i jamstava, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračuna,  pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Istaknuto je kako su u Proračunu planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15.000.000 eura, dok predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa  od 67.000 eura.

Po pitanju zaduživanja, ono se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 7.839.553.420 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna, a ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 333.581.470  eura.

Također je navedeno da je izmijenjen postotak zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je do sada bio 3%, a koji sada iznosi najviše do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju.

Nakon provedene rasprave Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2024. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja,  državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Obrambena politika provodi se u funkciji potpore vanjskoj politici, nastojanju za jačanjem međunarodne obrambene suradnje, doprinosu međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti i unaprjeđivanju sposobnosti NATO-a i EU-a. Izvještajno razdoblje obilježila je ruska agresija na Ukrajinu koju je Hrvatska na početku osudila te kao članica NATO-a i EU-a aktivno sudjelovala u definiranju zajedničkog odgovora na čin agresije. Na nacionalnoj razini Hrvatska pruža humanitarnu, diplomatsku, financijsku i materijalnu pomoć Ukrajini.
Provedba međunarodne obrambene suradnje i zajednički doprinos stabilnosti i miru temelji se na suradnji sa strateškim partnerima, sudjelovanju u operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u aktivnostima OESS-a i RACVIAC-a.

U operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu tijekom 2022. godine ukupno su sudjelovala 734 pripadnika Hrvatske vojske, od toga 697 u okviru NATO-a. Republika Hrvatska popunjavala je 81 poziciju u nacionalnim predstavništvima pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti. U okviru obrambenih inicijativa EU-a, predstavnici Ministarstva obrane i Hrvatske vojske sudjelovali su u aktivnostima PESCO-a, CARD-a, unaprjeđivanja vojne pokretljivosti te u aktivnostima usmjerenim na jačanje suradnje EU-a i NATO-a. U pogledu operativnog doprinosa Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU, Hrvatska je nastavila sudjelovati u pomorskim operacijama EUNAVFOR MED Irini i EUNAVFOR Somalija ATALANTA. Također, OS RH sudjeluju u sedam projekata u sklopu Stalne strukturirane suradnje EU-a, kao i u  borbenim skupinama EU-a.  
U pogledu bilateralne obrambene suradnje u Hrvatskoj su tijekom 2022. godine djelovala 34 vojno-diplomatska predstavništva s ukupno 46 članova, pri čemu 14 vojno-diplomatskih predstavništava ima sjedište u Hrvatskoj, a 20 ima sjedište u inozemstvu. Sjedinjene Američke Države glavni su partner u području obrane i sigurnosti i strateški saveznik Republike Hrvatske. Tijekom 2022. Hrvatska je također nastavila suradnju sa važnim strateškim saveznicima Francuskom Republikom, Saveznom Republikom Njemačkom, Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, a značajna suradnja ostvarena je i sa susjednim državama Mađarskom, Republikom Slovenijom i Talijanskom Republikom.  
Pored toga, važan dio aktivnosti obrambene suradnje u domeni vojnog školovanja i izobrazbe ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom, Republikom Kosovo, Crnom Gorom i Republikom Sjevernom Makedonijom.
U pogledu brojnog stanja, naveden je podatak da je 31. prosinca 2022. godine u Ministarstvu obrane bilo ukupno 16 434 osoba od kojih 14 562 djelatnih vojnih osoba i 1872 državna službenika i namještenika te da se radi na poboljšanju dobne strukture i brojčane veličine osoblja. 

Na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u akademskoj godini 2022./2023.  na studijskim programima školuje se 417 kadeta iz Republike Hrvatske  i 40 kadeta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Kosovo. 
U svrhu privlačenja kadeta i povećanja interesa za vojni poziv izrađeni su provedbeni akti za povećanje iznosa  mjesečnih stipendija vojnih stipendista, a također je povećana i naknada za ročnike na dragovoljnom vojnom osposobljavanju na 700€. 

Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti  stvorene su pretpostavke za uspostavljanje cjelovitog i multidisciplinarnog obrazovanja i razvoja znanosti u tom području. 
Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17 591 razvrstanih pričuvnika, a nastavljen je i model vojno sportske suradnje u okviru kojeg ugovorni pričuvnici vrhunski sportaši promoviraju zdravi način života i promiču Hrvatsku vojsku. U posljednjih nekoliko godina zastupljenost žena u obrambenom resoru postepeno raste pri čemu u kategoriji djelatnih vojnih osoba iznosi 14,05%, a u kategoriji državnih službenika i namještenika 51,12%. 
Nastavljena je provedba projekata opremanja Hrvatske kopnene vojske naoružanjem i vojnom opremom, od kojih su najznačajniji dovršetak opremanja osam oklopnih vozila Patria CRO 30L daljinski upravljanim oružnim stanicama, dovršetak modifikacije samohodnih haubica 155 mm PzH2000, donošenje Odluke o nabavi  borbenih vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS za koje se isporuka očekuje u trogodišnjem razdoblju od 2024. do 2026., kao i postupak nabave puškostrojnica i snajperskih pušaka te ostale vojne opreme. U kontekstu naoružanja i vojne opreme Hrvatske ratne mornarice predstavnik predlagatelja je naveo kako prototip obalnog ophodnog broda ispunjava potrebe za provođenje učinkovitog nadzora i zaštitu Republike Hrvatske na moru, da je Ministarstvo podmirilo sve dospjele račune koje je brodograditelj dostavio te da je Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. zbog financijske nelikvidnosti zaustavilo gradnju četiri u seriji naručena obalna ophodna broda. Aktivnosti opremanja i modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bile su usmjerene na nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, nabavu višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk, raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, modernizaciju radarskog sustava te nabavu letačke, padobranske i alpinističke opreme. Ministarstvo obrane je 2022. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske s hrvatskim proizvođačima vojne opreme u vrijednosti od 345.300.000 kuna odnosno približno 46 milijuna €, a promocija hrvatskih tvrtki obrambene industrije provodi se i kroz Europski fond za obranu. 
Ukupna vrijednost ulaganja u vojne lokacije i građevine iznosila je oko 70 milijuna kuna.

Državnim proračunom za 2022. te izmjenama i dopunama Državnog proračuna Ministarstvo obrane raspolagalo je s 7.568.162.858 kuna (1.004.467.828,48 €), a izvršeni rashodi najvećim se dijelom 40,25% odnose na opremanje višenamjenskim borbenim avionom i borbenim vozilima pješaštva Bradley, dok rashodi za zaposlene čine 38,21%. 

Oružane snage RH pridonose međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti od 1999. godine, prvo u okviru UN-a, a od 2003. i u okviru NATO-a. U 2022. godini u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu bilo je angažirano 734 pripadnika Hrvatske vojske pri čemu 58 žena. Ukupno je do sada 11 130 pripadnika OS RH sudjelovalo u različitim misijama, operacijama i aktivnostima u inozemstvu, od čega 85% njih u okviru NATO-a. 
Hrvatska vojska je tijekom 2022. pružala pomoć civilnim institucijama i stanovništvu u gašenju ukupno 298 požara u zemlji. Hrvatska vojska također je u okviru Mehanizma civilne zaštite Unije – rescEU sudjelovala u pružanju humanitarne pomoći u gašenju požara u Republici Sloveniji te u okviru bilateralne suradnje u gašenju požara u Bosni i Hercegovini. U izvještajnom razdoblju ukupno je izvršeno 915 zahtjeva za hitnim medicinskim prijevozom pri čemu je od 1027 pacijenata 182 bilo stranih državljana. 

U izvještajnom razdoblju provedena je primopredaja četiri helikoptera Black Hawk, a također su zaprimljeni i uskladišteni pričuvni dijelovi za potrebe održavanja helikoptera.

U raspravi je iznesena ocjena kako je Hrvatska, prema procjenama NATO-a, 2021. godine ispunjavala kriterije o ulaganju od najmanje dva posto BDP-a za obranu i 20% obrambenog proračuna za modernizaciju, ali da očito više ne ispunjava te kriterije te da se podaci o tome ne nalaze na službenim stranicama Ministarstva. 

U pogledu razvoja besposadnih sustava, konstatirano je kako je Hrvatska devedesetih godina prošlog stoljeća bila jedna od tri svjetske sile za njihovu izradu i razvoj pri čemu je 1998. bila najnaprednija na području EU-a. Besposadni sustavi pokazuju se kao najbitnije naoružanje u suvremenom ratovanju, zbog čega je potrebno ponovo ojačati tu komponentu, kako bi se ta sposobnost podigla na višu razinu.    
Nadalje je iznesena primjedba kako je u Izvješću malo prostora posvećeno činjenicama o izvanrednim događajima poput slučaja pada zrakoplova MiG-21 kod Voćina tijekom redovite letačke zadaće, a u kojoj su teško stradala dva pilota.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 34. (elektroničkoj) sjednici održanoj 10. svibnja 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja  2023. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu  članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, s obzirom da se u segmentu Izvješće odnosi na provedbu plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. 

Podnositelj je u Izvješću naveo aktivnosti i ciljeve koji su realizirani na području protuminskog djelovanja u 2022. godini te o osiguranim i utrošenim financijskim sredstvima za tu namjenu.

Površina Minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP) na kraju 2022. iznosi 149,7 km2 i prostire se unutar 28 jedinica lokalne samouprave u 6 županija te je u odnosu na 2021. MSP smanjen za 54,7 km2, što je manje za 1,2  km2 od postavljenog plana koji je iznosio 55,9 km2. Minski sumnjivo područje obilježeno je s 6255 oznake.

Poslovima razminiranja iz MSP-a je isključeno 40,2 km2, a provođenjem tehničkog, dopunskog općeg i općeg izvida dodatnih 15 km2. Na području Požeško- slavonske županije u potpunosti je isključeno MSP, površine 6,3 km2, koja se više ne nalazi na popisu minski zagađenih županija. Na području Grada Pakraca obavljenim poslovima razminiranja isključeno je 4,4 km2, a poslovima tehničkog izvida 1,9 km2.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja su u 2022. izdane potvrde o isključenju iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.098 protupješačkih i 25 protuoklopnih mina (ukupno 1.123 komada) i 2400 komada NUS-a.

Najveći broj pronalazaka, ukupno 2.253 komada MES-a i NUS-a zabilježen je na području Sisačko-moslavačke županije.

Ponavljanje radova naloženo je na ukupnoj površini od 5.970 m2, i izdano je 3 rješenja o ponavljanju poslova razminiranja na površini 1.137 m2. Tijekom 2022. zaprimljene su 3 dojave o naknadnim pronalascima MES-a i NUS-a. Završeni su poslovi razminiranja gospodarskih šuma na površini od 5,7 km2. Razminiranjem zaštićenih i Natura 2000 područja u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - Karlovac Karst iz MSP je isključeno 14 km2.

U 2022. godini završeno je razminiranje 17,1 km2 šuma i šumskog zemljišta u okviru projekta Karlovac Karst, na području općina Tounj, Josipdol i Plaški u Karlovačkoj županiji. Ugovorena vrijednost poslova razminiranja iznosi 184,76 milijuna kuna. Međutim, na projektu se ukazala potreba za dodatnim poslovima razminiranja te je u tu svrhu pripremljen dodatni plan „Karlovac Karst,21.dio“ površine 217.570 m2 koji će se realizirati u 2023. godini.

Tijekom 2022. godine službenici Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a održali su 92 edukacije o minskoj opasnosti kojima je obuhvaćeno 7.530 osoba raznih dobnih skupina i 101 edukacija o minskoj opasnosti koja je obuhvatila 3.943 osoba, uglavnom učenika osnovnih škola s područja Osječko-baranjske županije.
U 2022. godini dogodio se jedan minski incident na području Ličko-senjske županije u kojem je za vrijeme izvođenja radova razminiranja pomoćni djelatnik tvrtke za razminiranje zadobio lakše tjelesne ozljede.
Za poslove protuminskog djelovanja u 2022. godini utrošeno je 385.235.235,24 kuna, a nastavljen je uspješan trend u pogledu osiguranja sredstava za razminiranje iz fondova Europske unije, koja čine 30% ukupno utrošenih financijskih sredstava. Financijska sredstva s pozicije naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), osigurana od strane Ministarstva poljoprivrede, realizirana su u cijelosti.

Krajem studenog 2022. godine održan je trodnevni Međunarodni stručni skup o koordinaciji donatora pomoći za protuminsko djelovanje u Ukrajini koju je organizirao Međunarodni centar za humanitarno razminiranje iz Ženeve, a Republika Hrvatska je pozvana da u okviru panel rasprave predstavi svoja iskustva kao jedna od predvodnica protuminskog djelovanja u međunarodnom okruženju.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2022. godinu, navodi se da je Plan razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina u 2022. godini sadržavao tri zadaće razminiranja na tri vojne lokacije. Planska veličina minski sumnjive površine za razminiranje i tehnički izvid u 2022. godini bila je 402 500 m2, a razminirano je 488 200 m2,  odnosno realizirano je  za 85 700 m2  više od postavljenog plana. 

Za razminiranje vojnih lokacija iz Plana utrošeno je 320 radnih dana koje je provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske i Pionirska satnija Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske. 
    
U provedbi zadaća ukupno je tretirano 650 148 m2, a razminirano je 488 200 m2. Pri tome je pronađeno, uklonjeno i uništeno devet komada protupješačkih mina, jedna protuoklopna mina i 711 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava , pri čemu je ukupni trošak iznosio 4.966.507,90 kuna.
Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova pristupilo je zajedničkom razminiranju na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“, Slunj, obzirom da Oružane snage ne bi bile u mogućnosti samostalno obaviti razminiranje do 01. ožujka 2026. godine.  

Odbor za obranu je, bez rasprave, jednoglasno (devet glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Franko Vidović 
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini „EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga  2022. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske nije zaprimila niti dostavila prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke ministar obrane naveo je da je 17. listopada 2022. donesena Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/1968 o uspostavi misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini. Cilj misije je doprinos jačanju vojnih sposobnosti oružanih snaga Ukrajine za obnovu i djelotvorno provođenje operacija kako bi se Ukrajini omogućilo da brani svoju teritorijalnu cjelovitost unutar svojih međunarodno priznatih granica, djelotvorno ostvari svoj suverenitet i štiti civile u Ukrajini.

Republika Hrvatska je izrazila potporu teritorijalnoj cjelovitosti i neovisnosti Ukrajine, a Hrvatski sabor je 25. veljače 2022. bio među prvim parlamentima koji je usvojio Deklaraciju o Ukrajini kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu te iskazuje puna podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. 

U okviru misije EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini osigurat će se individualno i kolektivno osposobljavanje na osnovnoj, naprednoj i specijaliziranoj razini; specijalizirano osposobljavanje osoblja Oružanih snaga Ukrajine; osposobljavanje teritorijalnih obrambenih Oružanih snaga Ukrajine te koordinacija i sinkronizacija aktivnosti država članica za potporu pružanju osposobljavanja Oružanih snaga Ukrajine. 

Zapovijedanje misijom na strateškoj razini će preuzeti Služba za vojno planiranje i provođenje (MPCC), a na operativnoj razini uspostavlja se Multinacionalno zapovjedništvo za osposobljavanje za združene borbene operacije (CAT-C) na temelju postojeće potpuno operativne nacionalne zapovjedne i nadzorne strukture u susjednoj državi članici (Poljska) te Multinacionalno zapovjedništvo za posebno osposobljavanje (ST-C) u drugoj državi članici (SR Njemačka). 

Struktura misije EUMAM Ukraine trebala bi biti prilagodljiva, modularna i fleksibilna kako bi se njezine aktivnosti mogle prilagoditi situaciji i potrebama u Ukrajini. 

Sudjelovanje država članica Europske unije u misiji odvijat će se na način da se rasporede pripadnici nacionalnih oružanih snaga u zapovjedništva misije na strateškoj i operativnoj razini, upućivanjem razmjestivih timova za obuku te provođenjem obuke na teritoriju država članica. 

Misija se uspostavlja na vrijeme od dvije godine te će se provoditi na teritoriju država članica EU-a.

U pogledu doprinosa Republike Hrvatske u provedbi misije kao potencijalna područja doprinosa, uz raspoređivanje stožernih časnika u zapovjedništva misije na strateškoj i operativnoj razini, utvrđene su mogućnosti obuke izvan područja Republike Hrvatske na teritoriju članica Europske unije kao i provođenje obuke na teritoriju Republike Hrvatske. 

