Zagreb - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Odbor za europske integracije i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održali su zajedničku sjednicu prigodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava. Sjednicu je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko uvodno je rekao kako je 10. prosinca Međunarodni dan ljudskih prava i dan kada se prisjećamo UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima kao globalnog političkog dokumenta za zaštitu ljudskih prava. Iako je Opća deklaracija usvojena gotovo prije 65 godina, njezini ciljevi i smjernice imaju karakter univerzalnosti, istaknuo je predsjednik Leko. Republika Hrvatska potpisnica je niza međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava, ali borba za zaštitu ljudskih prava nikad nije do kraja završena te se mora kontinuirano dorađivati, dodao je Leko.
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Srećko Flego podsjetio je i na Europsku konvenciju o ljudskim pravima koja je stupila na snagu 1953. godine. Tada je s radom započeo i Europski sud za ljudska prava, koji predstavlja značajan korektiv u nacionalnim politikama u pogledu ljudskih prava.
Predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar ovom je prigodom podsjetio na važnost i ulogu Hrvatskoga sabora u izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin osvrnuo se na broj hrvatskih predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava tijekom 2011. godine. Istaknuo je da je broj predmeta bio dvostruko veći nego primjerice 2008. godine te da Europski sud u 98 posto slučajeva presuđuje u korist građana.
U nastavku je zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik održala izlaganje na temu "Stanje hrvatskih predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava s osvrtom na prava osoba lišenih slobode". Stažnik je istaknula stalni porast predmeta građana koji se podnose Europskom sudu za ljudska prava, a odnose se na prava osoba lišenih slobode. Najčešće je riječ o neodgovarajućim uvjetima boravka u zatvoru, neodgovarajućoj zdravstvenoj skrbi zatvorenika i zadržavanju osumnjičenih osoba u pritvoru.