12. studenoga obilježava se Svjetski dan borbe protiv upale pluća kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti koja svake godine pogađa oko 450 milijuna ljudi diljem svijeta te je na šestom mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti. Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako je 2017. godine upala pluća (lat. pneumonia) uzrokovala smrt 808 tisuća djece mlađe od pet godina.
Pneumoniju najčešće izazivaju infekcije uzrokovane bakterijama, ali i virusima, dok se gljivična pneumonija javlja puno rjeđe. Bolest se razvija postupno, a karakteriziraju je povišena temperatura, glavobolja, zimica i opća slabost organizma. Simptomi dišnog trakta razvijaju se kasnije, a najčešći su grlobolja, hunjavica, promuklost, suhi nadražajni kašalj i bolovi u prsima. Prema vremenu trajanja postoje akutna upala pluća (naglo nastala, koja ne traje dulje od tri tjedna i prolazi na adekvatno liječenje) te kronična upala pluća (dugotrajna, produljena koja traje dulje od šest mjeseci).
Od upale pluća može oboljeti svatko, no češće obolijevaju osobe narušenog zdravlja uslijed različitih kroničnih bolesti i osobe starije životne dobi. Iako postoje sezonske varijacije s većom učestalošću upale pluća tijekom zimskih mjeseci, od nje se može oboljeti tijekom cijele godine. Upala pluća često se razvija nakon prehlade ili gripe, ali se može razviti i kao potpuno samostalna bolest.
Upala pluća česta je bolest koju je zahvaljujući napretku medicine moguće izliječiti. Važno je pravodobno prepoznati simptome te se javiti liječniku radi pravovremene primjene terapije kojom možemo spriječiti komplikacije i smrt. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti rizičnim skupinama poput novorođenčadi i dojenčadi, starijih osoba, dijabetičara te osoba s oslabljenim imunitetom.