Prijedlogom odluke predlaže se da do 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluje u misiji EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini koja će se provoditi na teritoriju država članica EU u 2022., 2023. i 2024. godini, te da do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine može prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku, uz mogućnost rotacije.

Nakon izlaganja ministra obrane predsjedanje sjednicom preuzeo je potpredsjednik Odbora. Naime, predsjednik Odbora istaknuo je da je neosporno da Hrvatska kao odgovorna članica EU-a i NATO-a treba pomagati Ukrajini, što je činila i do sada te da zbog vlastitih interesa mora ostati vjerodostojan član međunarodne zajednice. Međutim, obzirom da Predsjednik Republike Hrvatske nije zaprimio zahtjev za prethodnu suglasnost od Vlade Republike Hrvatske kao jedinog ovlaštenog predlagatelja sukladno Ustavu Republike Hrvatske te smatrajući da nisu ispunjeni uvjeti za raspravljanje o Prijedlogu odluke predsjednik Odbora se izuzeo od daljnjeg predsjedanja 31. sjednicom i odredio da ga u tome zamijeni potpredsjednik Odbora. 

Ministar obrane naveo je da niti Ustav Republike Hrvatske niti Zakon o obrani svojim odredbama ne propisuju ovlaštenje niti proceduru traženja prethodne suglasnosti Predsjednika Republike na nacrte prijedloga odluka, ali da je Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske propisano da uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade, predlagatelj mora priložiti mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova te drugih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju tim prijedlozima. Primjenom ove odredbe Poslovnika Vlade mutatis mutandis i na prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske godinama je ustaljena praksa da prethodne suglasnosti traži i pribavlja prije upućivanja u proceduru odlučivanja u Vladi, ministar obrane, kao čelnik nadležnog tijela, sukladno Poslovniku Vlade. 

Raspravljajući o sadržaju Prijedloga odluke većina članova Odbora ocijenila je kako se radi o važnoj odluci za Republiku Hrvatsku i moralno političkom pitanju te da će se nakon donošenja odluke u Hrvatskome saboru Hrvatska jasno opredijeliti je li stala na stranu napadnute Ukrajine ili na stranu Ruske Federacije koja je izvršila čin agresije na neovisnu državu. Pritom je istaknuto da Hrvatska treba biti na strani Ukrajine na koju je izvršen napad. U tom pogledu je naglašeno da stabilna i vjerodostojna politika te zrele odluke snažno utječu na međunarodno pozicioniranje Republike Hrvatske koja je članica Europske unije i NATO-a. 

Jedan od članova Odbora ocijenio je kako Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u predmetnoj visokorizičnoj vojnoj aktivnosti od koje se, navodno i NATO savez izrijekom distancirao budući bi isto podrazumijevalo uvlačenje NATO-a u sukob s Ruskom Federacijom. U tom kontekstu, negirajući gore navedeno, ministar obrane je podsjetio da je glavni tajnik NATO saveza istaknuo da NATO pozdravlja uspostavu navedene EU misije koja je komplementarna s naporima koje NATO saveznice već provode.

Dio članova Odbora podsjetio je kako je unazad 30 godina, u vrijeme Domovinskog rata, Hrvatska bila u sličnoj situaciji i kako je tada trebala sličnu vrstu pomoći kao Ukrajina, a sada je Hrvatska u situaciji da može pružiti pomoć drugoj ugroženoj zemlji. Istaknuto je kako je Ukrajini potrebno pomoći na razini obuke i opreme, ali da se ne očekuje od saveznika da dolaze na njezin teritorij i da se uključe u borbu umjesto ukrajinskog naroda. Ključni element prilikom donošenja odluke treba biti interes Republike Hrvatske te da bude na strani onih koji su napadnuti. Hrvatska ima bogato iskustvo i obučene kadrove jer već dugi niz godina sudjeluje u mirovnim misijama i operacijama, upravo u segmentu koji se navodi u prijedlogu Odluke. Stoga treba pružiti uravnoteženu pomoć koja je u skladu s njezinim komparativnim prednostima u oblasti obrambene sigurnosti. 

Jedan od nazočnih članova Odbora naveo je da bi se o Prijedlogu odluke trebao postići kompromis te se izuzeo od glasovanja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU
O sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini
„EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ante Deur

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 20. listopada 2022. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada  2022. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar obrane koji je tom prigodom naveo da Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Izvješće prikazuje aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2021. godini, stanje i razvoj obrambenih sposobnosti, provedbu obrambenih priprema, strukturu obrambenih resursa te ključne razvojne projekte, prioritete i rezultate.

Ministar je, između ostalog istaknuo, da je, kao odgovor na novo sigurnosno okružje, uzrokovano geopolitičkim i geostrateškim promjenama, prepoznata važnost i potreba ulaganja u obranu. U tom pogledu, RH je sa do sada najvećim proračunom na poziciji MORH-a od 7,2 milijardi kuna, dostigla NATO smjernice vezane uz izdvajanje članica za obranu od 2% BDP-a, od čega 20% za modernizaciju i opremanje. Kao najznačajniju investiciju u 2021. ministar je naveo sklapanje ugovora o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale s pripadajućom opremom i pričuvnim dijelovima, obukom letačkog i tehničkog osoblja, što svjedoči o opredjeljenju Republike Hrvatske da zadrži sposobnost samostalne zaštite vlastitog zračnog prostora. Također, od značajnijih projekata izdvojio je isporuku dva helikoptera UH-60M Black Hawk kao i prihvaćanje ponude Vlade Sjedinjenih Američkih Država o donaciji 89 borbenih vozila pješaštva Bradely M2A2 ODS od kojih će njih 62 biti obnovljena i dovedena u operativno stanje. Nadalje, nastavljen je projekt gradnje četiri obalna ophodna broda u nizu, kao i druge aktivnosti koje su usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti.

Ministarstvo obrane je 2021. potpisalo 38 ugovora i okvirnih sporazuma o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske s hrvatskim proizvođačima u vrijednosti od 284 milijuna kuna, čime se pridonosi hrvatskom gospodarstvu i razvoju domaće obrambene industrije kao i plasmanu tih proizvoda na međunarodno tržište.

Suradnja sa strateški važnim partnerima u Europi i svijetu te aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i aktivnostima Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije, predstavlja kontinuirani doprinos Hrvatske međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Međunarodne misije i operacije potpore miru u kojima je tijekom 2021. godine angažirano 643 pripadnika HV-a, ujedno su poligon za promociju proizvoda domaće vojne industrije, budući su hrvatski vojnici u potpunosti opremljeni osobnim naoružanjem i opremom proizvedenom u hrvatskim tvrtkama. 

Hrvatska vojska tijekom 2021. godine aktivno je pridonosila izgradnji međunarodnog mira, sigurnosti i povjerenja te je pružala potporu civilnim institucijama. HV je pružala pomoć civilnim institucijama i stanovništvu sudjelovanjem u gašenju požara otvorenog prostora, zračnom prijevozu životno ugroženih osoba te timova i organa za transplantaciju, u potrazi i spašavanju nestalih i ugroženih, u obrani od poplava te uklanjanju posljedica potresa. U okviru Mehanizma civilne zaštite Unije – rescEU za potrebe protupožarne sezone deklarirana su dva aviona CL-415 Canadair. U gašenju požara otvorenog prostora protupožarnim zrakoplovima u inozemstvu, HV je dva puta angažirana u okviru prijelaznih rescEU kapaciteta u Republici Turskoj i Helenskoj Republici, te dva puta u okviru bilateralne suradnje u Bosni i Hercegovini. 

U pogledu brojnog stanja navedeno je da je u MORH-u zajedno sa HV-om  na dan 31. prosinca 2021. bilo 16 990 osoba, od kojih 15 008 djelatnih vojnih osoba i 1982 državna službenika i namještenika. Na dragovoljno vojno osposobljavanje tijekom  2021. po standardnom programu obuke u trajanju od 40 radnih dana pristupilo je 835 kandidata, a na izvanredne uputne rokove po skraćenom programu obuke pristupilo je osam doktora medicine, jedan vojni specijalist, 10 stipendista, osam kandidata za časnike i 18 vrhunskih sportaša. Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17705 razvrstanih pričuvnika, a tijekom 2021. izdvojeno je 695 djelatnih vojnih osoba. Vezano uz smrtne slučajeve pripadnika HV-a ministar je naveo kako se radi o individualnim događajima koji su se dogodili izvan službe te da se u HV-u provodi pojačan nadzor na prisutnost droga, za koje postoji nulta stopa tolerancije.

U svezi postavljenog pitanja koje se odnosi na objavljenu informaciju o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ministar je naveo da se radi o aktivnostima obuke na razini svih država članica EU-a pri čemu bi se 20 članica uključilo na način da drži obuku, a 12 od njih je spremno činiti to unutar svoje zemlje ili izvan nje. Hrvatska redovno provodi svoje obučne aktivnosti sa saveznicima i stranim vojnicima drugih država, a za sada još nije definirano koliko pripadnika HV-a bi sudjelovalo i unutar kojih centara bi se provodila obuka. Također je rekao da će za provedbu odluke biti ispoštovana propisana zakonska procedura. U pogledu nabave protuzračnog sustava obrane te razloga za hrvatsko izostajanje iz zajedničke NATO inicijative „European Sky Shield“ tj. kolektivnog sustava protuzračne obrane s Njemačkom kao predvodnicom, ministar je rekao kako se Hrvatska, u kontekstu situacije nakon pada drona na području Zagreba u ožujku 2022. godine, suočila s potrebom nabave protuzračnog sustava obrane. Slijedom pozitivnog iskustva prilikom procesa ugovaranja nabave francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, Hrvatska je s Francuskom započela pregovore o nabavi protuzračnog sustava obrane kratkog i srednjeg dometa. To, međutim, ne isključuje mogućnost da se Hrvatska, po pitanju nabave protuzračnog sustava obrane dugog dometa, ne priključi ostalim članicama. 

Premda je u raspravi većina članova Odbora ocijenila da Godišnje izvješće pruža sveobuhvatan, jasan, kvalitetan i cjelovit pregled aktivnosti i događaja unutar obrambenog sustava, iznesena je primjedba od jednog dijela članova da je Izvješće kasno podneseno, da se radi o općenitom tekstu bez konkretnih podataka i s reduciranim izvještajem o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama.

Nadalje, u raspravi je pogledu primjedbe na brojno stanje komponente pričuvnih vojnih snaga ministar podsjetio da je od prvog siječnja 2008., temeljem Odluke Hrvatskog sabora o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, na snazi dragovoljno služenje vojnog roka, te da se razmišlja o novom setu mjera kojima bi se doprinijelo povećanom interesu za dragovoljno služenje vojnog roka.

Dio članova ocijenio je, da je obrambena politika usmjerena na povećanje obrambenih sposobnosti i da je u funkciji potpore međunarodne politike Republike Hrvatske. S tim u svezi, istaknuto je da je pozicioniranje Republike Hrvatske na sedmo mjesto po NATO metodologiji u korelaciji sa značajnim povećanjem obrambenog proračuna, ulaganjem u infrastrukturu, opremanje i modernizaciju.

U svezi pitanja o pozicioniranju znanosti u okviru hrvatskog obrambenog sustava kao i o iznosu sredstava povučenih iz Europskog obrambenog fonda, ministar je naveo da se ulaganje u razvoj i modernizaciju upravo temelji na znanstvenom istraživanju, da se ulaže u sve tri grane – ratno zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i ratnu mornaricu.

MORH trenutno nema mogućnost za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za obranu, ali Vlada RH i MORH  snažno potiču sudjelovanje i odabir hrvatskih tvrtki obrambene industrije te su potpisivanjem pisma namjere podržali sedam projekata u kojima hrvatske tvrtke i fakulteti namjeravaju sudjelovati.  

Na kraju rasprave je istaknuto da hrvatski građani žele osjetiti da je HV spremna pomoći u svakoj kriznoj situaciji, da se sustav obrane izgrađuje kroz višegodišnje kontinuirano planiranje i ulaganje, koje će biti moguće ako se pokaže razumijevanje prilikom donošenja državnog proračuna za narednu godinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7  glasova „za“, jedan glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine. 
Odbor je predmetni Prijedlog nacionalnog programa razmatrao u smislu članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da zagađenost minama u Republici Hrvatskoj uzrokuje niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja te sigurnosnih problema na područjima ratnih djelovanja. Nacionalni program protuminskog djelovanja proizlazi iz relevantnih međunarodnih ugovora, posebice Ottawske konvencije, Konvencije o kazetnom streljivu te Konvencije o zabrani ili ograničenju uporabe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj. Slijedom Ottawske konvencije Republika Hrvatska ima obvezu do 1. ožujka 2026. uništiti sve protupješačke mine na miniranim područjima. Obveza uništenja postojećih zaliha kazetnog streljiva, sukladno Konvenciji o kazetnom streljivu, izvršena je u srpnju 2018., dok je obveza čišćenja područja zagađenih kazetnim streljivom izvršena do zadanog roka tj. do 1. kolovoza 2020.  

U pogledu procjene minski sumnjivog područja (dalje u tekstu MSP), prve, načelne i netočne procjene iznio je 1996. godine Centar Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje (UNMAC) temeljem kojih je ocijenjeno da MSP iznosi 13.000 km2 sa milijun postavljenih protupješačkih i protuoklopnih mina. 
Tijekom 2003. i 2004. sukladno donesenim Standardnim operativnim postupcima HCR-a i rekonstrukcijom procijenjenog MSP-a do 2003., izvršen je sustavni i opći izvid i obilježavanje cjelokupnog prostora Republike Hrvatske, cjelokupnih prostora općina i gradova zahvaćenih ratnim djelovanjima i minskim problemima, temeljem kojeg je ustanovljeno da je 2005. godine MSP iznosio 1.174 km2 .

U razdoblju od 1998. do 2021. MSP je smanjen za 1.631 km2, razminirano je oko 737 km2 MSP-a, a metodama općeg i tehničkog izvida isključeno je oko 894 km2. Ukupno je pronađeno, deaktivirano ili uništeno 97.051 protupješačkih i protuoklopnih mina i 261.738 neeksplodiranih ubojnih sredstava (dalje u tekstu NUS).
Sveukupno je za poslove razminiranja Republike Hrvatske u razdoblju od 1998. do 2021. utrošeno više od 7 milijardi kn. 
U razdoblju od 1991. do 2021. evidentirano je 1.377 minskih nesreća u kojima je stradalo 2.017 osoba, od kojih su 524 smrtno stradale, a ostali su zadobili tjelesne ozljede. U istom razdoblju je na poslovima razminiranja stradalo 217 pirotehničara u 137 nesreća, od kojih je njih 65 smrtno stradalo. 
MSP je 1. siječnja 2022. iznosio 233,9 km2 u što je uključeno 204,4 km2 MSP-a koji je evidentiran u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 MSP-a vojnih lokacija i/ili građevina (0,4% kopnene površine RH). MSP je obilježen s 8.022 oznaka za minsku opasnost, obuhvaća 7 županija, 37 gradova i općina. Minskoj opasnosti izloženo je 183.653 stanovnika što iznosi 4,7% od ukupnog broja stanovništva RH. U Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji najveće su površine MSP, a zatim u Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najveći udio MSP čine šumske površine s 201,7 km2 ili 98,70% MSP-a. U RH je akreditirano 40 ovlaštenih pravnih osoba za poslove razminiranja, te oni i MUP raspolažu s 397 pirotehničara, 108 voditelja radilišta i 67 pomoćnih djelatnika. Za detekciju mina na raspolaganju je 104 pasa i 43 stroja za pripremu površine. 

Ciljevima Nacionalnog programa planira se do 1.ožujka 2026. u potpunosti otkloniti minsku opasnost s područja RH; održavati i unaprjeđivati obilježenost cjelokupnog MSP-a oznakama koje ukazuju na minsku opasnost; informirati i provoditi program edukacije cjelokupnog stanovništva na minski sumnjivom području; nastaviti pružati skrb i rehabilitaciju stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata te poticati izvoz hrvatskih vještina, znanja, iskustva i opreme za protuminsko djelovanje.
Do 2026. godine planira se smanjiti ukupno površinu MSP za 233,9 km2, u što je uključeno 204,4 km2 evidentiranih u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 minski sumnjivih vojnih lokacija.Planom je utvrđeno da se razminiranje vojnih lokacija provede na način da se 2022. godine razminira 7,4 km2, 2023. godine 3,1 km2, 2024. godine 8,8 km2 i 2025. godine 10,2 km2. Za poslove razminiranja perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina nadležno je Ministarstvo obrane osim u slučaju da svojim kapacitetima nije u mogućnosti samostalno obaviti razminiranje. Tada može, sukladno članku 60. stavku 2. Zakona o protuminskom djelovanju, uz prethodno odobrenje Vlade RH, zatražiti razminiranje pojedinih perspektivnih lokacija, sukladno odredbama istog Zakona. Poslove razminiranja neperspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina, za koje je Ministarstvo obrane izvršilo prijenos upravljanja Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, provodit će se po načelu prioriteta od strane ovlaštenih pravnih osoba temeljem postupka javne nabave. 

