Poštovani predsjedniče Skupštine Crne Gore gospodine Brajoviću, poštovani predsjednici i potpredsjednici nacionalnih parlamenata, poštovani ministri u crnogorskoj Vladi, poštovani glavni tajniče Jadranko-jonske inicijative, dame i gospodo,
prije svega, dopustite mi izraziti zadovoljstvo što sam ovdje, u Budvi te čestitam domaćinu – Skupštini Crne Gore – na organizaciji ove Konferencije. Uvjeren sam da ćemo danas poslati snažnu poruku o mnogobrojnim potencijalima jadranske i jonske regije i o važnosti konkretne suradnje u okviru nje, uključujući i parlamentarnu suradnju. Drago mi je da ta suradnja traje već 18 godina – od prvog sastanka održanog u Zadru 2001. godine. To je dokaz da je svrha ove Inicijative još uvijek aktualna na način da kroz načelo konkretne suradnje profiliramo i promičemo potencijale ovog europskog područja. U ovih 18 godina, suradnja u okviru Inicijative iznjedrila je niz konkretnih aktivnosti – osim naše političke suradnje, tu je još suradnja gospodarskih komora, jadransko-jonskih gradova, sveučilišta te stručnjaka na brojnim područjima od zajedničkog interesa.Drago mi je da je ova suradnja s vremenom dobila i novu dimenziju i da je u Europskoj uniji prepoznata i institucionalizirana u okviru Strategije za jadransku i jonsku regiju.Time je svim kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama pružena dodatna integracijska potpora te mogućnost već sad sudjelovati u određenim europskim politikama i u konačnici, što bolje se pripremiti za članstvo.
Drago mi je da je i predsjednik Sobranja Republike Sjeverne Makedonije, gospodin Xhaferi, danas ovdje s nama i da se ostvario njihov dugogodišnji interes za sudjelovanjem u ovoj vrsti suradnje.
Poštovane kolege,
Hrvatska je, od samog početka uspostave jadransko-jonske suradnje, prepoznala mogućnosti koje ona nudi – ne samo kao foruma za politički dijalog već kao i okvira multilateralne suradnje koji može afirmirati njezinu jadransku dimenziju. Jer zbog raznovrsnosti svog jadranskog područja i velikog bogatstva, budućnost Jadrana za Hrvatsku je jedno od pitanja prioritetnog nacionalnog interesa.
A jadransko-jonski bazen zaista je jedinstven okvir. Sjetimo se samo što je ovo područje predstavljalo u povijesti i kako je pridonijelo razvoju ljudske civilizacije i kulture. Danas, ono broji oko 93 milijuna stanovnika u devet država, bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa, velike prirodne ljepote, ali različitog gospodarskog razvoja i stupnja integracije u Europsku uniju. Riječ je o potencijalu koji pruža velike mogućnosti za zajedničku suradnju. Međutim, Jadransko-jonska regija suočava se s nizom izazova koji ističu postojanje razlika u pojedinim zemljama. Ali, upravo kroz ovu vrstu makroregionalne projektne suradnje postoji mogućnost smanjivanja tih razlika. I zato mi je posebno drago da su sve zemlje izabrale kao prioritete predsjedanja gospodarski oporavak i rast i povećanje investicija.
Poštovane kolege, kao što sam već spomenuo, ovo područje iznimne je prirodne ljepote s nizom prirodnih lokaliteta i biološkom raznolikošću te bogato povijesnom i kulturnom baštinom. Ova dva potencijala daju nam brojne prednosti posebno za razvoj turizma koji je zajednički faktor svima nama jer značajno pridonosi rastu naših gospodarstava. Ono što nam također mora biti svima zajedničko, imajući prije svega na umu zatvorenost našeg morskog područja i turizam kao brzorastuću industrijsku granu, a to je da osiguramo njegov uravnotežen razvoj.
A da bismo to postigli, moramo održivo i odgovorno upravljati turizmom. Odnosno optimalno koristiti okolišne resursa, uz snažniju zaštitu prirodne baštine i bioraznolikosti, prije svega na nacionalnoj razini, a onda zajednički koordinirati aktivnosti kako se eventualni negativni utjecaji iz pojedinih zemalja ne bi dalje širili. Zatim, poštovati i priznavati kulturnu i povijesnu autentičnost jednog kraja, njegovog kulturnog nasljeđa i tradicijskih vrijednosti te vrednovati doprinos drugih u njihovom stvaranju te tako osnaživati međukulturno razumijevanje i toleranciju. I konačno, osigurati da su gospodarske aktivnosti dugoročne te da su stalni dio gospodarskog rasta. I tu postoji puno prostora za snažniju zajedničku suradnju.
Kada je riječ o zajedničkim projektima koje možemo provesti u okviru Strategije za jadransku i jonsku regiju, potrebno je naravno što učinkovitije mobilizirati raspoloživa europska financijskih sredstava.
Nadam se da će u sljedećoj financijskoj perspektivi, o kojoj se još uvijek vode pregovori, članice obratiti više pozornosti na utvrđivanje zajedničkih interesa i na strateške projekte koji imaju snažan transnacionalni učinak na sve države sudionice kao što je jadransko-jonski autoput.
Poštovane kolege, Jadransko-jonska inicijativa i Strategija pokazale su se kao važni instrumenti koji mogu povezati i države članice Europske unije i ne-članice oko iste ideje – a to je bliska i partnerska suradnja kroz konkretne projekte, koja će pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju, ali i boljoj europskoj integraciji država nečlanica. U aktualnim okolnostima kada europski projekt gubi svoju privlačnost i kada se u Europskoj uniji događaju brojne negativne promjene, Hrvatska nastavlja čvrsto podupirati i promicati politiku proširenja, kao jednu od najuspješnijih politika Europske unije. I tu je parlamentarna potpora također vrlo važna.
I zaključno, Hrvatska će za manje od godinu dana prvi put predsjedati Vijećem Europske unije. Proširenje će biti jedno od naša četiri prioriteta, uz gospodarski rast i zapošljavanje, povezanost i sigurnost. Hrvatska će tijekom svog predsjedanja snažno zagovarati daljnje pozitivne pomake država u procesu pristupanja, uz naravno prihvaćeno načelo individualnih postignuća, uvjetovanosti i ispunjenja kriterija. Zahvaljujem.