Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade – ministre Tolušiću , poštovani povjereniče Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj – gospodine Hogan, poštovani zastupnici u Hrvatskome saboru, poštovani zastupnici u nacionalnim parlamentima i Europskome parlamentu, poštovani predstavnici ministarstava i strukovnih udruga, poštovani članovi diplomatskog zbora, dragi gosti, želim vam svima dobrodošlicu u Hrvatski sabor.
Zadovoljstvo mi je danas otvoriti Međuparlamentarnu konferenciju „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“.
Iznimno mi je drago da je Konferencija okupila ovoliko velik broj zastupnika – iz čak 20 država članica Europske unije, ali i dužnosnike triju institucija Europske unije – Europske komisije, Europskoga parlamenta i Vijeća – radi rasprave o budućnosti jedne od najstarijih i najvažnijih europskih politika – Zajedničke poljoprivredne politike.
To je potvrda da je Hrvatski sabor – iako nacionalni parlament najmlađe države članice Europske unije – prepoznao institut međuparlamentarne suradnje, ali i političkog dijaloga u Europskoj uniji, kao važne instrumente za utjecaj u donošenju europskih odluka.
Također, prepoznao je trenutak, ali i potrebu da se o budućoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici provede konkretna rasprava nacionalnih parlamenata s institucijama Europske unije i drugim zainteresiranim dionicima. Zašto je to važno? Zato jer novi Višegodišnji financijski okvir naglašava nove prioritete Europske unije za iduće razdoblje. I Zajednička poljoprivredna politika nema više položaj kakav je nekad imala.
Danas se Europska unija suočava s brojnim izazovima zbog kojih u prvi plan svog djelovanja stavlja sigurnost i politike koje neposredno tome pridonose. Međutim, sigurnost treba razmatrati u širem smislu.
Europska unija bit će sigurna ako preuzme aktivnu ulogu globalne sile i bude dovoljno snažna da može zaštiti svoje građane od unutarnjih i vanjskih prijetnji, od terorizma do klimatskih promjena, ali i ako bude gospodarski snažna i konkurenta u sve povezanijem svijetu te
ako ponovo preuzme vodeću ulogu među trgovinskim silama. U tom gospodarskom osnaživanju, važno mjesto ima poljoprivreda. Poljoprivreda je oduvijek bila snažna sastavnica europskog načina života i identiteta i to mora ostati.
Poštovani kolege,
Hrvatska je pristupila Europskoj uniji prije nešto više od pet godina.
Tada, kao i danas, željeli smo i želimo i dalje dijeliti i promovirati s drugim državama članicama vrijednosti na kojima je Europska unija nastala, ali aktivno i zajednički sudjelovati u razvoju svih njezinih politika i tako pridonositi osnaživanju najvećeg jedinstvenog tržišta u svijetu.
Među politikama koje itekako pridonose pozicioniranju Europske unije kao globalnog čimbenika jest Zajednička poljoprivredna politika. Za Hrvatsku, njezin daljnji razvoj izuzetno je važan. Hrvatska, osim što je snažna turistička zemlja, i poljoprivredna je zemlja. Poljoprivreda je iznimno bitan čimbenik u našem ukupnom gospodarskom razvoju.
Zajednička poljoprivredna politika okvir je u kojem želimo provoditi učinkovitu hrvatsku poljoprivrednu politiku – uz naglasak na osiguranje primjerenih prihoda poljoprivrednim proizvođačima, prehrambene neovisnosti i snažnog izvoza proizvoda s dodanom vrijednošću s posebnim fokusom na obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima želimo osigurati još veću dostupnost sredstava iz europskih fondova.
U ovih pet godina članstva, oko 164 tisuće obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imalo je koristi – i kroz potpore i kroz sredstva za ruralni razvoj. Kao rezultat toga, njihovi proizvodi prepoznati su u Europskoj uniji jer nose jednu od zaštićenih europskih oznaka.Danas, Hrvatska ima 19 registriranih proizvoda, 8 ih u postupku registracije, a još 10 će uskoro ići u postupak. I na to možemo biti ponosni, a sve je to postignuto i stoga jer je oko trećine trenutačnog europskog proračuna posvećeno upravo zajedničkoj poljoprivrednoj politici i ruralnom razvoju. Stoga su za nas važne rasprave o njezinoj budućnosti.
Hrvatska od svog članstva prvi put sudjeluje u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru koji se značajno mijenja. Za nas je stoga važno zadržati ista sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku – radi daljnjeg osnaživanja našeg gospodarstva i približavanja u tom segmentu drugim državama članicama. Siguran sam da će u daljnjoj raspravi detaljnije o tome biti riječi. Također, želimo da se poštuju obveze iz našeg Ugovora o pristupanju i da izravna plaćanja u poljoprivredi omoguće našim poljoprivrednicima uravnoteženi razvoj i povećanje njihove konkurentnosti i održivosti.
Svjesni smo da je Zajedničku poljoprivrednu politiku nužno modernizirati i prilagoditi novim okolnostima zbog pada poljoprivrednih cijena, veće otvorenosti tržišta i novih obaveza na međunarodnoj razini zbog klimatskih promjena i održivog razvoja. Nužnost moderniziranja buduće Zajedničke poljoprivredne istaknuli smo među prioritetima Trija predsjedanja Vijećem Europske unije, zajedno s Rumunjskom i Finskom. Međutim, potrebno je imati na umu 12 milijuna europskih poljoprivrednih gospodarstava i njihov značaj za europsko gospodarstvo.
A daljnji rast europskog gospodarstva i njegova konkurentnost, zajedno s rastom zaposlenosti, posebno mladih i osoba iz ruralnih područja, kao i svi aspekti sigurnosti, prometna i energetska povezanost te proširenje bit će prioriteti prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem u prvoj polovini 2020.
Poštovane kolege,
imajući sve ovo na umu, vjerujem da će ovaj dvodnevni zajednički skup, njegova sadržajna i učinkovita rasprava, pridonijeti razjašnjavanju otvorenih pitanja u novoj europskoj poljoprivrednoj politici u sljedećem financijskom razdoblju, ali i uvažiti zahtjeve – uvjeren sam većine članica – da se zadrži proračun Europske unije za poljoprivredu na istoj razini kao u tekućem razdoblju.
Očekujem također, da će rasprave s ove Konferencije biti posebno korisne austrijskom predsjedanju Vijećem radi postizanja što većeg napretka u pregovorima.
Na kraju, dopustite mi da vam zaželim uspješnu Konferenciju i još jednom ugodan boravak u Hrvatskom saboru i Hrvatskoj.
Zahvaljujem.