Za razminiranje preostalog MSP potrebno je oko 1.687.516.475 kn. Financijska sredstva za provedbu Nacionalnog programa osigurana su u Državnom proračunu za 2022. u iznosu od 262.203.975 kn te projekcijama za 2023. i 2024. u iznosu od 445.141.000 kn što sveukupno iznosi 707.344.975 kn. Nadalje, u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. planira se osigurati dodatna financijska sredstva dostatna za razminiranje cca 89,8 km2 MSP-a.
Razminiranje vojnih lokacija i/ili građevina provodit će postrojbe Oružanih snaga RH prema posebnom planu Ministarstva obrane, pri čemu su sredstva osigurana u Državnom proračunu za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. zbog čega nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Kao podloga za planiranje financijskih sredstava primijenjena je prosječna cijena razminiranja za 2023. i 2024. u iznosu od 8,50 kn/m2, a za 2025. od 9,00 kn/m2 bez PDV-a.
U raspravi je ocijenjeno da sustav protuminskog djelovanja na kontaminiranim područjima Republike Hrvatske treba nastaviti što aktivnije provoditi kako bi se što prije postigao krajnji cilj - uklanjanje minske opasnosti s cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske i stvorili uvjeti za sigurno i bezopasno kretanje u svim dijelova zemlje. Također je istaknuto da Republika Hrvatska treba voditi brigu da se stečeno operativno znanje, iskustvo i kadrovski kapaciteti kvalitetno koriste i u budućnosti te angažiraju u inozemstvu na poslovima razminiranja. U pogledu ljudskih žrtava i ukupnih financijskih troškova razminiranja, iznesen je prijedlog da bi Republika Hrvatska trebala objediniti sva godišnja izvješća o provedbi protuminskog djelovanja i tako objedinjena izvješća, dostaviti Vladi Republike Srbije radi naknade ratne štete Hrvatskoj. 
U pogledu postavljenog pitanja vezano uz plan razminiranja vojnih lokacija kojim je predviđeno da se najveće površine očiste od mina u zadnje dvije godine planiranog razdoblja, koje su perspektivne vojne lokacije prioritetne za razminiranje kao i potrebnim sredstvima za to, predstavnik predlagatelja naveo je da je uz dostavljene podatke za vojne lokacije i nakon obavljenog snimanja terena zaključeno, da zbog svoje kontaminiranosti, lokacija poligona Slunj treba imati prednost pri tome. Procjenjuje se da će nakon početne faze razminiranja tijekom 2023. uz primjenu posebne metode izviđanja i otkrivanja mina stvarno sumnjivo biti oko 18 km2 za što bi na poziciji Ministarstva obrane trebalo osigurati sredstva tijekom  2024. i 2025. u iznosu od oko 180 milijuna kuna. Prema sadašnjim saznanjima, procjenjuje se, da će metodom općeg izvida biti isključeno oko 7 km2 vojnih lokacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (osam glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

NACIONALNI PROGRAM PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2022. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda i Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“.
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju je naveo da Republika Hrvatska aktivno podupire Inicijativu Glavnog tajnika UN-a iz 2108. Action for Peacekeeping – A4P kojom se afirmira načelo prvenstva političkog rješavanja sukoba i uloga operacija potpore miru u funkciji potpore političkom procesu. Stvaranje dugoročno stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja svrha je operacije za ispunjenje koje je nužno jačanje vladavine prava, zaštita civila, poštovanje ljudskih prava i sigurnost.  
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske su tijekom 2021. i 2022. godine sudjelovali u tri operacije potpore miru Ujedinjenih naroda na području Azije, Afrike i Bliskog istoka. Hrvatska je u Indiji i Pakistanu u operaciji UNMOGIP sudjelovala sa osam pripadnika, u Zapadnoj Sahari u operaciji MINURSO s pet pripadnika i u Libanonu u operaciji UNIFIL s jednim pripadnikom. 

Operacija potpore miru u Libanonu (UNIFIL) uspostavljena je 1978. s ciljem verificiranja izraelskog povlačenja iz Libanona, održavanja mira i sigurnosti te pružanja potpore libanonskoj vladi u uspostavi uprave na cijelom državnom teritoriju. Početni mandat operacije u međuvremenu je proširen uključivanjem pomorske komponente. Uzroci sukoba kao i čimbenici stalne nesigurnosti i nadalje su prisutni, stoga će UNIFIL u predstojećem razdoblju izgradnje regionalne stabilnosti poseban naglasak staviti na konsolidaciju konflikta na relaciji Libanon-Sirija-Izrael. Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) nastavkom upućivanja do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2023. i 2024., uz mogućnost rotacije.   
Slijedom dogovora između Maroka i Fronte Polisario iz 1988., o pripremi i provedbi referenduma za stanovništvo Zapadne Sahare o izboru da li su za neovisnost ili integraciju s Marokom, i dogovorenog primirja između dviju strana  1991., uspostavljena je iste godine operacija u Zapadnoj Sahari (MINURSO) sa svrhom nadzora primirja. Mandat operacije, je u međuvremenu, dopunjen promatranjem prekida vatre i provedbom mjera za jačanje povjerenja. Operacija MINURSO važna je za izgradnju održive stabilnosti na području Zapadne Sahare i ekonomskog prosperiteta sjeverozapadne Afrike u cjelini te tako pridonosi i smanjenju migracijskih pritisaka na Europu. Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnoj Sahari (MINURSO) u 2023. i 2024. upućivanjem do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. 

Operacija potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP)  uspostavljena je Rezolucijom 47 iz 1948. i 91 iz 1951. godine s mandatom osiguranja prekida vatre između indijskih i pakistanskih snaga sigurnosti u Kašmiru te povlačenja svih naoružanih snaga na njihovo područje. Od travnja 2022. ipak se nazire pozitivan pomak složenog sigurnosnog stanja nakon prihvaćanja novog premijera u pakistanskom parlamentu kojemu je na izboru čestitao indijski premijer i  kojom prigodom su obje strane izrazile nadu u izgradnju boljih međusobnih odnosa.  Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) upućivanjem do devet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2023. i 2024., uz mogućnost rotacije. 
Predstavnik predlagatelja također je naveo da su za provedbu ove Odluke osigurana financijska sredstva na razdjelu Ministarstva obrane. 
    
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJAMA POTPORE MIRU UJEDINJENIH NARODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna  2022. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda i Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke predstavnik predlagatelja naveo je da se pomorska operacija potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ provodi od 2008. radi borbe protiv piratstva. Primarne i sekundarne zadaće operacije, između ostalog, obuhvaćaju zaštitu plovila humanitarne pomoći za Somaliju i ostalih plovila koja prolaze područjem operacije, odvraćanje, sprječavanje i suzbijanje piratstva i oružanih pljački, nadzor ribarskih aktivnosti ispred obala Somalije, sprječavanje krijumčarenja oružja i droga. Operacija pokriva područje koje obuhvaća južno Crveno more, Adenski zaljev te velike dijelove Indijskog oceana dok vojni brodovi provode ophodnje u međunarodnom tranzitnom koridoru u Adenskom zaljevu i Indijskom oceanu. Do sada su ostvareni značajni rezultati u borbi protiv piratstva, očuvanju sigurnosti strateškog morskog puta te zaštiti brodova koji dopremaju hranu.

Republika Hrvatska u operaciji „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sudjeluje od 2009. godine popunjavanjem jedne pozicije u Operativnom zapovjedništvu te povremeno sudjeluje s AVPD timovima sa po 12 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se ukrcavaju na brodove Svjetskog programa za hranu. Od 2009. do sada u operaciji je sudjelovalo 89 pripadnika OSRH. 

Predmetnom Odlukom predlaže se da Republika Hrvatska nastavi pružati podršku angažmanu Europske unije u operaciji „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sudjelovanjem do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2023. i 2024., uz mogućnost rotacije. 
    
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2022. godine.  

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda i Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naveo je da je operacija potpore miru KFOR na Kosovu uspostavljena 1999. godine te da ima posebnu važnost za Republiku Hrvatsku zbog njezine neposredne blizine. Eventualna pojava nestabilnosti ili sigurnosne krize na Kosovu može imati implikacije na stabilnost i sigurnost područja jugoistočne Europe. Republika Hrvatska snažno podupire napore NATO-a u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji te kontinuirano razvija bilateralnu obrambenu suradnju s Republikom Kosovom i daje punu potporu Kosovu u približavanju NATO-u i Europskoj uniji.
Na temelju izvještaja Savezničkog zapovjedništva za operacije o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska je 2020. godine odlučila povećati hrvatski kontingent u KFOR-u s dotadašnjih 40 na do 150 pripadnika Oružanih snaga RH i s do dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije. Od veljače 2022. u sastav hrvatske satnije integriran je i pješački vod Oružanih snaga Republike Albanije čime je unaprijeđena bilateralna vojna suradnja Republike Hrvatske i Republike Albanije.  

U operaciji KFOR trenutno je raspoređen 37. hrvatski kontingent s 147 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i jednim helikopterom Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva koji je usredotočen na izvršavanje zadaća potpore lokalnoj zajednici i međunarodnim organizacijama, održavanju sposobnosti brzog razmještaja na području Regionalnog zapovjedništva Zapad i provedbu zajedničkih ophodnji. 
Ovim prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu u 2023. i 2024. godini ukupno s do 160 pripadnika OSRH i s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.
U raspravi je izražena podrška sudjelovanju Republike Hrvatske u operaciji potpore miru u kojoj pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske uživaju veliki ugled zbog visoke razine profesionalnog i stručnog angažmana. Također je skrenuta pozornost na potrebu osmišljenog organiziranja njihovog slobodnog vremena kvalitetnim sportskim sadržajima. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU KFOR NA KOSOVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2022. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda i Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke predstavnik predlagatelja naveo je da Savezničko Zapovjedništvo pomorskih snaga (MARCOM) provodi operativni nadzor nad Stalnim pomorskim snagama koje se sastoje od dvije NATO skupine brodova za površinska djelovanja i dvije Stalne NATO skupine protuminskih snaga. Jezgru Savezničkih snaga pomorske komponente visoke spremnosti pri NATO snagama za odgovor čine skupine Stalnih pomorskih snaga. Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2 su namjenski organizirane mornaričke snage trenutačno raspoložive za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane u području Sredozemlja i Crnog mora. 
Sukladno odluci Hrvatskoga sabora od 27. studenoga 2020. Republika Hrvatska u ovoj operativnoj aktivnosti sudjeluje od 2021. godine, te su u njoj do sada  sudjelovala četiri hrvatska tima protuminskih ronioca s do pet pripadnika Oružanih snaga RH. 

Nadalje, predstavnik predlagatelja naveo je da bi nastavak sudjelovanja Oružanih snaga u ovoj aktivnosti pridonio izravnoj zaštiti nacionalnih interesa na moru, savezničkim naporima u pružanju zajedničke sigurnosti na moru i procesu razvoja ključnih sposobnosti OSRH za zajedničko djelovanje sa snagama država članica NATO-a.  
Ovim prijedlogom predlaže se da u aktivnost Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 u 2023. i 2024. godini budu upućeni timovi do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

U pogledu postavljenog pitanja u svezi zbrinjavanja u slučaju stradavanja pripadnika OSRH tijekom sudjelovanja u međunarodnoj misiji ili operaciji, predstavnik predlagatelja je naveo da su u Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, temeljem dosadašnjih iskustava, ugrađena određena osiguranja za pripadnike OSRH i njihove obitelji, kojima je obuhvaćen širok spektar neželjenih situacija i nesreća. U okviru rasprave primijećeno je da se točkom II. predmetnih odluka navodi da će izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru biti dio Godišnjeg izvješća o obrani, ali da Hrvatski sabor, suprotno uobičajenoj praksi, do sada nije zaprimio Godišnje izvješće za prethodnu godinu.    

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U AKTIVNOSTI STALNE NATO SKUPINE PROTUMINSKIH SNAGA 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. 
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je iznio glavne značajke Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna te istaknuo da se na temelju dostupnih makroekonomskih pokazatelja za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, očekuje realni rast BDP-a od 3%, što je korekcija na niže u odnosu na očekivanja prilikom donošenja državnog proračuna za 2022. godinu, kada je očekivan rast od 4,4%. Također je naveo da se očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na razinu od 7,8%. Ukupni prihodi u 2022. godini planiraju se u iznosu od 171 milijardi kuna, te se u odnosu na prvotni plan povećavaju za 6,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2022. povećavaju se za 10,9 milijardi kuna na iznos od 184,7 milijardi kuna. Rashodi koji se financiraju iz onih izvora koji utječu na manjak proračuna opće države veći su za 9,2 milijarde kuna. Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju se za 1,7 milijardi kuna. Za materijalno tehnička sredstva za obranu, u odnosu na prvotni plan, osigurano je 535 milijuna kuna više. Očekuje se da će Državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 13,7 milijardi kuna ili 2,9 % BDP-a, što predstavlja povećanje manjka od 4,3 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. Nadalje je istaknuo, da će proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji imati manjak od 13,4 milijardi kuna ili 2,8 % BDP-a. Također se očekuje da će se udio javnog duga smanjiti u odnosu na 2021. godinu za 3,6% odnosno na 76,2% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva obrane u svom je izlaganju istaknuo da Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu, u jednom dijelu obuhvaća preraspodjelu odobrenih stavki na razdjelu Ministarstva obrane. Rebalansom se planira i ukupno povećanje za potrebe obrane za 294,5 milijuna kuna. Novi plan iznosi 7,56 milijardi kuna što je ujedno najveći iznos proračuna na poziciji Ministarstva obrane. To će omogućiti daljnje ulaganje u opremanje, modernizaciju, infrastrukturu i nastavak daljnjeg unaprjeđenja standarda, uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Do povećanja planiranih sredstava došlo je na poziciji programa 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“ gdje povećanje iznosi 187 milijuna kuna. Na aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“ bilježi se povećanje za 30,1 milijun kuna, na A545049 „Opskrba materijalnim sredstvima“ povećanje za 138 milijuna kuna, dok je na poziciji A545076 „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija“ planirano smanjenje za 17,3 milijuna kuna. Na poziciji kapitalnog projekta K545043 „Borbeno oklopno vozilo“ planirano je povećanje za 2,9 milijuna kuna. Što se tiče projekta K545045 „Opremanje višenamjenskim borbenim avionom“ planira se povećanje za 21 milijun kuna. Do tog povećanja je došlo iz razloga što se je proces izrade i donošenja proračuna za razdoblje 2022.-2024. odvijao prije definiranja konačnog ugovora s francuskim partnerima. Viši iznos planira se i na poziciji programa 2505 „Upravljanje i potpora osoblju“ A545052 za 28,7 milijuna kuna, programa 2506 „Komunikacijsko informacijski sustavi i potpora“ za 5,3 milijuna kuna, program 2507 „Obuka i logistička potpora Oružanih snaga“ za 13,8 milijuna kuna, program 2508 „Međunarodna suradnja“ za 31,6 milijuna kuna i program 2509 „Mirovne misije“ za 9,4 milijuna kuna. Povećanje sredstava planira se za „Aktivnosti u okviru NATO i EU“ i „NATO misije i operacije“, dok se sredstva na aktivnosti  A545067 „EU misije i operacije“ umanjuju  za 2,6 milijuna kuna. Povećana sredstva planirana su na aktivnosti A545035 „Protupožarna zaštita“ za 15 milijuna kuna i za aktivnost A545069 „Potraga i spašavanje“ za 3,6 milijuna kuna.

U raspravi su članovi Odbora pozitivno ocijenili porast proračunskih sredstava planiranih na razdjelu Ministarstva obrane. U pogledu pitanja u svezi umanjenja planiranih sredstava za aktivnost EU misije i operacije za 2,6 milijuna kuna, predstavnik predlagatelja je naveo kako je zbog napada na Ukrajinu i sigurnosne situacije fokus trenutno manje usmjeren prema tim operacijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri  „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 17. svibnja  2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganja prvotno je izvijestio da se predmetnim  Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju Državnog proračuna usklađuju postojeće i propisuju nove odredbe za koje obveza proizlazi iz novog Zakona o proračunu donesenog u prosincu 2021. godine. Ovim se Zakonom propisuje da se sredstva za saniranje posljedica pandemije COVID-a - 19 i posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu, mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i potreba, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja. Uz navedeno, u pogledu trošenja proračunskih sredstava ovim Zakonom se propisuje da se radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu povlačiti sredstva s računa korisnika. U slučaju da se utvrdi nepravilno korištenje proračunskih sredstava korisniku se, temeljem odluke koju donosi ministar financija, privremeno obustavlja isplata sredstava s pozicija s kojih se sredstva nenamjenski troše.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2022. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2023. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti propisani Zakonom. Nadalje, predstavnik predlagatelja naveo je da u slučaju korištenja bespovratnih sredstava za operacije koje se financiraju odnosno sufinanciraju iz Fonda solidarnosti Europske unije, tijelima odgovornim za provedbu financijskog doprinosa za sklapanje ugovora s proračunskim korisnicima državnog proračuna, odnosno proračunskim korisnicima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, nije potrebna suglasnost ministra financija, odnosno Vlade.
U odnosu na poticajne mjere u gospodarstvu predstavnik predlagatelja je naveo da se za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2022. godini osigurava 65.000.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (pet glasova „za“, tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 11. svibnja 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja  2022. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu  članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, s obzirom da se u segmentu Izvješće odnosi na provedbu plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća. 

Predstavnik iz Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je Plan protuminskog djelovanja za 2021. donijela Vlada RH na sjednici 22. srpnja 2021. te je  usklađen sa Strateškim planom Ministarstva unutarnjih poslova od 2020. do 2022. godine. 
Površina Minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP) na kraju 2021. iznosi 204,4 km2 i prostire se unutar 37 jedinica lokalne samouprave u 7 županija te je u odnosu na 2020. MSP smanjen za 45 km2, što je manje za 8,4 km2 od postavljenog plana koji je iznosio 54,2 km2. Minski sumnjivo područje obilježeno je s 8.022 oznake tj. sa 39 table po km2 MSP-a. 

Poslovima razminiranja iz MSP-a je isključeno 34,1 km2, a provođenjem tehničkog, dopunskog općeg i općeg izvida dodatnih 11,7 km2.
Na području Zadarske županije u potpunosti je isključeno MSP, površine 9 km2, koja se više ne nalazi na popisu minski zagađenih županija. Na području grada Benkovca, Obrovca i Zadra, te općine Pakoštane, Polača i Stankovci poslovima razminiranja isključeno je 6,1 km2, a poslovima tehničkog i općeg izvida 2,9 km2.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja su u 2021. izdane potvrde o isključenju iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.214 protupješačkih i 48 protuoklopnih mina (ukupno 1.262 komada) i 810 komada NUS-a.
Najveći broj pronalazaka, ukupno 915 komada MES-a i NUS-a zabilježen je na području Sisačko-moslavačke županije.
Ponavljanje radova naloženo je na ukupnoj površini od 15.550 m2, i izdano je 5 rješenja o ponavljanju poslova razminiranja na površini 5.420 m2. Tijekom 2021. zaprimljeno je 10 dojava o naknadnim pronalascima MES-a i 5 dojava o pronalasku NUS-a.     Završeni su poslovi razminiranja gospodarskih šuma na površini od 11,2 km2. Razminiranje zaštićenih i Natura 2000 područja u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - Karlovac Karst izvršeno je na površini od 14,6 km2, iz MSP je isključeno 3,1 km2, dok se isključenje preostalih 14 km2 planira u toku 2022. godine. 

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, u 2021. započeo je treći i posljednji projekt „Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije – Karlovac Karst“ koji obuhvaća područje od 1.929,08 ha šuma i šumskog zemljišta. U okviru projekta planira se razminirati ukupno 17,1 km2 šuma i šumskog zemljišta te obnoviti 43,6 km zapuštenih protupožarnih prosjeka. Razdoblje provedbe projekta je od 2019. do 2023., vrijednost prihvatljivih troškova je 231,77 milijuna kn, a ugovorena vrijednost poslova razminiranja iznosi 184,76 milijuna kn. 

Tijekom 2021. održano je ukupno 89 edukacija (69 edukacija o minskoj opasnosti, kojima je obuhvaćeno 3.416 osoba raznih dobnih skupina i 20 edukacija u okviru projekta Naturavita kojima je obuhvaćeno 749 (uglavnom) učenika osnovnih škola s područja Osječko-baranjske županije). 
U 2021. dogodila su se dva minska incidenta, oba u Karlovačkoj županiji. Prvi se dogodio u općini Saborsko, kada je prilikom kretanja skupine od 18 ilegalnih migranata iz Pakistana kroz obilježeno minski sumnjivo područje stradalo sedam osoba, pri čemu je jedna osoba smrtno stradala, dvije osobe zadobile su teže tjelesne ozljede, a četiri lakše ozljede. Drugi incident dogodio se u općini Vojnić, gdje je došlo do aktiviranja NES-a prilikom radova u polju, ali nije bilo ljudskih žrtava niti težih posljedica. Ukupno je do sada u minskim nesrećama stradalo 606 osoba od kojih 204 sa smrtnim posljedicama. 

Financijski plan od 384.932.646,85 kn, realiziran je u iznosu od 360.038.850,24 kn odnosno 94%. Također je i 2021. nastavljen uspješan trend osiguranja sredstava iz fondova EU-a, koji čine 35% ukupno utrošenih financijskih sredstava. Ukupan doprinos Europske unije za poslove protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj do sada iznosi 183,4 milijuna €, što iznosi 20% ukupno utrošenih sredstava za razminiranje.
U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2021. godinu, predstavnik Ministarstva obrane rekao je da je Plan razminiranja vojnih lokacija sadržavao pet radova na pet vojnih lokacija površine oko 635 000 m2. Ukupno je provedeno sedam zadaća razminiranja od kojih je pet planskih, a dvije izvanplanske. Razminiranje je provedeno na području jedne vojarne, tri vojna poligona i dvije vojne lokacije pri čemu je tretirano 634 764 m2, a razminirano 375 961 m2. Za razminiranje vojnih lokacija iz Plana utrošeno je 165 radnih dana koje je provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske Pionirska satnija Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske. 
    Pronađeno je, uklonjeno i uništeno 18 komada protupješačkih mina, 1321 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ukupni trošak razminiranja u 2021. iznosi 3.884.670,38 kn, a prioritet angažiranja bio je razminiranje u vojarni Pukovnik Mirko Vukušić i na vojnom poligonu Eugen Kvaternik - Slunj.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da Hrvatska, kao jedina država na području Europe koja ima iskustva na poslovima razminiranja, treba ponuditi svoja znanja, praksu, iskustva i specijalizirane inovativne strojeve drugim zemljama, posebice Ukrajini nakon što završe ratni sukobi sa Ruskom Federacijom. U tom pogledu predstavnik podnositelja je naveo da je privatni sektor u Republici Hrvatskoj osposobio značajne kapacitete za poslove razminiranja te da je suradnja s Ukrajinom na tom planu uspostavljena unazad nekoliko godina, ali da je ratni sukob između Ukrajine i Rusije za sada prekinuo tu suradnju. 

U kontekstu iznesenog prijedloga da bi trebalo postaviti razliku između humanitarnog i profesionalnog razminiranja, slijedom čega bi Hrvatska mogla ponuditi inovativne strojeve, a Hrvatska vojska uspostaviti svoje usko specijalizirane postrojbe vrhunski opremljene za poslove razminiranja koje bi se moglo koristiti i u sastavu NATO-a, istaknuto je da se takvi strojevi hrvatske proizvodnje već izvjesno vrijeme uspješno plasiraju na međunarodnom tržištu, a u pogledu angažmana specijaliziranih postrojbi da je za to potrebno uključiti sve grane vojske i uskladiti s njihovim ciljevima i sposobnostima.

Nastavno na pitanja o tome  da li će Hrvatska ispuniti zacrtani plan slijedom kojeg bi se završilo razminiranje kompletnog prostora Hrvatske, prosječnoj jediničnoj cijeni razminiranja i pojedinostima o spomenutom incidentu u Vojniću, istaknuto je kako su u financijskoj perspektivi do kraja 2025. godine osigurana dostatna financijska sredstva u iznosu od 100 milijuna € te da Hrvatska planira završiti proces razminiranja cjelokupnog područja do ožujka 2026., pri čemu prosječna jedinična cijena razminiranja iznosi oko 8,5 kn po m2 plus PDV. Incident u Vojniću dogodio se na području koje je bilo privremena baza neprijateljske vojske i nikad nije bilo obilježeno kao MSP. Nakon incidenta izvršen je detaljan tehnički izvid i obrada terena te je problem u potpunosti otklonjen. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (osam glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine.   
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iz Ministarstva obrane naveo je da su se, kao odgovor na pojavu novih sigurnosnih ugroza i jačanja nestabilnosti na istoku Europe, države članice na sastanku NATO ministara obrane održanog u veljači 2022., usuglasile oko potrebe jačanja zaštite granica, kolektivne sigurnosti i obrane NATO članica. - 

Uspostavljanje borbenih skupina u Republici Poljskoj, Republici Litvi, Republici Latviji i Republici Estoniji konkretno svjedoče o uspostavi ojačane prednje prisutnosti NATO snaga na istočnom krilu Saveza, koje aktivnosti se provode isključivo radi odvraćanja i jačanja kolektivne obrane. Dodatno pogoršanje sigurnosne situacije na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti u proteklim desetljećima. Kao odgovor na nove ugroze u Europi, NATO je rasporedio dodatne snage na istoku Saveza u okviru postojećih borbenih skupina iz sastava ojačane prednje prisutnosti. Kako bi se osiguralo daljnje jačanje savezničkog postava odvraćanja i obrane predlaže se uspostavu novih dodatnih NATO borbenih skupina u središnjoj i jugoistočnoj Europi odnosno u Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj pod nazivom „aktivnosti ojačane budnosti“, koje će provoditi aktivnosti paralelno sa aktivnostima NATO ojačane prednje prisutnosti. 
Republika Hrvatska podržala je prijedlog za formiranje novih borbenih skupina ojačane budnosti NATO-a. Predloženom odlukom predlaže se upućivanje do 70 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije, u Mađarsku u 2022. i 2023. godini, u okviru borbene skupine pod vodstvom Mađarske. 

U raspravi je postavljeno pitanje o utjecaju sudjelovanja u ovoj aktivnosti na hrvatske obrambene sposobnosti. U tom pogledu je istaknuto da će sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u ovoj aktivnosti pospješiti dodatni razvoj sposobnosti, povećati razinu interoperabilnosti sa snagama drugih država članica te pridonijeti jačanju odvraćanja i nacionalne i kolektivne obrane. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 11 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU 
SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE BUDNOSTI NATO-a U MAĐARSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje  Europske unije „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetčkoj sigurnosti“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine.   
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva obrane uvodno je naveo da je Republika Hrvatska jedna od 25 država članica Europske unije koje sudjeluju u projektu Stalne strukturirane suradnje (PESCO), a kojim se omogućava državama da na dragovoljnoj osnovi planiraju, razvijaju i ulažu u projekte zajedničkih sposobnosti s ciljem poboljšanja operativne spremnosti i sposobnosti svojih oružanih snaga. U ožujku 2020. godine Hrvatska je odlučila uključiti se u projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ s ciljem jačanja vlastite sigurnosti i povećanje mogućnosti kibernetičke obrane na europskoj razini. Sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske obuhvaća istraživanje postupaka u domeni kibernetičke sigurnosti u Europskoj uniji, organizaciju i provedbu vježbi, simulacije kibernetičkih kriza i razvoj alata za kibernetičku obranu. 

Prijedlogom odluke predlaže se da u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ sudjeluje do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Aktivnosti će se provoditi u državama sudionicama projekta, drugim državama članicama Europske unije, institucijama, tijelima i agencijama EU-a, misijama Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije te drugim povezanim aktivnostima i partnerima.  

Odbor za obranu je, bez rasprave, jednoglasno (sa 11 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU 
SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA STALNE STRUKTURIRANE SURADNJE  EUROPSKE UNIJE „KIBERNETIČKI TIMOVI ZA BRZI ODGOVOR I UZAJAMNU POMOĆ U KIBERNETIČKOJ SIGURNOSTI“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je iznio glavne značajke Prijedloga državnog proračuna te istaknuo da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, a da su za 2023. i 2024. projicirani u sličnom iznosu od 167,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2022. planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna što je 3,9% odnosno 6,5 milijardi kuna više u odnosu na proračun iz 2021. godine. Projicirani ukupni rashodi za 2023. iznose 169,8 milijardi kuna odnosno 166,5 milijardi kuna za 2024.

Očekuje se da će manjak državnog proračuna za 2022. iznositi 9,3 milijardi kuna ili  2,1% BDP-a, za 2023. godinu  2,1 milijardi kuna odnosno 0,4% BDP-a,  a 2024. očekuje se višak od 1,2 milijardi kuna ili 0,2% BDP-a. Nadalje, manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u 2022. iznosit će 2,6% BDP-a, dok će udio javnog duga u 2022. godini, sukladno očekivanjima, iznositi 80,7 % BDP-a.

Predstavnik Ministarstva obrane u svom je izlaganju istaknuo da su Prijedlogom državnog proračuna za 2022. godinu planirana sredstva za Ministarstvo obrane u iznosu od 6,9 milijardi kuna, a projekcija za 2023. iznosi 6,61 odnosno za 2024. 6,78 milijardi kuna. U razdoblju od 2022. do 2024. planiraju se sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje preuzetih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima. U svrhu daljnjeg učvršćivanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kao saveznika u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije, zaštite zračnog prostora te uvećanja ukupne borbene sposobnosti Hrvatske vojske osigurana su sredstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. U tom pogledu Vlada RH je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna  u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona u iznosu od 6.311.167.498,00 kuna.

Potrebna sredstva u iznosu od 2,38 milijardi kuna za plaćanje obveza u 2021. osigurana su rebalansom proračuna za 2021. godinu, dok je za 2022. potrebno osigurati iznos od  2,16 milijardi kuna. Također u planu je nastavak već započetih projekata opremanja Oružanih snaga višenamjenskim helikopterima, obalnim ophodnim brodovima, dalekometnim topničkim sustavom, opremanja baznih oklopnih vozila naoružanjem i opremom, opremanja podatkovnog središta i opremanja računalnom opremom te daljnje integracije sustava protuzračne obrane Republike Hrvatske u NATO sustav. U okviru obrazlaganja po programima, programskim aktivnostima i projektima navedeno je da su planirana sredstva raspodijeljena u sedam programa, pri čemu je za program Opremanje, modernizacija i izgradnja izdvojeno najviše odnosno 3,14 milijardi kuna, zatim za program Upravljanje i potpora osoblju izdvojeno je 2,86 milijardi kuna odnosno 43,3% je namijenjeno za potrebe osoblja. Za potrebe programa Komunikacijsko-informacijski sustavi I planiraju se sredstva u iznosu od 156 milijuna kuna, za program Obuka i logistička potpora OS 352,9 milijuna kuna, za Međunarodnu suradnju 70,5 milijuna kuna, za Mirovne misije 128,1 milijuna kuna te za program Javna sigurnost 136,8 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila, pozitivno je ocijenjen porast proračunskih sredstava namijenjenih za Ministarstvo obrane. U pogledu činjenice da je glavnina sredstava namijenjena za troškove osoblja i za opremanje, modernizaciju i izgradnju, primijećeno je da relativno malo sredstava preostaje za sve druge namjene. U svjetlu recentno potpisanog ugovora između Republike Hrvatske i Francuske Republike o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale članovi Odbora pozdravili su započeti pozitivan trend ulaganja u modernizaciju, projekte i opremu materijalno tehničkim sredstvima.  Također, kao dobar primjer razvoja događaja istaknuto je da su u proračunu planirana sredstva za osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti za koje je u 2022. planirano 24,038 milijuna kuna, te po 74,354 milijuna kuna u 2023. i 2024. godini. U pogledu koštanja višenamjenskog borbenog aviona i o različitim iznosima navedenim u Prijedlogu proračuna i u Odluci o davanju suglasnosti MORH-u za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna RH u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, dano je pojašnjenje da će Francuskoj biti uplaćena točno ugovorena svota, ali da je do razlike došlo zbog obveza plaćanja PDV-a za nove robe i usluge odnosno zbog troškova osoblja koje odlazi na obuku. U raspravi je također istaknuto, da opremanje najsuvremenijim naoružanjem nije garancija uspjeha, te da je unatoč financijskim i materijalnim ograničenjima neophodno pozitivno procjenjivati postignuća kako u ljudstvu tako i u tehnici.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i  projekcija za 2023. i 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. i o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio opće značajke te naveo da se Zakonom, između ostalog, uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Planirana su sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sredstva fiskalnog izravnavana osigurano je 2 milijarde kuna. Također, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivat će se pomoć na ime poticaja  za dobrovoljno funkcionalno spajanje u  početnom iznosu od 100 milijuna kuna za 2022. godinu, a odluku o kriterijima za dodjelu pomoći donijet će Vlada RH na prijedlog Ministarstva financija i uz suradnju Ministarstva pravosuđa i uprave. Gornja granica zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisana je do ukupnog iznosa  od 40,2 milijardi kuna.

Nadalje, 31,5 milijardi kuna iznose tekuće otplate glavnice državnog duga, 2,8 milijardi kuna iznosi zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, dok 2,6 milijardi kuna iznose tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika proračuna. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2022. iznosi 5,2 milijardi kuna, a sredstva proračunske zalihe iznose 300 milijuna kuna.

U slučaju potrebe dozvoljena je mogućnost Vladi Republike Hrvatske da preraspodjeli sredstava bez ograničenja za saniranje posljedica pandemije koronavirusa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (šest glasova „za“, jedan „protiv“ i jedan „suzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje  

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

 Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a „ALLIED SOLACE“ u Republici Kosovo, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2021. godine.  
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je naveo da je slijedom zaključka iz zajedničke deklaracije ministara vanjskih poslova država članica NATO-a iz kolovoza 2021., Savez treba ispuniti obveze po pitanju sigurne evakuacije državljana savezničkih država, državljana partnerskih država i državljana Afganistana čiji životi su ugroženi  zbog suradnje sa Savezom tijekom proteklih 20 godina. Provedbu sigurne evakuacije građana Afganistana na privremene lokacije do trajnog preseljenja u neku od država članice NATO-a osiguravaju vojne vlasti NATO-a. „Kamp Bechtel“ u Kosovu jedna je od dvije europske lokacije za privremeni smještaj evakuiranih, a opremljen je potrebnom infrastrukturom za smještaj oko 800 osoba. 

Predlaže se sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a „ALLIED SOLACE“ u Republici Kosovo s do tri pripadnika koji tamo mogu biti razmješteni tijekom 2021. i 2022. godine, do šest mjeseci.  
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 8 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU 
O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI NATO-A „ALLIED SOLACE“ U REPUBLICI KOSOVO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278, koje je  predsjedniku Odbora za obranu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odbor za europske poslove, aktom od 5. studenoga 2021.  godine.
Stajalište Republike Hrvatske o predmetnom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA: 022-03/21-07/397, URBROJ: 50301-21/22-21-2  na sjednici održanoj 12. listopada 2021. 

    Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova uvodno je rekla da se predmetnom Uredbom uspostavlja mehanizam evaluacije i praćenja kako bi se osiguralo da države članice učinkovito primjenjuju schengensku pravnu stečevinu i time pridonose dobrom funkcioniranju područja bez kontrola na unutarnjim granicama. Schengen obuhvaća područje na kojem je omogućena sloboda kretanja bez graničnih kontrola za više od 420 milijuna ljudi, robu i usluge. Zbog pandemije bolesti COVID-19, stalnih terorističkih prijetnji, nestabilnosti i posljedica uzrokovanih migracijskom krizom od 2015. neke su članice Europske unije ponovo uvele kontrole na unutarnjim granicama. 
•    Mehanizmom evaluacije provjerava se i prati primjenjuju li države članice pravilno schengensku pravnu stečevinu i tako dopunjuju druga dva stupa koji uključuju mjere na vanjskim granicama i kompenzacijske mjere koje uključuju zajedničku viznu politiku, policijsku suradnju, politiku vraćanja i Schengenski informacijski sustav. 
•    Ovim prijedlogom uredbe predviđa se jačanje strateškog fokusa na Mehanizam i osiguravanje proporcionalnijeg i strateškog korištenja raznih evaluacijskih i nadzornih alata, skraćivanje i pojednostavljenje procedura. Time će se povećati efikasnost evaluacijskog procesa i ojačati međusobni pritisak država članica, jačanje evaluacija temeljnih prava unutar schengenskog acquisa i optimizaciju sudjelovanja stručnjaka država članica i suradnje s tijelima EU, uredima i agencijama i stvaranje sinergije s drugim evaluacijskim i nadzornim mehanizmima.
    
Predstavnica predlagatelja navela je da je Hrvatska jedina država članica koja je prošla najopsežniju evaluaciju temeljem Uredbe br. 1053/2013. i da je tijekom procesa ukazivala na njene nedostatke u provedbi koje je neophodno otkloniti te da su sve hrvatske primjedbe uvažene. Novi Mehanizam evaluacije i praćenja ojačat će povjerenje između država članica. Hrvatska smatra ključnim jasnije određivanje područja schengenske pravne stečevine koja će biti obuhvaćena evaluacijom i definiranje njenih ključnih elemenata kako bi se točno mogao utvrditi temelj za određivanje „ozbiljnog nedostatka“ te izbjegla moguća proizvoljna tumačenja tijekom evaluacije. Također, Hrvatska drži da je u Uredbi potrebno odrediti što više područja evaluacije kako bi se u njezinoj provedbi izbjegla proizvoljna tumačenja i nametanja određenih područja koja nisu propisana i mogu negativno utjecati na cijeli proces provedbe evaluacije u pojedinoj državi članici.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa osam glasova „za“) donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278 

 PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović 
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja naveo da je operacija „INHERENT RESOLVE“ intervencija Koalicijskih snaga pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država protiv tzv. Islamske Države s ciljem eliminacije terorističke skupine ISIS i prijetnje koju predstavlja u Iraku i regiji, u Europi i široj međunarodnoj zajednici. 

Republika Hrvatska jedna je od 75 članica Globalne koalicije protiv ISIS-a kojoj se pridružila u rujnu 2014. Sukladno Odluci Hrvatskoga sabora od 12. srpnja 2019. Republika Hrvatska je tijekom 2021. nastavila sudjelovanje u operaciji „INHERENT RESOLVE“ s jednim stožernim časnikom raspoređenim u Zapovjedništvu u Kuvajtu. 

Prijedlogom Odluke predlaže se sudjelovanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske  u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ pod vodstvom Sjedinjenih Američkih država, koji mogu biti razmješteni u Kuvajtu i Iraku tijekom 2022. i 2023., s mogućnošću rotacije. 

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI KOALICIJSKIH SNAGA „INHERENT RESOLVE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je naveo da je „NATO MISIJA U IRAKU“ uspostavljena na zahtjev iračke Vlade i u suradnji s Globalnom koalicijom za borbu protiv ISIS-a. Riječ je o neborbenoj misiji koja ima za cilj jačanje iračkih snaga sigurnosti kroz tehničko savjetovanje iračkih dužnosnika, obuku i savjetovanje iračkih instruktora na vojnim akademijama i institucijama, civilno-vojno planiranje, održavanje oklopnih borbenih vozila i vojne medicine. 

Direktivom Vijeća Sjeverno-atlantskog saveza iz listopada 2020. i odlukom ministara obrane država članica NATO-a iz veljače 2021. značajno se proširuje misija i povećavaju aktivnosti  savjetovanja, obuke i izgradnje kapaciteta iračkih sigurnosnih institucija u skladu sa novim zahtjevima iračke strane. Slijedom toga brojno stanje misije uvećat će se za nekoliko stotina pripadnika do kraja 2021., a daljnje proširenje provodit će se postupno u koordinaciji s iračkom stranom. 

Odlukom Hrvatskog sabora iz srpnja 2019. omogućeno je tijekom 2020. i 2021. upućivanje do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske uz mogućnost rotacije. 

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja u „NATO MISIJI U IRAKU“ uz mogućnost upućivanja do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2022. i 2023. uz mogućnost rotacije. 

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MISIJI POTPORE MIRU „NATO MISIJI U IRAKU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada  2021. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naveo da je jačanje prednje prisutnosti na istočnom krilu NATO-a jedan segment jačanja odvraćanja i obrane u skladu sa savezničkom politikom spremnosti odgovora na sadašnje i buduće prijetnje.

Republika Hrvatska poduprla je odluku o jačanju prisutnosti Saveza u okviru ojačane prednje prisutnosti. U tom kontekstu u Republiku Litvu u prosincu 2017. upućena je mehanizirana pješačka satnija sa 188 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i do 20 oklopnih vozila, jednokratno u trajanju od šest mjeseci. Drugi hrvatski kontingent s 188 pripadnika sudjelovao je u ovoj aktivnosti do srpnja 2020. 

Predmetnim prijedlogom, predlaže se sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke s mogućnošću upućivanja do 200 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (pješačka mehanizirana satnija) u Republiku Litvu u 2023. godini. 

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese:

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE PREDNJE PRISUTNOSTI NATO-A U REPUBLICI LITVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je podsjetio da su se nastavno na NATO samit iz 2016. godine države članice Saveza odlučile za djelovanje u dva osnovna smjera – dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane putem jačanja prednje prisutnosti na istoku Saveza te projiciranje stabilnosti izvan granica Saveza izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država.

Jačanje prednje prisutnosti započelo je 2017. godine i provodi se razmještanjem četiriju borbenih skupina savezničkih snaga na istoku NATO-a kroz ojačanu prednju prisutnost u Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi i Republici Poljskoj.

Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju od 2017. u Borbenoj skupini u Republici Poljskoj, gdje  je trenutno raspoređen osmi hrvatski kontingent s 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a, u okviru  borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država s mogućnošću upućivanja do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Republiku Poljsku u 2022. s trenutačnom sposobnošću samohodnog višecjevnog lansera raketa te do 90 pripadnika Oružanih snaga u 2023. s novom sposobnošću bitnicom „Panzer haubica 2000“, uz mogućnost rotacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE PREDNJE PRISUTNOSTI NATO-a U REPUBLICI POLJSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Predstavnik predlagatelja naveo je u uvodnom obrazloženju da Republika Hrvatska kao članica NATO-a ima obvezu sudjelovati u radu zajedničkih tijela NATO-a, ponajprije u zapovjedništvima i stožerima. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućeni na takve pozicije i dužnosti mogu biti upućeni u područje operacije ili druge aktivnosti na razdoblje do godinu dana za vrijeme trajanja mandata, ili iznimno i dulje zbog tehničkih razloga ili drugih okolnosti koje priječe njihov povratak. 

Sveukupni doprinos Republike Hrvatske NATO zapovjednoj strukturi uključuje 24 stožerne pozicije uz jednu generalsku poziciju na trogodišnjoj rotacijskoj osnovi te 60 pripadnika Nacionalnog rasporedivog komunikacijskog modula. 

Vezano uz NATO zapovjednu strukturu Republici Hrvatskoj je odobrena uspostava Nacionalnog razmjestivog komunikacijskog modula za potrebe Saveza. Također je 2018. pokrenuta inicijativa uspostave Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za Srednju Europu s ciljem jačanja nacionalne sigurnosti, a time i sigurnosti srednje Europe i NATO-a kroz zajednički razvoj obrambenih sposobnosti oružanih snaga država članica. 

Sukladno Odluci Hrvatskoga sabora iz srpnja 2019. Republika Hrvatska je mogla tijekom  2020. i 2021. istodobno uputiti do 80 pripadnika Oružanih snaga, dok se ovim prijedlogom Odluke predlaže se da se do 100 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima može u 2022. i 2023., po potrebi službe, uputiti u operacije i druge aktivnosti u inozemstvo pod vodstvom NATO-a. 

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O UPUĆIVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE NA DUŽNOSTI U NATO ZAPOVJEDNOJ STRUKTURI, NATO STRUKTURI SNAGA I DRUGIM NACIONALNIM (MULTINACIONALNIM) ZAPOVJEDNIŠTVIMA U OPERACIJE I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU POD VODSTVOM NATO-A

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom obrazloženju naveo da je operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ je NATO vođena operacija,  započeta u studenome 2016. godine, i da doprinosi razvoju regionalne pomorske sigurnosti, borbi protiv terorizma, osiguranju slobode plovidbe, borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, zaštiti ključne infrastrukture i razvoju sposobnosti ratnih mornarica. Zahvaljujući operativnoj pomoći i suradnji operacije „SEA GUARDIAN“ s operacijom „EUNAVFOR MED IRINI“ koju provodi Europska unija značajno je unaprijeđena sigurnost u području Sredozemlja.  Operacija „SEA GUARDIAN“ značajno i izravno utječe na hrvatsko gospodarstvo jer uspješnost njezine provedbe ima izravni učinak na održavanje stabilnog stanja u bližem području Jadranskog mora.

Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovale su u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ tijekom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine s posadom od 33 pripadnika Oružanih snaga i brodom Hrvatske ratne mornarice RTOP-42 „Dubrovnik“. 

Predstavnik predlagatelja također je naveo da se predmetnom Odlukom u operaciju potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju u 2022. i 2023.  predlaže upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske brodom Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU „SEA GUARDIAN“ U SREDOZEMLJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 23. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.  

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“ i Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Europska unija pokrenula je u ožujku 2020. operaciju „EUNAVFOR MED IRINI“ na Sredozemlju, koja ima za cilj provedbu embarga na oružje i uspostavu mira i stabilnosti u Libiji. Operacija bi trebala doprinijeti i provedbi mjera Ujedinjenih naroda za sprječavanje nezakonitog izvoza nafte iz Libije te izgradnji kapaciteta i osposobljavanja libijske obalne straže i mornarice u sprječavanju razvijanja mreža za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.

Odlukom Hrvatskog sabora iz svibnja 2020. omogućeno je tijekom 2020. i 2021. upućivanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciju IRINI uz mogućnost rotacije.

Prijedlogom Odluke predlaže se nastavak sudjelovanja u operaciji  „EUNAVFOR MED IRINI“ uz mogućnost upućivanja do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, tijekom 2022. i 2023. uz mogućnost rotacije. 

U raspravi su članovi Odbora podržali kontinuitet sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama i operacijama jer donose višestruke koristi. Svaki odlazak u misiju potvrđuje Republiku Hrvatsku kao vjerodostojnog partnera, donosi političke koristi, pruža priliku za kvalitetno predstavljanje hrvatskog vojnog osoblja uz istovremeno stjecanje dragocjenog iskustva i obuku. U pogledu izvještavanja o provedbi istih, dio članova je zamijetio da je ono sadržajno sve tanje, skromnije i sažetije te da se redovito podnosi isključivo u sklopu Godišnjeg izvješća o obrani. Istaknuto je da bi Odboru za obranu, s ciljem boljeg informiranja i kvalitetnijeg donošenja odluka, trebalo dostavljati detaljnija izvješća, potkrijepljena konkretnim podacima koja daju opsežniji pregled njihove provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI EUROPSKE UNIJE  „EUNAVFOR MED IRINI“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je rekao da je u 2021. zabilježen snažni  gospodarski rast od 9%, te je time premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine. Ukupni prihodi iznose 153.61 milijardi kuna i povećavaju se za 3.32 milijardi kuna u odnosu na prvobitni rebalans iz lipnja 2021. što je rezultat povećanja, ponajviše, poreznih prihoda odnosno  PDV-a za 2.5 milijardi kuna. Prihodi od poslovanja iznose 152,85 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 768,88 milijuna kuna. Ukupni rashodi povećavaju se za 6 milijardi kuna, odnosno sa 167,3 milijardi kuna na 173,3 milijardi kuna. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, odnosno opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardi kuna, a rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) smanjuju se za 1,1 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak od 18,9 milijardi kn ili 4,5% BDP-a. U pogledu razine udjela javnog duga u BDP-u, očekuje se njegovo smanjenje  za  4,2% u odnosu na 2020., te da će iznositi 83,1% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva obrane istaknuo je da se ovim Prijedlogom izmjena i dopuna osigurava najveći iznos, do sada, na poziciji Ministarstva obrane. Predmetnim izmjenama i dopunama planira se  povećanje od 2,4 milijardi kuna te će nakon usvojenog rebalansa proračuna ukupno izdvojena sredstva na poziciji Ministarstva obrane za 2021. godinu iznositi 7.035.166.374 kuna. Najznačajnija sredstva namijenjena su za otplatu prve rate za nabavu borbenih aviona u iznosu od  2,4 milijardi kuna. Od preostalih značajnijih izmjena po projektima i aktivnostima istaknuto je povećanje plana za komunalne i vodne naknade od 20 milijuna kn, sudske presude i ovrhe od 27 milijuna kn i 11.4 milijuna kn za međunarodnu suradnju. Istovremeno, smanjenje od 5.19 milijuna kuna planira se na poziciji Borbeno oklopno vozilo dok se za EU i NATO misije i operacije predviđa umanjenje u iznosu od 1.15 milijuna odnosno 33.9 milijuna kuna.

U raspravi, članovi Odbora pozdravili su plan za povećano ulaganje u sektor obrane, unatoč turbulentnim i teškim vremenima izazvanim pojavom pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu i na Banovini.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“, jedan glas „suzdržan“ i jedan glas „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i  projekcija za 2022. i 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo.
 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganja izvijestio je da se predmetnim  Zakonom  mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Predloženim izmjenama utvrđuje se da se sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za otklanjanje posljedica potresa planiraju u Proračunu te da će se koristiti u skladu s odlukama Vlade o njihovoj raspodjeli. 

Nadalje, povećava se visina postotka zaduživanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine. Također, propisuje se da beskamatni zajam, koji je isplaćen potresom pogođenim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu iz  članka 88. Zakona o proračunu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“, jedan glas „suzdržan“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 20. listopada  2021. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. godine.
Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu  članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, s obzirom da se u segmentu Izvješće odnosi na provedbu plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 
    Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je minski sumnjivo područje (u daljnjem tekstu MSP) na dan 1. siječnja 2020. iznosilo 309,7 km2, prostiralo se unutar 53 grada i općina na području 8 županija te je bilo obilježeno s 11.540 oznaka koje upozoravaju na minsku opasnost i mogući pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu NUS). Na dan 31. prosinca 2020. MSP iznosi 249,4 km2  i obilježeno je s 10.451 oznaka/tabli odnosno sa  42 table/km2 MSP-a.
Tijekom 2020. iz minski sumnjivog područja ukupno je isključeno područje površine 60,6 km2 što je značajno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada je iz MSP-a isključeno je 45,8 km2. Iz MSP-a je postupkom razminiranja isključeno područje površine 49,2 km2, provođenjem tehničkog i dopunskog općeg izvida 4,2 km2 te  provođenjem općeg izvida dodatnih 7,2 km2.

Najveće površine MSP-a nalaze se na području Ličko-senjske županije-93,9 km2, Karlovačke županije-42,2 km2, Sisačko-moslavačke županije-42,2 km2 i Splitsko-dalmatinske županije-19,2 km2. Šume i šumske površine čine 98,75 % MSP-a, poljoprivredne površine čine 1,08 %, a ostale površine 0,17%. Planirani rok završetka razminiranja Osječko-baranjske županije je 2023., a kompletnog područja Republike Hrvatske je ožujak 2026. godine.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja pronađeno je i uništeno 5.376 komada minski eksplozivnih sredstava i 4.047 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava kojih je najviše bilo na području Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. U naselju Mošćenica kraj Petrinje pronađeno je 3.585 eksplozivnih ostataka rata što je, u odnosu na tretiranu površinu (1,7 km2), najveći pronalazak u posljednjih dvadeset godina.

Od 1996. godine u Republici Hrvatskoj je u minskim nesrećama i incidentima stradalo 606 osoba, od čega su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014., a zadnje stradavanje djece 2004. Tijekom 2020. dogodio se minski incident u Karlovačkoj županiji, u kojem je civilna osoba dobila teške tjelesne ozljede od protupješačke mine. U istom periodu stradao je 131 pirotehničar, od čega je njih 38 smrtno stradalo. Zadnje smrtno stradavanje pirotehničara zabilježeno je u listopadu 2016. u Brodsko-posavskoj županiji.

Financijski plan od 421.127.291 kuna  realiziran je u iznosu od 417.682.723 kuna odnosno 99,18%, s prosječnom jediničnom cijenom razminiranja  od 9,10 kn/m2. Tijekom 2020. nastavljeno je s uspješnim povlačenjem sredstava EU-a koja čine 43% ukupnih sredstava utrošenih za poslove razminiranja. Od 1998. godine do sada ukupno je iz EU-a povučeno 177 milijuna €, a do 2026. biti će povučeno još 129 milijuna €.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2020. godinu, predstavnik Ministarstva obrane rekao je da je za razminiranje vojnih lokacija utrošeno 175 radnih dana koje je provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske. U tom pogledu planirano je razminiranje minski sumnjivog prostora na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj na površini od 248.563 m2 i u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji na površini od 353.580 m2. Zbog pandemije bolesti COVID-19 plan je revidiran, te su provedene četiri zadaće razminiranja, tri zadaće obilježavanja minski sumnjivih površina i zanavljanja oštećenih oznaka i traka na području jedne vojarne, dva vojna poligona i jedne vojne lokacije. Tretirano je 415.756m2, a razminirano je 280.040m2 te je pritom obilježeno 11 000 dužnih metara. Tijekom provedbe razminiranja pronađeno je i uništeno 70 protupješačkih mina, 184 raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava, pri čemu protuoklopne mine nisu pronađene. Zadaće razminiranja provedene su u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji (razminirana površina 190 927 m2) i na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj (razminirana površina 89 113m2). Obilježavanje minsko sumnjivih površina provedeno je na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj, vojnom poligonu „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac i na vojnoj lokaciji bivše radarske postaje „Panos“ na Velebitu. Trošak provedbe razminiranja iznosio  je 1,3 milijuna kuna, a poslovi razminiranja provedeni su bez izvanrednih događaja.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozitivno su ocijenili ubrzani intenzitet procesa razminiranja i izvršenje zadanih ciljeva. Kao pozitivni primjeri istaknuti su rezultati razminiranja na području Osječko-baranjske županije na području koje je iz MSP-a isključena planirana površina od 14,9 km2 kao i razminiranje značajne površine na području Kotar šume kraj Petrinje. Nadalje, istaknuto je da Hrvatska ima, možda, i najviše iskustva na poslovima razminiranja od svih država članica NATO-a. U tom pogledu izneseno je mišljenje da bi hrvatske privatne tvrtke, koje imaju bogato iskustvo na poslovima razminiranja, u suradnji s Ministarstvom obrane mogle ponuditi svoja znanja, iskustva, tehnologiju i proizvode vojne industrije putem obuka koje bi instruktorski timovi održavali u drugim članicama NATO-a. Razvoj hrvatskih tvrtki te njihov plasman i uspjeh na međunarodnom tržištu prezentiraju pozitivne rezultate tridesetogodišnjeg procesa razminiranja Hrvatske. Ipak, završno je ocijenjeno, najveći uspjeh biti će postignut kada se u potpunosti i kompletno područje Hrvatske razminira i otkloni opasnost stradavanja i gubitaka nenadoknadivih ljudskih života od eksplozivnih naprava. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (deset glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i 

Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o privremenom boravku pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke na državnom području druge države (Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2021. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenjem predmetnog Zakona, u skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske biti ispunjeni unutarnji pravni uvjeti za stupanje na snagu Sporazuma kojim se, u odnosima Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke uspostavlja dvostrani međunarodnopravni okvir i utvrđuju dodatna pravila za ulazak, izlazak i privremeni boravak pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke na državnom području države druge stranke u svrhu vježbi, obuke postrojbi, tranzita i dr. Primjena Sporazuma koji je potpisan u Zagrebu 16. lipnja 2021. godine, omogućit će daljnje proširenje područja i oblika suradnje na polju obrane u pitanjima od zajedničkog interesa. 
Odbor za obranu je, bez rasprave, jednoglasno (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O  POTVRĐIVANJU  SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O PRIVREMENOM BORAVKU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE I ORUŽANIH SNAGA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRUGE DRŽAVE (HRVATSKO-NJEMAČKI SPORAZUM O GOSTUJUĆIM SNAGAMA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza  2021. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Prilikom predstavljanja Godišnjeg izvješća ministar obrane rekao je da su tijekom 2020. nastavljeni projekti opremanja i modernizacije Hrvatske vojske unatoč izazovima nastalim zbog pandemije koronovirusa i potresa. Obrambena politika Republike Hrvatske tijekom 2020. bila je usmjerena na unaprjeđivanje obrambenih sposobnosti u sklopu daljnje izgradnje sustava domovinske sigurnosti i na jačanju potpore obrambenog resora civilnim institucijama i građanima. U svrhu dostizanja i održavanja visoke razine motiviranosti i spremnosti pripadnika Hrvatske vojske nastavljena je provedba personalne politike. 
Nadalje je ministar naveo da prvotna sredstva koja su bila namijenjena za potrebe obrane u iznosu od 5.33 milijarde kune, su nakon izbijanja pandemije koronavirusa umanjena za približno pola milijarde kuna. U strukturi izvršenja financijskog plana 57% se odnosi na rashode za zaposlene (2,7 milijarde kn), što je u odnosu na 2019. povećanje za 98,6 milijuna kn odnosno 3,84%, materijalni rashodi iznose 1,2 milijardi kn odnosno 26,36%, a rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 690,5 milijuna kn ili 14,85%. Proveden je 731 postupak javne nabave te je sklopljeno 878 ugovora pri čemu se težište stavlja na proizvode domaće obrambene industrije. 
Suradnja sa strateški važnim partnerima u Europi i svijetu te aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i aktivnostima Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije predstavlja kontinuirani doprinos Hrvatske međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. 
U okviru aktivnosti vezanih uz članstvo u Europskoj uniji glavne aktivnosti odnosile su se na provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine. Nadalje, predstavnici Ministarstva obrane i Hrvatske vojske sudjelovali su u inicijativama Europske unije u aktivnostima Stalne strukturirane suradnje (PESCO), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (CARD), Unaprjeđivanje vojne pokretljivosti  te u aktivnostima usmjerenim na jačanje suradnje Europske unije i NATO-a. 
U svrhu dostizanja i održavanja visoke razine motiviranosti i spremnosti pripadnika Hrvatske vojske nastavljena je provedba politike „vojnik na prvom mjestu“ koja obuhvaća niz mjera usmjerenih na dobrobit vojnika, dočasnika i časnika. U pogledu postojeće strukture i brojnog stanja u Ministarstvu obrane i Hrvatske vojske na kraju 2020. godine bilo  je 16 884 osoba, pri čemu su 14 836 djelatne vojne osobe i 2048 državni službenici i namještenici. Tijekom 2020. u djelatnu službu primljeno je 469 djelatnih vojnih osoba i 25 državnih službenika i namještenika te se u svrhu privlačenja kvalitetnih, stručnih i specijaliziranih kadrova radi na uvođenju novih oblika poticaja. Dragovoljno vojno osposobljavanje tijekom  2020. završilo je 567 ročnika, dok su pričuvne postrojbe popunjene sa 17 532 razvrstanih pričuvnika odnosno 96.4 %. Od ukupnog broja od 702 izdvojene osobe, 599 su bile djelatne vojne osobe i 103 državna službenika i namještenika.
U pogledu naoružanja i vojne opreme ministar je naveo da Hrvatska vojska, između ostalog, raspolaže sa  borbenim oklopnim vozilima BOV PATRIA CRO8x8, samohodnim haubicama 155mm-PzH 2000. te da je, nakon isporuke prototipa, ugovorena gradnja četiri u seriji obalna ophodna broda pri čemu se isporuka posljednjeg broda očekuje u prvom kvartalu 2023. Nadalje, u prvom kvartalu 2022. očekuje se isporuka četiri helikoptera UH-60M Black Hawk (Crni jastreb) od kojih su dva donacija Vlade Sjedinjenih Američkih Država, a dva helikoptera s pripadajućom opremom i dijelovima te obuku pilota i zemaljskog osoblja naručila je Republika Hrvatska. Izviđačko-borbene helikopterske sposobnosti osnažene su završetkom postupka uvođenja helikoptera OH-58D Kiowa Warrior u operativnu uporabu Hrvatske vojske. Tijekom 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 odgođeno je ili nije provedeno oko 50% planiranih obučnih i vježbovnih aktivnosti. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora ukazali su da je potrebno ulaganje u one segmente obrane koji će Hrvatskoj omogućiti da se na adekvatan i učinkovit način zaštiti od zlonamjerne uporabe novih i disruptivnih brzo rastućih tehnologija. Ukazano je na slabu vidljivost projekata proizvođača za razvoj domaće vojne industrije iz europskih fondova. U tom pogledu je istaknuto da Hrvatska kao članica Europske unije ima priliku kvalitetnije koristiti mogućnosti pristupa sredstvima Europskog obrambenog fonda koji je uspostavljen u svrhu osnaživanja europske vojne industrije i doprinosa inovacijama kao i bolje suradnje između europskih proizvođača oružja i tehnologija. Također je navedeno da sredstva Europskog obrambenog fonda za financiranje projekata nisu isključivo namijenjena za velike tvrtke već se želi poticati razvoj srednjih i manjih tvrtki. U tu svrhu neophodno je povezivanje u  klastere  hrvatskih tvrtki s tvrtkama drugih država članica kako bi kroz  koordinirani nastup došli u poziciju korištenja prilike za dodatni razvoj i prilagodbu. 
U kontekstu novonastale situacije u Afganistanu uzrokovane povlačenjem američkih i NATO snaga, i preuzimanjem vlasti od strane talibana, članovi Odbora zatražili su podrobnije informacije vezano uz aktualne projekcije i planove usmjerene u sprječavanje velikih tokova nekontroliranih ilegalnih migracija te informaciju o financijskim sredstvima koje je Republika Hrvatska investirala tijekom sudjelovanja u NATO misiji u Iraku.      

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 17. ožujka 2021. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 24,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2021. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva obrane uvodno je rekao da je slijedom zaključka Hrvatskoga sabora kojim se prihvaća Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti izrađen Konačni prijedlog zakona te da su pri njegovoj izradi uzete u obzir iznesene primjedbe, prijedlozi i mišljenja Odbora za zakonodavstvo, Odbora za obranu i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te oni koji su izneseni na plenarnoj sjednici Sabora. Projekt osnivanja sveučilišta započeo je prije više od šest godina donošenjem Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine. U Dugoročnom planu razvoja kao jedan od postavljenih ciljeva dugoročnog  razvoja vojnih sposobnosti navedena je projekcija podizanja vojnog obrazovanja na visokoškolsku obrazovnu razinu.

Plan predviđa tri faze realizacije postizanja poboljšanja kvalitete vojne izobrazbe institucionaliziranjem visokog vojnog obrazovanja. U tom kontekstu, predmetnim Zakonom namjerava se stvoriti pravni okvir koji će omogućiti osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti na kojem će se moći obrazovati budući časnici Hrvatske vojske i zaposlenici u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezani s domovinskom sigurnosti. Obrazovanje na Sveučilištu obrane i sigurnosti provodit će se za radna mjesta u okviru obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Sveučilište se osniva kao integrirano sveučilište koje kao sastavnice može imati odjele, centre i sveučilišne institute.  Financijska sredstva za provođenje studijskih programa osigurana su u državnom proračunu na poziciji Ministarstva obrane, te nije potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu Zakona. Predstavnik predlagatelja također je naveo da će, nakon što Sveučilište bude osnovano, ono imati mogućnost  sudjelovati u apliciranju za sredstva iz fondova Europske unije kao nositelj programa, što do sada nije bio slučaj.

U raspravi koja je uslijedila iskazana  je opća podrška osnivanju Sveučilišta te je istaknuto da je potrebno iskoristiti veliki ugled Hrvatske vojske u domovini i u svijetu i budućim generacijama na akademskoj razini prenijeti svoja znanja i iskustva stečena u Domovinskom ratu. Nadalje, pozitivno je ocijenjeno što će Sveučilište pored visokoobrazovnih  i znanstveno-istraživačkih programa izvoditi programe i tečajeve namijenjene za dodatno obrazovanje vojnika, čime bi se stimuliralo i motiviralo ljude na stjecanje dodatnog zanimanja i stručnog znanja.

Pored pozitivnih ocjena i opće podrške procesu institucionaliziranja visokog vojnog obrazovanja, od dijela članova izražena je dvojba u ispravnost ocjene da upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta obavlja ministarstvo nadležno za obranu. Također je iznesena ocjena da odredbe članka 1. stavka 4. Konačnog prijedloga zakona nisu usklađene s propisima kojima se regulira područje znanosti i visokog obrazovanja. Istaknuto je da bi studijski programi trebali biti u skladu sa odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te da bi trebali proći isti postupak vrednovanja kao i ostali studijski programi na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest  glasova „za“, tri glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Anđelka Stričaka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 17. veljače  2021. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je Vlada Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju, donijela Plan protuminskog djelovanja za 2019. godinu koji sadrži pet temeljnih ciljeva. Poslove razminiranja obavljale su pravne osobe koje imaju odobrenje Ministarstva za obavljanje poslova ručnom detekcijom mina, poslova strojne pripreme površine i poslove pregleda površine psima za detekciju mina. 
Minski sumnjivo područje (u daljnjem tekstu MSP) je 1. siječnja 2019. iznosilo 355,4 km2, prostiralo se unutar 55 gradova i općina na području 8 županija te je bilo obilježeno s 12.280 oznaka koje upozoravaju na minsku opasnost. Planom protuminskog djelovanja za 2019. planirano je izvršenje poslova razminiranja, tehničkog izvida i dopunskog općeg izvida na površini od 54,8 km2 (poslovima razminiranja za 39 km2, a poslovima tehničkog izvida te dopunskog općeg izvida za 15,8 km2). Ukupno smanjenje MSP-a u 2019. godini iznosi 45,8 km2, od čega je poslovima razminiranja MSP smanjeno za 38,8 km2, a provođenjem tehničkog i općeg izvida MSP je u 2019. smanjeno umjesto za 15,8 km2 za 7 km2.

Predstavnik predlagatelja naveo je da su nedovoljni kadrovski kapaciteti Ministarstva i nemogućnost korištenja metode strojne pripreme na projektima tehničkog izvida zbog zahtjevne konfiguracije terena, razlog nepotpunog izvršenja Plana za 2019. Slijedom izvršenih poslova razminiranja na dan 31. prosinca 2019. MSP iznosi 309,7 km2, prostire se na području 53 grada i općina u 8 županija i obilježeno je s 11.540 oznaka. Tijekom provedbe razminiranja u 2019. godini pronađeno je i uništeno 5.278 komada MES-a (minski eksplozivna sredstva)  i 3.006 komada NUS-a (neeksplodirana ubojita sredstva).

Financijski plan za protuminsko djelovanje u 2019. iznosio je 400.976.040,00 kn i realiziran je 99,57 %. Osigurana sredstava za razminiranje iz fondova Europske unije u 2019. iznose gotovo 39 % od ukupno osiguranih financijskih sredstava i izvora. Istaknuto je da  čak 98,6 % MSP-a čine šume i šumske površine, 1,1 % čine poljoprivredne površine, a 0,3 % MSP-a kategorizirano je kao „ostale površine“. Zahvaljujući bespovratnoj potpori Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu od 481,8 milijuna kuna razminirano je nešto više od 61 km2 minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, predstavnik Ministarstva je naveo da je od 1996. godine u Republici Hrvatskoj u minskim nesrećama i incidentima stradalo oko 600 osoba, od čega su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014., a zadnje stradavanje djece 2004. U istom razdoblju zabilježeno je stradavanje 131 pirotehničara, pri čemu je 38 pirotehničara smrtno stradalo. Zadnje smrtno stradavanje pirotehničara zabilježeno je u listopadu 2016. godine. Tijekom 2019. dogodila su se dva minska incidenta, ali bez smrtnih posljedica.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2019. godinu, predstavnik predlagatelja iz Ministarstva obrane rekao je da je razminiranje vojnih lokacija u 2019. provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske  (Pionirska bojna Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske).
Tijekom 2019. izvršeno je osam zadaća razminiranja, četiri planirane i četiri izvanplanske zadaće. Planirana razminiranja provedena su na četiri lokacije, od kojih su dvije zadaće izvršene u cijelosti (Vojarna „Pukovnik Marko Živković“ Pleso i Vojna lokacija „Panos“ Velebit), a dvije su nastavljene u 2020. (Vojni poligon „Eugen Kvaternik“ Slunj i Vojarna „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji). Četiri izvanplanske zadaće razminiranja provedene su na području dvaju vojnih poligona i dvaju vojno-skladišnih kompleksa (VSK). U postupku razminiranja tretirano je 471 272 m2, a razminirano 304 917 m2, a pri tome je pronađeno, uklonjeno i uništeno 12 komada protupješačkih mina i 929 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ukupni trošak za Oružane snage Republike Hrvatske iznosio je 2.418.316,15 kn. Prioritet je bio razminiranje minski sumnjivih površina u vojarni „Pukovnik Marko Živković“, Pleso i vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“, Zemunik Donji te na vojnim poligonima „Eugen Kvaternik“ i „Gašenci“.

U raspravi koja je uslijedila pozdravljena je ustrajnost institucija Republike Hrvatske da se razminira kontaminirano područje te je izneseno mišljenje da postupak uklanjanja MES-a i NUS-a  predstavlja trajni interes svih građana Republike Hrvatske, posebice imajući u vidu veliki broj stradalih i poginulih osoba.
U pogledu postavljenog pitanja u vezi različitih iznosa navedenih u Izvješću koji su planirani za protuminsko djelovanje u 2019. godini  (400.976.040,00 kn i 360.904.490,00 kn), predstavnik predlagatelja rekao je da su prvotna sredstva bila planirana u iznosu od 360.904.490,00 kn. Nakon završenog procesa integriranja Hrvatskog centra za razminiranje u Ministarstvo unutarnjih poslova, utvrđeno je da prethodno planirana sredstva zbog izdataka za privatne tvrtke treba povećati, slijedom čega je plan korigiran na 400.976.040,00 kn. Nakon iznesenoga pojašnjenja, od predstavnika predlagatelja zatraženo je pisano očitovanje o tom pitanju kao i o podacima o broju angažiranih privatnih tvrtki koje imaju ovlaštenje za posao razminiranja, cjenicima za razminiranje, broju zaposlenog osoblja i njegovoj stručnoj i dobnoj strukturi.

U raspravi je također izraženo mišljenje da bi se veća pozornost trebala posvetiti pitanju minske zagađenosti mora i priobalnog područja. Kontaminirano područje predstavlja opasnost za hrvatsko stanovništvo i ugrožava sliku Hrvatske kao turističke i sigurne destinacije. Nadalje, slijedom činjenice da Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, donesenim za razdoblje do 1. ožujka 2019. godine, nisu ispunjene planirane obveze iz Ottawske konvecije i nastavno na to da je odobren zahtjev za produžetkom roka dovršenja obveza preuzetih konvencijom, od predlagatelja je zatraženo pisano očitovanje o fazi izrade nacrta prijedloga Nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske za razdoblje 2020.-2026.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (devet glasova „za“, jedan gas „suzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da  p r i h v a t i

Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naveo da su trenutačno 142 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske raspoređena u devet međunarodnih operacija i misija. Operacija potpore miru KFOR na Kosovu uspostavljena je Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1999. godine i Vojno-tehničkim sporazumom NATO-a i Savezne Republike Jugoslavije i Srbije, a nakon proglašenja Deklaracije o nezavisnosti Republike Kosovo  2008. godine NATO je potvrdio nastavak operacije u skladu s Rezolucijom. Sprječavanje obnavljanja neprijateljstva, izgradnja sigurnog okružja, osiguravanje provedbe sklopljenih sporazuma te potpora razvoju Kosovskih snaga sigurnosti predstavljaju dio temeljnih zadaća operacije KFOR.

Republika Hrvatska podupire napore NATO-a u održavanju sigurnosti u Republici Kosovo i regiji tim više što se postojeća kriza odvija u našem neposrednom okruženju koje ima značaj za stabilnost jugoistočnog europskog prostora.

U operaciji KFOR trenutno je raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva koji je usredotočen na izvršavanje zadaća zračnog transporta, rad stožernog osoblja u stožeru operacije i u savjetničkom timu na razini Ministarstva obrane Republike Kosovo i Kosovskih snaga sigurnosti.

Uzimajući u obzir izvještavanje Saveznica od strane Zapovjedništva operacije KFOR o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR i slijedom završenog sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, razmatrana je mogućnost dodatnog hrvatskog doprinosa operaciji te se predmetnom Odlukom predlaže da se 2021. i 2022. godine poveća hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu s 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU KFOR NA KOSOVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Na NATO samitu u Varšavi 2016. godine države članice Saveza odlučile su se, zbog novih prijetnji i izazova, za djelovanje u dva osnovna smjera – dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane putem jačanja prednje prisutnosti na istoku Saveza te projiciranje stabilnosti izvan granica Saveza izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država.

Provedba ojačane prednje prisutnosti započela je 2017. godine i provodi se razmještanjem četiriju borbenih grupa sastavljenih od multinacionalnih savezničkih snaga pod vodstvom četiri vodeće države – Kanade u Republici Latviji, Savezne Republike Njemačke u Republici Litvi, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Estoniji i Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.

Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju od 2017. u Borbenoj skupini u Republici Poljskoj, gdje  je trenutno raspoređen šesti hrvatski kontingent s 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a, u okviru  borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj u 2021. godini upućivanjem do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa), uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U SKLOPU AKTIVNOSTI OJAČANE PREDNJE PRISUTNOSTI NATO-a U REPUBLICI POLJSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom obrazloženju naveo da je operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ od studenoga  2016. godine, kada je započeta, znatno unaprijedila sigurnost u području Sredozemlja. Provedba operacije pridonosi razvoju regionalne pomorske sigurnosti, borbi protiv terorizma, osiguranju slobode plovidbe, borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, zaštiti ključne infrastrukture te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju.

Operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ daje operativnu pomoć i surađuje s operacijom „EUNAVFOR MED IRINI“ koju provodi Europska unija.

Uspješna provedba operacije ima izravan učinak i na hrvatsko gospodarstvo i društveni razvoj jer djeluje na potencijalne sigurnosne prijetnje i održavanje stabilnosti u bližem području i prostoru Jadranskog mora.

Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovale su u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ tijekom 2018., 2019. i 2020. godine sa po 33 pripadnika Oružanih snaga i brodom Hrvatske ratne mornarice, a tijekom rujna 2020. brod „Dubrovnik“ bio je ujedno i zapovjedni brod aktualnog segmenta operacije.

Predstavnik predlagatelja također je naveo da se predmetnom Odlukom u operaciju potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju u 2021. predlaže upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske brodom Hrvatske ratne mornarice, uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU „SEA GUARDIAN“ U SREDOZEMLJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke predstavnik predlagatelja naveo je da je cilj operacije zaštita plovila humanitarne pomoći za Somaliju, zaštita plovila koja prolaze područjem operacije, odvraćanje, zaštita i suzbijanje piratstva i oružanih pljački na području koje obuhvaća južno Crveno more, Adenski zaljev, dijelove Indijskog oceana sa Sejšelima te područje somalijske obale i njezine teritorijalne i unutarnje vode. Operacija potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ provodi se od 2008. godine, a operativno zapovjedništvo operacije premješteno je iz baze Northwood u bazu Rota u Kraljevini Španjolskoj.

Nadalje, predstavnik predlagatelja rekao je Republika Hrvatska u operaciji „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sudjeluje od 2009. godine te da na taj način aktivno podupire jačanje mira i sigurnosti na području Afrike koji je jedan od dugoročnih ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

Predmetnom Odlukom predlaže se da Republika Hrvatska nastavi pružati podršku angažmanu Europske unije u operaciji „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sudjelovanjem do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2021. i 2022., uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJI POTPORE MIRU „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.
 
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke predstavnik predlagatelja naveo je da Savezničko Zapovjedništvo pomorskih snaga provodi operativni nadzor nad Stalnim pomorskim snagama koje se sastoje od dvije NATO skupine brodova za površinska djelovanja i dvije Stalne NATO skupine protuminskih snaga. Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2 su namjenski organizirane mornaričke snage trenutačno raspoložive za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane u području Sredozemlja i Crnog mora. Djelovanje Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 ima izravan učinak na održavanje sigurnosti i stabilnosti na Sredozemlju i na Jadranskom moru. Planom angažiranja za 2021. i 2022. godinu predviđeno je djelovanje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru i središnjem dijelu Sredozemlja unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a.

Iako Oružane snage Republike Hrvatske do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, protuminske snage Hrvatske ratne mornarice obučavaju se i opremaju u skladu s NATO normama te su osposobljene i interoperabilne za upućivanje u Stalnu NATO skupinu protuminskih snaga 2.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naveo je da se predmetnom Odlukom predlaže da se u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 tijekom 2021. i 2022. uputi do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U AKTIVNOSTI STALNE NATO SKUPINE PROTUMINSKIH SNAGA 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 25. studenoga 2020. godine,raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju rekao je da Republika Hrvatska aktivno podupire Inicijativu iz 2018. godine Action for Peacekeeping –A4P  radi jačanja sposobnosti i kapaciteta operacija potpore miru Ujedinjenih naroda. Cilj je pridonijeti stvaranju dugoročno stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja, pri čemu su jačanje vladavine prava i poštovanje ljudskih prava i sigurnost temeljni preduvjeti za njegovo ispunjavanje.

Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2019. i 2020. sudjelovali su u tri operacije potpore miru Ujedinjenih naroda na području Azije, Afrike i Bliskog istoka, i to u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO) i u Libanonu (UNFFIL), a namjera je da Republika Hrvatska i dalje zadrži svoju prisutnost i vidljivost u ovim operacijama.

U Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju od kolovoza 2002., a predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) upućivanjem do devet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2021. i 2022., uz mogućnost rotacije.

Operacija potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnoj Sahari (MINURSO) ključna je za izgradnju održive stabilnosti na području Zapadne Sahare i ekonomskog prosperiteta sjeverozapadne Afrike u cjelini te tako pridonosi i smanjenju migracijskih pritisaka na Europu. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji MINURSO od prosinca 2002. godine, a predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnoj Sahari (MINURSO) u 2021. i 2022. upućivanjem do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

Snage Operacije potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) imaju ključnu ulogu u izgradnji regionalne stabilnosti, posebice u pogledu konsolidacije konflikta na relaciji Libanon-Sirija-Izrael. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji UNIFIL od srpnja 2007. godine. Tijekom 2018. i 2019. godine sudjelovalo je 53 pripadnika Oružanih snaga, a predmetnom Odlukom predlaže se nastavak sudjelovanja u Operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) nastavkom upućivanja do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2021. i 2022., uz mogućnost rotacije.

Predmetnom Odlukom predlaže se da se u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu, Zapadnoj Sahari te Libanonu tijekom 2021. i 2022. sveukupno uputi do 17 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U OPERACIJAMA POTPORE MIRU UJEDINJENIH NARODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine, raspravljao je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i  projekcija za 2022. i 2023. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.

Ministar obrane u svom je izlaganju istaknuo da Prijedlogom državnog proračuna za 2021. godinu planirana sredstva namijenjena za Ministarstvo obrane iznose 4.801.780.350 kuna. Unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa proračunska sredstva blago su povećana u odnosu na rebalans 2020. godine u za 3.846.563 kn. Cilj je zadržavanje sadašnjih materijalnih prava i postizanje  dodatnih iskoraka u projektima modernizacije i opremanja Hrvatske vojske. U razdoblju od 2021. do 2023. godine planirana su sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje preuzetih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO i Ujedinjenim narodima, te sudjelovanja u netradicionalnim zadaćama. U okviru obrazlaganja po programima, programskim aktivnostima i projektima ministar  je rekao da su planirana sredstva za 2021. godinu na razdjelu Ministarstva obrane raspodijeljena u sedam programa, pri čemu je za program Upravljanje i potpora osoblju pojedinačno izdvojeno najviše sredstava Ministarstva obrane u iznosu od  2.910.757.350 kn, od čega rashodi za zaposlene iznose 2,75 milijuna kn. Iznos namijenjen programu Opremanje, modernizacija i izgradnja manji je u odnosu plan 2020. za 215.698.012 kn. U okviru programa, za provedbu projekta Obalni ophodni brod namijenjeno je 78,1 milijun kn, za projekt NATO integrirani sustav protuzračne obrane 20,28 milijuna kn, 11,13 milijuna kn za projekt Opremanje dalekometnim topničkim sustavom, 161,0 milijun kn za projekt Opremanje borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama, 57,47 milijuna kn za projekt Opremanje višenamjenskim helikopterom te 100.000 kn za Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA). U pogledu nastavljanja provedbe projekta Obalni ophodni brod ministar je rekao da projekt obuhvaća nabavu i stavljanje u operativnu uporabu pet obalnih ophodnih brodova. Prototip broda isporučen je u prosincu 2018. godine, a isporuka prvog broda u seriji očekuje se u drugoj polovici 2021. godine.
Nadalje, u okviru  programa Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora koji je u odnosu na plan 2020. manji za 16,7 milijuna kn i za koji je predviđeno 165.062.000 kn, planirano je sedam aktivnosti. Za aktivnosti Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima planirano je 35,2 milijuna kn, za  Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava 37,1 milijuna kn, za Sigurnosni poslovi 23,0 milijuna kn, za aktivnost Opća potpora planirano je 9,36 milijuna kn, za Izdavaštvo i informiranje 3,57 milijuna kn, za  Sudske presude i ovrhe 38,0 milijuna kn, za Duhovnu skrb 9,82 milijuna kn, dok je za projekt Razvoj cyber sposobnosti rezervirano 8,87 milijuna kn.

Za program Obuka i logistička potpora Oružanih snaga rezervirano je 377.227.000 kn od čega je za aktivnosti Obuka i vježbe planirano 90,0 milijuna kn, za Održavanje materijalnih sredstava i sustava 237,13 milijuna kn i za Održavanje građevina i infrastrukture 50,0 milijuna kn. Programu Međunarodna suradnja namijenjeno je 68.018.500 kn, a za program Mirovne misije planirano je 145.834.000 kn pri čemu je za aktivnost NATO misije i operacije izdvojeno 141,69 milijuna kn. U okviru programa Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu  za koji je predviđeno 138.740.500 kn, planirano je pet glavnih aktivnosti, pri čemu je za aktivnosti Protupožarna zaštita rezervirano 104,0 milijuna kn, za Obalnu stražu 18,21 milijun kn, za Hitni medicinski prijevoz 13,06 milijuna kn, za Potragu i spašavanje  1,47 milijun kn i za Pomoć lokalnoj zajednici 1,92 milijuna kn. 
Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da se očekuje da će tijekom 2021. godine započeti oporavak gospodarske aktivnosti, a značajan učinak na prihode imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. Prijedlogom proračuna za 2021. ukupni prihodi planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na rebalans 2020. godine. Projekcija prihoda za 2022. godinu iznosi 152,7 milijardi kuna, a za 2023. godinu 152,9 milijardi kuna. Ukupni planirani rashodi u 2021. financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na 2020. godinu. Očekuje se da će manjak državnog proračuna u 2021. godini iznositi 10,7 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a. Nadalje, očekuje se da će manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 iznositi 2,9% BDP-a u 2021. godini, 2,1% BDP-a u 2022. i 1,6% BDP-a u 2023. godini. Nakon snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2% u nadolazećem trogodišnjem razdoblju. 
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozitivno su ocijenili projekte i aktivnosti koji su usmjereni na opremanje materijalno tehničkim sredstvima i modernizaciju opreme Oružanih snaga te na zadržavanje materijalnih prava za zaposlene u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske. U tom smislu izraženo je mišljenje da ulaganje sredstava u vojnu opremu i sustav ne treba promatrati kao trošak već kao priliku za jačanje i razvoj gospodarstva, ukoliko su u proizvodni proces uključene hrvatske tvrtke. U svezi pitanja o povlačenju sredstava iz PESCO projekata, ministar je naveo kako se planira da novim Višegodišnjim Financijskim Okvirom Europske unije, koji se donosi za sedmogodišnje proračunsko razdoblje 2021.-2027., bude uspostavljen Europski fond za obranu (EDF). Do sada još nije precizno definirano kako će EDF funkcionirati, ali se od njega očekuje da bude ključni pokretač budućnosti europske obrane kroz poticanje i realizaciju istraživačkih i razvojnih projekata obrambenih sposobnosti članica Europske unije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (šest glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i  projekcija za 2022. i 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Predstavnik predlagatelja rekao je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 33,9 milijardi kuna, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 22,6 milijardi kuna. Europska komisija donijela je odluku kojom se iz Fonda solidarnosti Europske unije Republici Hrvatskoj dodjeljuje 5,2 milijarde kuna odnosno 683,7 milijuna eura kao pomoć za otklanjanje razornih posljedica od potresa. Slijedom Odluke Europske komisije u proračunu za 2021. godini planiraju se i sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za otklanjanje razornih posljedica potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

U pogledu iskazanog interesa u svezi pozicije na kojoj Ministarstvo obrane planira sredstva iz izvora Fonda solidarnosti Europske unije i u kojem iznosu, predstavnik predlagatelja rekao je da se ta sredstva nalaze na poziciji Ministarstva financija, da će Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici donijeti Odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti, i da će sredstva namijenjena za Ministarstvo obrane biti utrošena u vraćanje u uporabljivo stanje infrastrukture u području obrazovanja, čišćenju pogođenih područja i u neposrednu obnovu pogođenih prirodnih zona kako bi se izbjegle neposredne posljedice erozije tla. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (šest glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, raspravljao je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  projekcija za 2021. i 2022. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
           
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je rekao da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2020. godinu pristupilo radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih pandemijom korona virusa. Novim planom proračuna ukupni prihodi povećavaju se za 9,2 milijarde kuna i iznose 131,1 milijardu kuna. Pritom, prihodi poslovanja iznose 130,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 847,4 milijuna kuna. U odnosu na 2019. godinu ukupni planirani prihodi od poreza i doprinosa u 2020. godini manji su za 12,2 milijardi kuna. Ukupni planirani rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Planirani deficit opće države u 2020. godini iznosi 29,5 milijardi kuna ili 8.0% BDP-a.    
Predstavnik Ministarstva obrane istaknuo je da ovim Prijedlogom izmjena i dopuna sredstva namijenjena za Ministarstvo obrane ostaju nepromijenjena u odnosu na plan iz svibnja 2020. godine te iznose 4.797.933.787 kuna. Novim planom izmjena i dopuna izvršene su potrebne unutarnje preraspodjele proračunskih sredstava u skladu s aktualnim potrebama. U odnosu na inicijalni plan za 2020. godinu, ukupno smanjenje iznosa na razdjelu Ministarstva obrane iznosi 541.695.475 kn.

Prilikom obrazlaganja Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu po programima, programskim aktivnostima i kapitalnim projektima predstavnik Ministarstva obrane istaknuo je da se predmetnim izmjenama i dopunama planira povećanje sredstava za zaposlene za 95,8 milijuna kuna. Nadalje, osvrnuo se na pozicije na kojima su unutarnjom preraspodjelom novim planom proračuna značajno smanjena proračunska sredstva. U okviru Programa 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“ za koji su smanjena sredstva za 45.055.393 kuna planirano je smanjenje sredstava za aktivnost „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata infrastrukture“ za 17.300.000 kuna, kao i za projekte „Borbeno oklopno vozilo“ za 13.184.178 kuna, „Obalni ophodni brod“ za 22.400.000 kuna, „Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA) za 100.000 kuna, „Opremanje dalekometnim topničkim sustavom“ za 6.907.118 kuna. U sklopu Programa 2506 „Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora“, za koji se smanjuju proračunska sredstva za 16.583.375 kuna, smanjenje bilježi projekt „Razvoj cyber sposobnosti“ za 3.356.700 kuna, Duhovna skrb za 871.000 kuna. Program „Mirovne misije“ bilježi smanjenje planiranih sredstava za 12.452.147 kuna kao i pripadajuće aktivnosti „NATO misije i operacije“ za 10.999.933 kuna i „EU misije i operacije“ za 1.350.820 kuna.   
U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora izrazila je razumijevanje za planirane izmjene i dopune zbog novonastale situacije izazvane pandemijom korona virusa, ali je od dijela članova Odbora iznijeto i mišljenje da bi raspoloživa sredstva trebalo maksimalno koristiti za ulaganje u moderne sustave, suvremeno opremanje i naoružanje Oružanih snaga. Nadalje, zbog planiranog povećanja sredstava na poziciji „Sudske presude i ovrhe“ u iznosu od 6.500.000 kuna detaljnije su iznesene informacije o planiranom povećanju. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  projekcija za 2021. i 2022. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj   17. rujna 2020. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 24,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2020. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom predstavljanju Prijedloga zakona rekao da se njime želi stvoriti okvir za osnivanje sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno- istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Glavni smjer obrazovanja za potrebe Hrvatske vojske definiran je u razdoblju osnivanja Hrvatske vojske na početku Domovinskog rata kada je određeno da se vojska razvija kao integralni dio hrvatskoga društva.
Svrha predloženog  Zakona je da se osigura provedba temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje znanstveno-istraživačke djelatnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine. Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezani s domovinskom sigurnosti. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja je rekao da će Sveučilište obrane i sigurnosti izvoditi studijske programe koji se već izvode u suradnji sa Sveučilištima  u Zagrebu i Splitu i Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman”. Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Sveučilište dugotrajan je proces, koji će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu.
 
U raspravi koja je uslijedila iznesena je ocjena da postoji potreba da se osnuje sveučilište koje bi pružalo mogućnost temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje  znanstveno-istraživačke djelatnosti u području obrane i sigurnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine. U raspravi su izneseni i prijedlozi kojima se poziva predlagatelja da razmotri mogućnost razrade ambicioznijeg plana, na temelju kojeg bi se osnovalo takvo sveučilište koje bi objedinilo studijske programe za sustav obrane, kao i za polaznike iz područja sigurnosti, unutarnjih poslova, diplomacije, medija i javne uprave. 
 
U pogledu iznesenih primjedbi na odredbe članka 1. stavka 4. Prijedloga zakona, predstavnik predlagatelja rekao je da su tri programa prethodno već prošla postupak akreditacije te da se odredbom članka 28. stavka 4. Prijedloga  zakona propisuje da će ministar nadležan za visoko obrazovanje, u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona, pokrenuti postupak reakreditacije Sveučilišta u skladu s člankom 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.  

    
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeće z a k l j u č k e:

1.    Podržava se Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Anđelka Stričaka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 17. rujna 2020. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2020. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Godišnje izviješće o obrani za 2019. godinu kojim se javnosti omogućuje uvid u rad Ministarstva obrane i Hrvatske vojske. Hrvatska vojska razvija se na vrijednostima Domovinskog rata te je nakon nepuna tri desetljeća vraćen avion heroja Domovinskog rata - pilota Rudolfa Perešina, koji se suprotstavio Jugoslavenskoj armiji i avionom MiG-21 u listopadu 1991. preletio iz Bihaća u Republiku Austriju. 

U Godini vojne solidarnosti i priznanja kako je nazvana 2019. godina, nastavljeni su započeti projekti koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Obnovljene su smještajne građevine u vojarnama, tehnička postrojenja i započeti projekti izgradnje sportskih objekata te je po uzoru na mnoge zapadne oružane sile donesen Pravilnik o vojnim medaljama. Ministarstvo obrane važan je promotor hrvatske obrambene industrije zbog čega se u svrhu poticanja razvoja domaćih gospodarskih i znanstveno-istraživačkih sposobnosti u području obrane, u najvećoj mogućoj mjeri nastojalo uključiti domaće proizvođače. Rezultat toga su potpisani ugovori između Ministarstva obrane i 34 hrvatske tvrtke u iznosu od 314 milijuna kuna, a što u odnosu na 2018. godinu predstavlja povećanje za 32 milijuna kuna.

U okviru operativnog razmještaja vraćena je kopnena komponenta  Hrvatske vojske u vojarnu u Puli i reaktivirana je vojarna u Udbini. Nove sposobnosti Hrvatske vojske razvijaju se kroz tri novoustrojena zapovjedništva: Zapovjedništvo za kibernetički prostor, Središte za besposadne zrakoplovne sustave i Središte za razvoj vođa. 

U pogledu daljnjeg opremanja i modernizacije Hrvatske vojske Godišnje izvješće navodi da su započele aktivnosti u vezi opremanja borbenih vozila pješaštva „Bradley“, da je dostignuta puna operativna sposobnost helikoptera Kiowa Warrior, proveden remont helikoptera Mi-171 Sh. Nadalje, započet je proces opremanja Hrvatske vojske helikopterima „Black Hawk“, te je dostignuta završna faza integracije daljinski upravljane oružane stanice i protuoklopno vođenog raketnog sustava na borbenim oklopnim vozilima „Patria“. Od 2019. je u punoj  operativnoj uporabi prototip obalnog ophodnog broda, a također je ugovoren daljnji nastavak izgradnje za još četiri broda.

Predstavnik predlagatelja također je istaknuo da je u svrhu održavanja postojećih i razvijanja novih sposobnosti Hrvatske vojske neophodno osigurati podizanje razine motiviranosti i obučenosti vojnog osoblja, čemu će pridonijeti poboljšanje materijalnih prava i uvjeta te mogućnost adekvatnog vojnog obrazovanja na Sveučilištu „Dr. Franjo Tuđman“ čiji je proces osnivanja započet. 

U raspravi koja je uslijedila velik dio  članova Odbora ocijenio je Godišnje izvješće kao precizno i detaljno razrađen dokument koji pruža  kompletan pregled stanja aktivnosti i obrambenih sposobnosti. U kontekstu projekata opremanja i modernizacije Hrvatske vojske pozitivno je ocijenjena usmjerenost na domaću proizvodnu industriju čime se utječe na razvoj hrvatskog gospodarstva i zapošljavanje stanovništva. Što se tiče osiguranja financijskih sredstava za potrebe modernizacije i opremanje  izneseno je mišljenje da bi trebalo veću usmjerenost pokazati prema sredstvima koja osigurava Europska unija u okviru Europskog obrambenog fonda.  

U pogledu prikazanih aktivnosti, događaja i poslova ukazano je na određene nedorečenosti i nekonzistentno navođenje informacija. Također je ukazano da su u okviru Izvješća navedeni neusklađeni podaci numeričkih prikaza  za iste načelne kategorije poput  podataka o  popunjenosti pričuve, podataka o kupovini  jurišnih pušaka kao i o broju pribavljenih kompleta prikrivnih odora. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 8  glasova „za“ i  2  “suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2019. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Anđelka Stričaka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović

Odbor za obranu Hrvatskoga  sabora, na  1. sjednici održanoj 29. srpnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja   2020. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja naglasio da je operacija potpore miru „SEA GUARDIAN“ NATO vođena operacija započeta 2016. godine koja pridonosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju regionalne pomorske sigurnosti, podupire borbu protiv terorizma, osigurava slobodu plovidbe, provodi zadaće pomorskog presretanja, pridonosi borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, štiti ključnu infrastrukturu te pomaže razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju. 

Operacija „SEA GUARDIAN“ daje operativnu pomoć i surađuje s operacijom „EUNAVFOR MED IRINI“ koju provodi Europska unija. Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da uspješnost operacije „SEA GUARDIAN“ ima izravni učinak i na potencijalne sigurnosne prijetnje i osiguravanje sigurnog stanja u bližem području i prostoru Jadranskog mora, što izravno utječe na hrvatski gospodarski i društveni razvoj. Republika Hrvatska do sada je dva puta sudjelovala u operaciji„SEA GUARDIAN“ sa 33 pripadnika  Oružanih snaga Republike Hrvatske i brodom Hrvatske ratne mornarice. Daljnjim sudjelovanjem u savezničkoj operaciji nastavio bi se proces razvoja sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske za zajedničko djelovanje sa snagama država članica NATO-a, ali i razvoj sposobnosti za obranu i zaštitu nacionalnih interesa. Sudjelovanjem u operaciji potpore miru Republika Hrvatska također potvrđuje i svoju vjerodostojnost kao članica NATO-a. Predmetnom Odlukom predlaže da se u operaciju potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju uputi u 2020. godini do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske brodom Hrvatske ratne mornarice. 

U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je ova operacija potpore miru jedna od onih koja upotpunjuje sposobnosti i spremnost Oružanih snaga Republike Hrvatske te da je zapovjednik MARCOM-a zapazio spremnost naših pripadnika OS RH i za njihovo dosadašnje sudjelovanje iskazao pohvalu za dokazanu profesionalnost, učinak i doprinos u unaprjeđenju pomorske sigurnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednika Odbora Anđelka Stričaka.

PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović