11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (u daljnjem tekstu: Prijedlog DPRH) te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.   

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu DPRH (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja je istaknula da što se makroekonomskih pokazatelja tiče, u 2025. godini realni BDP će rasti po stopi od 3,2%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, uz postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja. 
U 2026. godini očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,8%, a u 2027. godini na 2,6%.

Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan. 
Inflacija potrošačkih cijena bi u 2025. trebala usporiti na 2,7% te potom na 2,3% u 2026. i 2,2% u 2027. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije. 
Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima uz prevladavajuće pozitivne trendove migracijskog salda. 

Tako će u 2025. godini anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje i to na razinu od 4,5%, u 2026. na razinu od 4,2%, a u 2027. na razinu 4,1%.
Kad se govori o prihodima, predstavnica predlagatelja je naglasila da uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, učinke porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. kao i pakete mjera koje je Vlada Republike Hrvatske donijela za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u vrijeme inflatornih pritisaka, ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 mlrd. eura i bilježe rast od 8,6%, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 mlrd. eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 mlrd. eura.

Porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2% i projicirani su u iznosu od 18,5 mlrd.eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2026. projicirani u iznosu od 19,5 mlrd. eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,3%, dok se u 2027. godini očekuju u iznosu od 20,4 mlrd. eura i bilježe rast od 4,8%.
Prihod od poreza na dobit za 2025. planiran je u iznosu od 2,8 mlrd. eura, dok je u 2026. i 2027. godini projiciran u iznosu od 2,9 odnosno 3 mlrd. eura.  
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2025. planira ostvariti 12,5 mlrd. eura prihoda od PDV-a (rast od 10,3%), dok projekcije za 2026. iznose 13,3 mlrd. eura, odnosno 14 mlrd.eura za 2027. godinu.
Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,9 mlrd. eura u 2025., dok se u 2026. planiraju u iznosu od 3 mlrd. eura, a u 2027. godini u iznosu od 3,1 mlrd.eura.
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2025. - 2027. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. 
U 2025. godini u državni proračun planira se prikupiti 5,6 mlrd. eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 11%), dok projekcija za 2026. iznosi 5,9 mlrd. eura, a za 2027. godinu 6,2 mlrd. eura.
Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i Mehanizma za oporavak i otpornost). 
Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2025. iznose 3,7 mlrd. eura, dok u 2026. iznose 3,9 mlrd. eura, odnosno 2,6 mlrd. eura u 2027. godini.
Nadalje, kad je riječ o rashodima, u 2025. godini, ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 mlrd. eura, što je 10,2% ili 3,4 mlrd. eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 mlrd. eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 mlrd. eura.

Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za:
•    mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 778,5 mil. eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i očekivanog stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2025.,
•    zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 516,4 mil. eura uslijed pune godišnje primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika  te Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika,
•    energetsku održivost u iznosu od 352,8 mil. eura,
•    ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 293,9 mil. eura (nabava raketnog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, opremanje borbenim tenkovima Leopard),
•    nastavak sanacije šteta od potresa u iznosu od 207,1 mil. eura, 
•    ulaganja u vodno komunalne projekte u iznosu od 200,3 mil. eura, 
•    investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 170,9 mil. eura,
•    ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 142,2 mil. eura,
•    demografske mjere u iznosu od 120,2 mil. eura što uključuje i očekivane Izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se planira povećanje maksimalne novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust i jednokratne naknade za novorođeno dijete,
•    unapređenje kvalitete stanovanja u iznosu od 100,1 mil. eura od čega:
    energetska obnova u iznosu - 64,7 mil. eura,
    stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca - 20,4 mil. eura,
    provedba Nacionalnog programa stambene politike - 14,0 mil. eura,
    sufinanciranje ugradnje dizala - 1,0 mil. eura,
•    ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 96,6 mil. eura,
•    ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet u iznosu od 91,5 mil. eura,
•    digitalizacija javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela u iznosu od 81,5 mil. eura,
•    ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja (fiskalna održivost dječjih vrtića, kapitalne investicije u predškolsko obrazovanje..) u iznosu od 81,1 mil. eura,
•    upravljanje državnim granicama u iznosu od 67,8 mil. eura,
•    digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja u iznosu od 50,1 mil. eura,
•    doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 47,0 mil.eura,
•    razvoj sporta 46,8 mil. eura,
•    ruralni razvoj 40,9 mil. eura.

U dijelu koji se odnosi na ukupni manjak/višak i javni dug istaknuto je da opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,3% BDP-a u 2025. godini, 1,9% BDP-a u 2026. te 1,8% BDP-a u 2027. godini.  

Glede javnog duga, očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 56% BDP-a u 2025. odnosno 55% BDP-a u 2026. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2027. godini dosegnuti razinu od 54,2%. 

U odnosu na Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), predstavnica Ministarstva je naglasila da Prijedlog rashoda i izdataka financijskog plana za 2025.-2027. na razini razdjela Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2025. godinu iznosi 1,806 mlrd. eura, za 2026. godinu 1,098 mlrd. eura te za 2027. godinu 660,0 mil. eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2025. godinu iznosi 1,415 mlrd. eura. 

Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 1,236 mlrd. eura, od čega se najznačajniji iznos od 1,062 mlrd. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu, odnosno 534 mil. za 2026. i 338 mil. za 2027. godinu. 
U okviru izvora koji utječu na visinu manjka za Ministarstvo u užem smislu najznačajniji iznosi osiguravaju se za nastavak provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u iznosu od 504,9 mil. eura te za izgradnju plinovoda i povećanje kapaciteta LNG terminala, kao i za ostale projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava u iznosu od 280 mil. eura. 
Ovi projekti, koji se planiraju financirati iz REPower EU programa, nastavljaju s provedbom i u 2026.  i 2027. godini. Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka značajniji dio sredstava se odnosi na presudu arbitražnog pravorijeka ICIDS Case No. ARB/13/32 od 5. srpnja 2022. godine za što su planirana sredstva za naknadu štete u iznosu od 170 mil. eura uvećana za 1,5 mil. eura sudskih troškova te za 70 mil. eura pripadajućih zateznih kamata.

U odnosu na druge korisnike razdjela Ministarstva, a u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka najznačajniji iznosi planirani su kod Ravnateljstva za robne zalihe (za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, u iznosu od 37,4 mil. eura u 2025. godini i 10 mil. eura u 2026. godini) te kod Agencije za ugljikovodike (rashode osiguranja čuvanja zaliha nafte i naftnih derivata, u iznosu od 49,7 mil. za 2025, odnosno 52,4 i 55,4 za 2026. i 2027. godinu. RH kao članica EU je obvezna držati najmanje 1/3 minimalnih obveznih zaliha u naftnim derivatima).
U okviru ovog prijedloga proračuna, kod ostalih izvora financiranja (vlastiti i namjenski prihodi, pomoći i sl.) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 570 mil. eura(od čega se najznačajniji iznos od 353 mil. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu), za 2026. godinu 565 mil. eura i za 2027. godinu 322 mil. eura.
U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2025., na razini razdjela planirano je ukupno 302 mil. eura, od čega je 258 mil. Eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio planiran je u iznosu od 160 mil. eura za projekte jačanja energetskog sektora i njegovoj dekarbonizaciji te u iznosu od 94 mil. eura za provedbu projekta "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo" kroz komponentu C1.1. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo u okviru Nacionalnog plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) te na inovacije i razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija. 

Nadalje, značajnija sredstva planirana su u okviru izvora financiranja Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u iznosu od 141 mil. eura za 2025. godinu na razini razdjela od čega na glavi Ministarstva u užem smislu 81 mil. eura, dok je preostali iznos planiran kod Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio (43 mil. eura) odnosi se na provedbu projekata kroz Program konkurentnost i kohezija (PKK 2021.-2027.) s prioritetnim ciljevima u razvoju i jačanju istraživačkih i inovacijskih kapacitetea te prihvaćanje napredne tehnologije, iskorištavanja koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti te jačanja održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranja radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja. Dodatno, iznos od 33 mil. eura planira se za jačanje gospodarstva, podupiranje digitalne i zelene tranzicije, digitalizacije za građane i poduzeća, poboljšanja povezanosti i mobilnosti u cijeloj Republici Hrvatskoj te jačanje kvalitete života stanovništva, a kroz projekte PKK 2021.-2027.
U okviru sredstava prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja na razini razdjela planirano je 53 mil. eura za 2025. godinu, od čega je 46 mil. eura planirano na glavi Agencije za ugljikovodike zbog povećanog obujma sirovina (nafte ili derivati) koja će se zanavljati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (s pripadajućim aktima).

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Konačnim prijedlogom zakona, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2025. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Konačnim prijedlogom zakona za 2025. godinu:
•    utvrđuje se kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu u 2025. godinu može provesti do ukupnog iznosa 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura,

•    zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 231,6 milijuna eura,

•    godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike državnog proračuna odnosi 260,0 milijuna eura.

Također, 
•    radi upravljanja likvidnošću državnog proračuna propisana je obveza proračunskim korisnicima državnog proračuna dostave mjesečnih planova plaćanja rashoda i izdataka prema datumu dospijeća,

•    utvrđen je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na razini do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2024. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 1 (jedan) glas „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 5. sjednici održanoj 14. studenog 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 85 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenog 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Ministarstvo gospodarstva kao nadležno tijelo državne uprave za poticanje ulaganja izradilo ovaj Prijedlog zakona.

Prijedlogom zakona, zakonodavni okvir za ulaganje u Republici Hrvatskoj usklađuje se sa:
1. Uredbom Komisije (EU) br. 2023/1315 od 23. lipnja 2023. (SL L 167/1), kojom je izmijenjena Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora,
2. Zaključcima Vijeća o napretku Skupine za Kodeks postupanja pri oporezivanju poslovanja postignutom tijekom češkog predsjedanja od 6. prosinca 2022., kako je utvrđeno Izvješćem Vijeća Skupine za Kodeks postupanja pri oporezivanju poslovanja (14674/22 od 24. studenog 2022.) pri ocjeni poreznih olakšica iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 63/22.),
3. Zaključcima Foruma za štetne porezne prakse (Forum on Harmful Tax Practices -FHTP – OECD),
4. Zakonom o turizmu (Narodne novine, broj 156/23) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024., a kojim je pravne temelj sustava i programa poticanja ulaganja u sektoru turizam.

Novine koje se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sljedeće:

• povećanje pragova za prijavu za regionalne potpore sa 100 mil. € na 110 mil. € i potpore za usavršavanje sa 2 mil. € na 3 mil. € te povećanje prilagođenog iznosa potpore za projekte ulaganja iznad 50 mil. €,
• sniženje pragova registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje maksimalnog nominalnog iznosa potpore na način da se registrirana stopa nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u visini do 30 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 9.000 € na max. ≤ 15.000,00 €) snižava sa ≤15 % na >10 %, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 20 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 6.000 € na max. ≤ 10.000,00 €) snižava se sa 10 %-15 % na 5 %-10 %, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 10 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 3.000 € na max, ≤ 5.000,00 €) snižava se sa ≤ 10 % na ≤ 5 % registrirane stope nezaposlenosti,
• sniženje pragova registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja i povećanje maksimalnog nominalnog iznosa potpore na način da se prag >15 % registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne potpore u iznosu od 20 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (sa ≤ 1.000.000,00 € na max. ≤ 2.000.000,00 €), ovim izmjenama spušta na ˃10 % registrirane stope nezaposlenosti, a postojeći prag od 10 % do 15 % registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u iznosu od 10 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (sa ≤ 500.000,00 € na max. ≤ 1.000.000,00 €), ovim izmjenama spušta na prag od 5 % do 10 % registrirane stope nezaposlenosti, uz sniženje potrebnog broja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za mikro, male i srednje poduzetnike sa 50 na 30,
• usklađenje izračuna porezne potpore na način da se potpora odobrava samo na dobit ostvarenu od poslovne aktivnosti na koju se odnosi projekt ulaganja, pri čemu se isključuju pasivni prihodi od kapitala, najma, kamate i intelektualnog vlasništva.
• uvođenje nove potpore za  aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvou okviru potpora za aktivnostivisoke dodane vrijednosti u obliku povećanja bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za 50%.

Također je naglašeno da je od listopada 2012. do rujna 2024. zaprimljeno je ukupno 2.050 prijava projekata ulaganja za korištenje regionalnih potpora za ulaganje od strane MSP-a (mikro, mala i srednja poduzeća) i velikih poduzetnika. Od toga se 422 prijave odnose na projekte velikih poduzetnika, a 1.628 prijava na projekte MSP-a. Do danas je od zahtjeva odustalo 308 poduzetnika, dok su 84 prijave odbijene. Planirana visina ulaganja 1.658 prijavljenih projekta (odobreni projekti i projekti u obradi) iznosi oko 10,2 milijarde € uz planirano otvaranje 44.030 novih radnih mjesta. 

Donošenje Zakona predlaže se po hitnom postupku, radi usklađenja s pravnom stečevinom EU, ali i u cilju intenziviranja svih oblika  investicijskih aktivnosti, kako domaćih tako i međunarodnih gospodarskih subjekata.

U raspravi je sugerirano da se razmotri kriterij nazaposlenosti kao parametar (budući u određenim granama, npr. graditeljstvo i turizam nemamo na tržištu rada dovoljno domaće radne snage), tj. još veće snižavanje pragova registrirane stope nezaposlenosti od sada predloženih, te da se eventualno kao kriterij uzme u obzir dizanje produktivnosti, nove tehnologije (u smislu odmicanja od radno---intenzivnih djelatnosti), a sve radi restrukturiranja gospodarstva i postizanja veće konkurentnosti na tržištu EU.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da su navedene stope vezane uz direktne potpore te da su već relaksirane na način da se na velike poduzetnike odnosi otvaranje 5 novih radnih mjesta, a na male 3 nova radna mjesta, što nije teško ostvariti uvažavajući stanje na tržištu rada. Nadalje, ukoliko bi se zapošljavanje potpuno izbacilo kao kriterij iz zakonodavnog okvira, drastično bi se povećao broj prijava na godišnjoj razini te više nebi bila riječ o projektnom poticanju, već poreznoj evaziji, iz kojeg razloga se minimum otvaranja radnih mjesta mora zadržati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024.  godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN), aktom od 10. srpnja 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/51, Urbroj: 50301-05/16-24-20 od 13. rujna 2024. godine.

U uvodnom izlaganju predsjednica Vijeća AZTN-a je istaknula da je AZTN samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja poslove općeg, nacionalnog, regulatornog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima provedbom Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne  novine“, broj 79/09, 80/13, 41/21 i 155/23) (u daljnjem tekstu: ZZTN) izravnom primjenom EU prava tržišnog natjecanja, članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Također, AZTN je nadležna za provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 117/17, 52/21 i 27/24) (u daljnjem tekstu: ZNTP). AZTN je u 2023. godini dobila još jednu nadležnost vezanu uz provedbu Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) koji se počeo primjenjivati od 2. svibnja 2023. godine. Naime, kroz Uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. godine o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni Direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) koja je stupila na snagu 11. studenoga 2023. godine, AZTN je određena kao nadležno tijelo za provedbu odnosno koordinaciju provedbe s Europskom komisijom.
Sve aktivnosti AZTN-a u području zaštite tržišnog natjecanja i utvrđivanja zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u 2023. godini realizirane su s manjim brojem zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Konkretno, AZTN je na dan 31. prosinca 2023. godine imala 53 zaposlenih radnika, a u 2022. godini 56 zaposlenika. U 2023. godini nastavljen je odljev stručnog kadra, u odlasku četiri stručnjaka/zaposlenika iz stručne službe, od toga tri pravnika i jednog ekonomista na nova radna mjesta izvan AZTN-a. Naime, riječ je o visoko obrazovanim zaposlenicima sa specifičnim kompetencijama i iskustvom koji su rijetki i stoga veoma traženi na tržištu rada od strane poduzetnika u privatnom, ali sve više i u javnom sektoru, a koji im mogu ponuditi znatno bolje financijske i druge materijalne uvjete. Budući da bi po sistematizaciji AZTN trebala imati barem 128 (po novoj 164) zaposlenih i s obzirom na veliku složenost postupaka koje vodi i sve većeg broja zaprimljenih inicijativa, jasno je da je AZTN ozbiljno kadrovski potkapacitirana.
Istaknuto je da AZTN nema vlastitih prihoda, već se rad i aktivnosti financiraju isključivo iz sredstava koja se osiguravaju u Državnom proračunu. Planirana sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga AZTN-a u Državnom proračunu za 2023. godinu iznosila su 2.316.854,00 EUR, dok je izvršenje rashoda iznosilo 2.308.555,89 EUR, što predstavlja izvršenje od 99,64 % u odnosu na Tekući plan za 2023. godinu.
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće), kao tijelo koje upravlja radom AZTN-a, odluke o svim općim i pojedinačnim aktima AZTN-a donosi na svojim sjednicama. U 2023. godini održano je 45 sjednica Vijeća na kojima je odlučeno o 212 točaka dnevnog reda.
Vijeće se u pravilu prema zakonu sastoji od pet članova, u 2023. godini je na dan 31. prosinca 2023. bilo sastavljeno od četiri člana - jednog ekonomista i tri pravnika.
Naglašeno je da je u 2023. godini riješeno ukupno 661 predmet iz područja tržišnog natjecanja i zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. U 2023. godini riješena su 53 upravna predmeta i 608 neupravnih predmeta.
Osim riješenih predmeta na dan 31. prosinca 2023. godine, AZTN je imala ukupno 37 upravnih predmeta u kojima je postupak u tijeku.
Za utvrđene povrede ZZTN-a i ZNTP-a tijekom 2023. godine izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 363.336,88 EUR. 
Od kada ima ovlast izricanja novčanih kazni u području oba zakona za čiju je provedbu nadležna (za ZZTN od 1.10.2010. i za ZNTP od 7.12.2017.) pa do kraja 2023. godine, AZTN izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 5.341,782.70  EUR, od toga 4.259,619.08 EUR iz područja tržišnog natjecanja i 1.082,163.61 EUR iz područja nepoštenih trgovačkih praksi.
U 2023. godini AZTN je riješila ukupno 612 predmeta iz područja zaštite tržišnog natjecanja/provedbe ZZTN-a. Od toga je riješio 46 upravnih i 566 neupravnih predmeta.
AZTN je u području tržišnog natjecanja za utvrđene povrede ZZTN-a u 2023. godini prekršiteljima izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 281.836,88 EUR.
AZTN je u 2023. godini u području utvrđivanja zabranjenih sporazuma riješila ukupno 29 predmeta (9 upravnih i 20 neupravnih predmeta), od devet upravnih riješenih predmeta, u jednom predmetu je doneseno rješenje kojim se utvrđuje narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka 8. ZZTN-a. Poduzetniku koji je sklopio zabranjeni vertikalni sporazum izrečena je novčana kazna u ukupnom iznosu od 281.836,88 EUR.
U 2023. riješeno je 27 predmeta (22 upravna predmeta i pet neupravnih predmeta) u području utvrđivanja zlouporaba vladajućeg položaja.
U području ocjene dopuštenosti koncentracija tijekom 2023. godine riješeno je ukupno 27 predmeta (17 upravnih predmeta i 10 neupravnih predmeta).
Od 17 upravnih predmeta ocjene dopuštenosti koncentracija, okončano je 14 predmeta ocjena koncentracija, od čega su u 11 predmeta koncentracije ocjenjene dopuštenima na I. razini, jer je bilo riječ o koncentracijama koje ne dovode do značajnog učinka na tržišno natjecanje s obzirom da se istima ne stvara novi, niti jača postojeći vladajući položaj poduzetnika. U jednom predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije u 2023. godini pokrenut je postupak ocjene dopuštenosti koncentracije na II. razini te je doneseno rješenje kojim se koncentracija ocjenjuje dopuštenom. U jednom predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije u 2023. godini, u tijeku je nadzor nad provedbom mjera i uvjeta u za to predviđenim rokovima za otklanjanje negativnih učinaka predmetne koncentracije na mjerodavnom tržištu, iz rješenja o uvjetno dopuštenoj koncentraciji donesenog u 2022. godini.
AZTN je u 2023. godini od Europske komisije zaprimila i riješila 360 notifikacija koncentracija poduzetnika. Riječ je o obvezi Europske komisije da tijelima nadležnim za tržišno natjecanje svih država članica Europske unije dostavlja prijave namjere provedbe koncentracija poduzetnika koje se moraju prijaviti Europskoj komisiji budući da imaju europsku dimenziju.
AZTN je u konkretnim postupcima koje je okončala tijekom 2023. godine, provela analizu 63 mjerodavna tržišta, od toga 18 u predmetima utvrđivanja zabranjenih sporazuma poduzetnika, 23 u predmetima utvrđivanja zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika i 22 u predmetima ocjene dopuštenosti namjere provedbe koncentracija poduzetnika.
Na dan 31. prosinca 2023. godine je 30 upravnih predmeta iz područja tržišnog natjecanja bilo u tijeku, a od toga broja u 23 predmeta je postupak pokrenut u izvještajnoj 2023. godini, a u preostalih 7 u prethodnim godinama. U području tržišnog natjecanja ukupno je ostalo neriješeno četiri predmeta iz 2022. godine, i dva predmeta iz 2021. godine.
Značajnu aktivnost AZTN-a predstavljaju sektorska istraživanja tržišta koja se provode u cilju boljeg razumijevanja strukture i odnosa na pojedinim tržištima, a AZTN ih je u 2023. godini provela 3. Riječ je o tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, tržištu tiska i tržištu prodaje motornih goriva u Republici Hrvatskoj.
Također, značajne aktivnosti AZTN-a u ovoj izvještajnoj godini bile su usmjerene na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja. Aktivnostima promicanja prava i politike tržišnog natjecanja nadopunjava se i dodatno osnažuje primarna aktivnost provedbe zakona. Izuzetno važan alat u tom području je ovlast AZTN-a da daje stručna mišljenja na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i na važeće zakone i druge propise, odnosno mišljenja o njihovoj sukladnosti sa ZZTN-om i o drugim pitanjima koja mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje. 
U ovom segmentu svog djelovanja, u 2023. godini u AZTN-u je iz područja promicanja prava i politike tržišnog natjecanja riješila 74 predmeta, od toga broja bilo je 13 mišljenja na zakone, 58 očitovanja te tri suradnje. Sporazumi o suradnji potpisani su s Pravnim fakultetom u Zagrebu te s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.
AZTN je u području zabrane nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom tijekom 2023. godine riješila 50 predmeta, od toga 7 upravnih predmeta i 43 neupravna predmeta. 
U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, AZTN je prekršiteljima ZNTP-a izrekla upravno-kaznene mjere odnosno novčane kazne u ukupnom iznosu od 81.500,00 EUR. U Državni proračun je u istom razdoblju uplaćeno ukupno 42.491,11 EUR upravno-kaznenih mjera odnosno novčanih kazni. Navedeni uplaćeni iznosi odnose se na dva upravna postupka okončana u 2023. godini te tri upravna postupka okončana u ranijem razdoblju.
U 2023. godini AZTN je imao 7 upravnih predmeta u tijeku iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. U području nepoštenih trgovačkih praksi, od ukupno 7 otvorenih predmeta na dan 31. prosinca 2023., u 5 predmeta je postupak pokrenut u izvještajnoj 2023. godini, a u preostala 2 u prethodnim godinama (neriješena 2 predmeta iz 2022. godine).
U 2023. godini, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u području tržišnog natjecanja donio 6 presuda kojima je odbio sve tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a. 
Povodom tužbi podnesenih protiv rješenja AZTN-a kojima su utvrđene nepoštene trgovačke prakse trgovaca, otkupljivača i/ili prerađivača u smislu ZNTP-a iz 2017. i izrečene upravno-kaznene mjere, nadležni su upravni sudovi u 2023. godine donijeli jednu presudu, u kojoj je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja AZTN-a, kao i zahtjevi za naknadu troškova upravnog spora. Protiv te presude, tužitelj je podnio žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Odluka o žalbi još nije donesena.
Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a, i tijekom 2023. godine bila je međunarodna suradnja. Nakon što je Republika Hrvatska dobila status kandidata početkom 2022. godine, AZTN je nastavila svoje intenzivne aktivnosti u pregovorima o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nakon inicijalnog sveobuhvatnog upitnika o institucionalnom i zakonodavnom okviru u području tržišnog natjecanja te o provedbenoj praksi AZTN-a, uslijedila je prva misija OECD-a u području tržišnog natjecanja u veljači 2023. godine u prostorijama AZTN-a. OECD je potom pripremio predpristupno izvješće (pre-accession report) o kojem se raspravljalo s delegacijom Republike Hrvatske koju je predvodila predsjednica Vijeća AZTN-a početkom prosinca 2023. godine u Parizu za vrijeme održavanja Globalnog foruma o tržišnom natjecanju. Pregovori su za poglavlje tržišno natjecanje formalno dovršeni u rujnu 2024. s tzv. formalnim mišljenjem, pisana procedura.
AZTN se u 2023. godini u svojstvu koordinatora uključila u izradu prijedloga za TSI projekt (Technical Support Instrument) pod nazivom suzbijanje zabranjenih sporazuma o javnoj nabavi. Ovaj projekt u kojem je Republika Hrvatska vodeća država članica Europske unije, a čiji je cilj jačanje svijesti i edukacija svih dionika u sustavu javne nabave o potrebi poštivanja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, provodit će se zajedno s tijelima Austrije, Bugarske, Cipra, Grčke i Rumunjske. Adresati edukacije obuhvaćat će sve dionike uključene u suzbijanje zabranjenih sporazuma u postupcima javne nabave, a pružatelji pomoći bit će stručnjaci OECD-a i Europske komisije.
AZTN kroz različite komunikacijske kanale posebnu pozornost posvećuje javnosti i transparentnosti svoga rada. Aktivno promicanje prava i politike tržišnog natjecanja provodi se putem edukacija poduzetnika i potrošača te kroz transparentnu i otvorenu komunikaciju s javnosti. Na isti je način AZTN angažirana na edukaciji u području zabrane nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i upoznavanju adresata s propisima iz tog područja. 
Održano je 20 stručnih edukacija i predavanja iz područja nadležnosti AZTN-a.
Tijekom 2023. godine, AZTN je objavila 66 odluka i 74 priopćenja za javnost, odgovorila je na 25 novinarskih i na 23 upita stranaka.
25. rujna 2023. godine je Upravna inspekcija Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provela neposredni inspekcijski nadzor nad radom AZTN-a. Nadzor je pozitivnim nalazom utvrdio visoku razinu zakonitosti i pravilnosti u radu pri vođenju upravnih postupka u AZTN-u te nisu izrečene nikakve mjere u zapisniku.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće te predlaže da ga Hrvatski sabor usvoji.

U raspravi je pohvaljena preglednost i iscrpnost Izvješća te je naglašeno da se kvaliteta rada AZTN-a ponajviše ogleda u činjenici da se na višoj instanci redovito potvrđuju njihove odluke. Upitano je o mehanizmima koje AZTN, ali i sami potrošači imaju na raspolaganju za smanjenje cijena maloprodajnih proizvoda, kao i o učinku izrečenih kazni za utvrđene povrede propisa. Upozoreno je da su cijene proizvoda u stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj često puno veće nego cijene istih proizvoda u drugim državama članicama. Što se tiče problema s deficitom kadrova koji ima AZTN, kao i većina drugih institucija, sugerirano je da se razmotri mogućnost zapošljavanja vježbenika.

Predstavnica AZTN-a je naglasila da regulacija cijena na tržištu nije u nadležnosti AZTN-a. Na promjene cijena AZTN reagira samo kad su rezultat zabranjenog dogovora među konkurentima. Međutim, iste ili slične maloprodajne cijene same po sebi ne znače da je riječ o zabranjenom sporazumu između konkurenata. AZTN provodi sektorska istraživanja tržišta koja često rezultiraju otkrivanjem indicija za pokretanje postupka. Najavila je da će uslijediti istraživanje odnosa distributera i trgovaca radi eventualnog otkrivanja nepravilnosti na tržištu. Uveden je i novi alat na web stranici AZTN-a: anonimna prijava kartela i drugih zabranjenih sporazuma. Istaknuto je da AZTN ne stavlja naglasak na kažnjavanje, već na edukaciju i odvraćanje od kršenja propisa. Prilikom izricanja novčanih kazni svakako se uzima u obzir prihod poduzetnika, njegova suradnja u postupku, a posebno negativno se gleda na recidivizam. Naglašeno je da je potpisivanjem Sporazuma o suradnji s Pravnim i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, već učinjen prvi korak prema organizaciji studentske prakse u AZTN-u. Potpisan je i sporazum o suradnji s Ministarstvom gospodarstva koji je bitan radi bržeg ishođenja suglasnosti za zapošljavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova „ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je naglasio da se u 2023. godini poslovanje sa strateškim robnim zalihama odvijalo sukladno propisima koji se odnose na proračun i proračunske korisnike, Zakonu o strateškim robnim zalihama (Narodne novine, broj 141/22) te odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. 
Spomenuti Zakon o strateškim robnim zalihama, stupio je na snagu 14. prosinca 2022. godine te je Ravnateljstvo za robne zalihe svoje poslovanje u 2023. godini nastavilo sukladno odredbama novog Zakona o strateškim robnim zalihama.
Ravnateljstvo za robne zalihe u 2023. godini bilo je ustrojeno kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Državnim  proračunom  Republike Hrvatske za 2023. godinu prihodi za posebne namjene i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Ravnateljstva za robne zalihe uključeni su u Državni proračun, kao i izdaci koji se podmiruju iz njih. Ravnateljstvo za robne zalihe obvezno je uplaćivati prihode za posebne namjene i prihode od nefinancijske imovine na jedinstveni račun Državne riznice.
Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 43,913 milijuna eura, a rashodi u iznosu od 43,281 milijuna eura. Ostvaren je višak prihoda i primitaka u iznosu od 632 tisuće eura. Navedeni višak prihoda sa sredstvima viškova prihoda i primitaka prenesenih iz proteklih godina u iznosu od 4,38 milijuna eura, čini raspoloživi višak prihoda u 2024. godini u iznosu od 5,012 milijuna eura. Raspoloživi višak prihoda utrošit će se u 2024. godini najvećim dijelom za nabavu strateških robnih zaliha.
Radi popune Bilance roba strateških robnih zaliha u 2023. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti od 3,888 milijuna eura. Postupkom javne nabave temeljem odredbi Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22) nabavljena je roba u vrijednosti od 3,6 milijuna eura (riblje i mesne konzerve, riža, džem, cjelodnevni suhi obroci, medicinski kompleti prve pomoći, isušivači prostora, uljni grijači i pumpa velikog protoka), dok je postupkom jednostavne nabave izvršena nabava robe u vrijednosti od 285 tisuća eura. Za potrebe isporuke humanitarne pomoći Hrvatskom Caritasu, nabava 140 tona brašna izvršena je postupkom konverzije pšenice u brašno temeljem Ugovora o uskladištenju pšenice s tvrtkom Skladištarom.
U svrhu zaštite zdravlja i sprečavanja širenja epidemije Covid-19, Ravnateljstvo za robne zalihe nastavilo je s nabavama i izdavanjem zaštitne i druge potrebne opreme i roba temeljem zahtjeva i naloga Ravnateljstva civilne zaštite sve do donošenja Odluke o proglašenju prestanka epidemije bolesti Covid-19. Ukupna vrijednost robe nabavljene za potrebe intervencije sprečavanja širenja Covid-19 bolesti u 2023. godini iznosi 68 tisuća eura. Za potrebe bolnica, trijaže i sličnih usluga, na korištenju se nalazilo još 6 kontejnera, a vraćeno je s intervencije 172 kontejnera.
U svrhu zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresom na području Grada Zagreba i općine Marija Bistrica na korištenju je bilo 73 kontejnera, a za potrebe zbrinjavanja stanovništva potresom pogođenog područja Sisačko – moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije na dan 31. prosinca 2023. godine na korištenju je bilo još 742 kontejnera i 226 mobilnih kućica iz strateških robnih zaliha.
Ravnateljstvo za robne zalihe od veljače 2022. godine aktivno sudjeluje u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine. Za troškove prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u 2023. godini podmireni su troškovi vezani za smještaj u pojedinačnom i kolektivnom smještaju u iznosu od 32 milijuna eura. Od navedenog iznosa dio troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju financiran je iz Fonda za azil, migracije i integraciju u iznosu od 3,348 milijuna eura.
Temeljem zahtjeva Ravnateljstva civilne zaštite u svrhu distribucije robe izbjeglom stanovništvu Ukrajine smještenom u Republici Hrvatskoj isporučene su robe u vrijednosti od 382 tisuće eura.
Temeljem odluka Vlade o jednokratnoj robnoj pomoći Hrvatskom Caritasu od 30. ožujka i 30. studenog 2023. godine, a povodom Uskrsnih i Božićnih blagdana za potrebe najsiromašnijih stanovnika Republike Hrvatske, isporučena je robna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 1,247 milijuna eura.
Nakon razornih potresa, Republici Turskoj i Sirijskoj Arapskoj Republici upućena je materijalna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 630 tisuća eura, isporukom prehrambenih proizvoda kao i posteljine, deka, vreća za spavanje, medicinskih kompleta, električnih grijalica i kontejnera.
Uslijed pojave afričke svinjske kuge izvršena je nabava opreme i sredstava potrebnih za provođenje mjera suzbijanja u vrijednosti od 445 tisuća eura.
Nakon obilnih kiša i orkanskog vjetra u svibnju i srpnju 2023. godine, u kojima su stradali stambeni objekti te je došlo i do zamućivanja vode, Ravnateljstvo za robne zalihe interveniralo je robom i opremom iz strateških robnih zaliha.
U svrhu aktivnosti vatrogasnih snaga u gašenju požara i opskrbi stanovništva pitkom vodom tijekom požarne sezone, na zahtjev Hrvatske vatrogasne zajednice iz strateških robnih zaliha upućeno je na privremeno korištenje do 30. rujna 2023. godine, 18 višenamjenskih autocisterni.
Donošenjem novog Zakona o strateškim robnim zalihama, u robne zalihe uvrštena je i nova skupina roba i to lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi, medicinski materijal i zaštitna oprema koja je nužno potrebna za život ljudi. 
Kako bi robne zalihe mogle u potpunosti ispuniti osnovnu ulogu za koju su namijenjene, potrebna je njihova daljnja popuna kojom bi se omogućila efikasnija upotreba i veća raspoloživost strateških robnih zaliha. Posebni naglasak u idućim godinama daje se na nabavu nove skupine roba–lijekovi, cjepiva, medicinski proizvodi i medicinski materijal.
Na kraju Izvješća priloženo je Stanje robnih zaliha na dan 31. prosinca 2023. godine.

    U raspravi je pohvaljena iscrpnost i preglednost Izvješća te je istaknuta važnost robnih zaliha za osiguranje i osnovnu opskrbu u slučaju velikih prirodnih nepogoda. Zatražena je informacija o načinu i učestalosti kontrole dostatnosti roba strateških robnih zaliha. Upitano je o broju cisterni i brodica za spašavanje s kojima Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže. Obzirom da su u robne zalihe uvršteni i lijekovi i medicinska oprema, zatražena je informacija o statusu njihove nabave. Primijećeno je da ogroman postotak materijalnih rashoda čini zbrinjavanje izbjeglog stanovništva Ukrajine.

Predstavnik podnositelja naglasio je da se Savjet za robne zalihe sastaje kvartalno,  kontrole robnih zaliha provode se kontinuirano tijekom cijele godine, a na kraju godine se provodi opća kontrola na više od 300 lokacija. Ravnateljstvo za robne zalihe u ovom trenutku raspolaže sa zadovoljavajućom količinom opreme strateških zaliha te se ista konstantno nadopunjuje. Osim toga, naglašeno je da se oprema daje jedinicama lokalne samouprave i vatrogasnim društvima samo na korištenje. U odnosu na nabavu lijekova i drugih medicinskih proizvoda, istaknuto je da se Ravnateljstvo za robne zalihe suočava s dva izazova, prvi je financijske, a drugi organizacijske prirode te se intenzivno radi na njihovom rješavanju. Raseljeno stanovništvo iz Ukrajine smješteno je u pojedinačnom i kolektivnom smještaju kako je već ranije pojašnjeno, pri čemu trošak smještaja podmiruje Ravnateljstvo za robne zalihe, no naglašeno je da se dio troškova refundira iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 10 (deset) glasova „ZA“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024. godine razmotrio Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21; u daljnjem tekstu: Zakon o DKOM-u), dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/59, Urbroj: 50301-05/31-24-34 od 20. rujna 2024. godine.

U uvodnom izlaganju v.d. predsjednice DKOM-a je istaknula da je DKOM samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
DKOM je obvezan jednom godišnje podnijeti Hrvatskome saboru izvješće o svome radu. 
Osim podataka i analiza koji se odnose na žalbene predmete koji su se vodili pred DKOM-om sastavni dio je i općenita ocjena stanja u javnoj nabavi, ali i ocjena stanja u pravnoj zaštiti. U Izvješću se dodatno iznosi analiza žalbenih predmeta koji se odnose na postupke javne nabave financirane iz fondova Europske unije, kao i na predmete vezane uz obnovu zgrada oštećenih potresom.
Tijekom 2023. godine, unatoč tome što je DKOM radio u nepunom sastavu članova (radi isteka mandata zamjeniku predsjednice i jednoj članici), a zahvaljujući iznimnim naporima zaposlenika DKOM-a te visokom stupnju digitalizacije postupaka nabave, samog žalbenog postupka te internih procesa unutar DKOM-a, uspjeli su i tijekom 2023. godine, kao i prethodnih nekoliko godina ponovno ostvariti iznimne rezultate u smislu prosječnih rokova rješavanja žalbenih predmeta.
Također, tijekom 2023. godine prosječno vrijeme rješavanja žalbenih predmeta iznosilo je 26 dana od zaprimanja uredne žalbe, odnosno 15 dana od kompletiranja žalbenog predmeta (zakonski rok rješavanja predmeta je 30 dana od predaje uredne žalbe).
Naglašeno je da kratko vrijeme rješavanja žalbenih predmeta nije utjecalo na kvalitetu donesenih odluka, a što je vidljivo iz zanemarivog broja odluka DKOM-a koje su poništene od strane Visokog upravnog suda (dalje u tekstu: VUS). Naime, od ukupnog broja odluka koje je DKOM donio 2023. godine svega 1,1% odluka je poništeno od strane VUS-a. Navedeno pokazuje visoku razinu postignute pravne sigurnosti u sustavu javne nabave.
U Izvješću se dodatno naglašava antikorupcijsko djelovanje. DKOM svoju ulogu u ovom području ostvaruje, između ostalog i kroz javnu objavu odluka na mrežnim stranicama u cijelosti i bez anonimizacije. Osim toga, sukladno Akcijskom planom donesenom uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Izvješće sadrži analizu korupcijskih rizika u javnoj nabavi. U tom dijelu DKOM osobito ukazuje na smanjenje udjela kontroliranih postupaka javne nabave te nedostatnu kontrolu nad izvršenjem ugovora o javnoj nabavi kao najveće korupcijske rizike detektirane u sustavu javne nabave. 
Naglašeno je da je u 2023. godini s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 2.785.343,91 eura u Državni proračun što predstavlja 1.163.598,91 eura više sredstava od sredstava planiranih za rad DKOM-a za 2023. godinu.
U pogledu statističkih pokazatelja rada DKOM-a, istaknuto je da je tijekom 2023. godine došlo do daljnjeg smanjenja broja izjavljenih žalbi za gotovo 20% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2023. godine zaprimljeno je ukupno 715 žalbi, od koji se najveći broj odnosio na fazu odluke o odabiru (83%), a uočen je pad broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (13%), odnosno smanjenje od cca 51% u odnosu na 2022. godinu. Prema ocjeni DKOM-a do smanjenja broja žalbi na dokumentaciju o nabavi je možebitno dovelo povećanje naknada za pokretanje žalbenog postupka uvedeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 114/2022) koje su stupile na snagu 11. listopada 2022. godine. Uočen je nastavak trenda visokog postotka usvojenih žalbi (44%).
DKOM u Izvješću, osim navođenja podataka o predmetima koji su rješavani, ima dužnost sukladno zakonu iznijeti svoje viđenje stanja u javnoj nabavi općenito kao i stanja u pravnoj zaštiti. U tom dijelu Izvješća ukazuje se na potrebu strateškog pristupa razvoju sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj, potrebu za daljnjim jačanjem tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave i to u pogledu jačanja upravnog nadzora, kao i na potrebu za povećanjem razine transparentnosti u postupcima jednostavne nabave. 
U pogledu ocjene stanja u pravnoj zaštiti u Izvješću se naglašava visoka razina učinkovitosti i pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite i ukazuje na mogućnost daljnjeg unaprjeđenja zakonskog okvira pravne zaštite.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće te predlaže da ga Hrvatski sabor usvoji.

U raspravi su pohvaljeni izvrsni rezultati DKOM-a koji su prvenstveno vidljivi iz ostvarenih prihoda, brzine rješavanja predmeta i kvalitete njihovih odluka, unatoč deficitu kadrova. Sugerirano je da se razmotri mogućnost zapošljavanja vježbenika. Upitano je o mogućnostima otkrivanja postojanja kartela na strani ponuditelja u postupcima javne nabave. Primijećeno je da se u Izvješću navodi da unatoč tome što Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) i Ministarstvo gospodarstva imaju ovlast pokrenuti žalbeni postupak, do sada nisu iskoristili tu mogućnost. Zatraženo je pojašnjenje o ulozi Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) u kontroli postupaka javne nabave.

V.d. predsjednice DKOM-a istaknula je kako zaposlenici DKOM-a imaju višegodišnji staž u DKOM-u (prosječno čak 9 godina), a što je izuzetno važno za kontinuitet i kvalitetu rada. Što se tiče prepoznavanja postojanja zabranjenih sporazuma, istaknula je važnost međuresorne suradnje, zbog čega DKOM usko surađuje s AZTN-om, s kojim ima i potpisan sporazum o suradnji, kao i s DORH-om, kojem nerijetko pružaju stručnu pomoć i tumačenja. Najizglednije je da je na pad broja žalbenih predmeta utjecalo povećanje naknada za pokretanje žalbenog postupka. Međutim, složenost predmeta se kontinuirano povećava, a što je posljedica sve brojnije regulative Europske unije primjenjive u postupcima javne nabave, sve većem broju predmeta Europskog suda koji se odnose na javnu nabavu, kao i profesionalizaciji javne nabave.
Potvrdila je da DORH i Ministarstvo gospodarstva zaista imaju ovlast pokretanja žalbenog postupka, međutim, treba uzeti u obzir kratkoću rokova za izjavljivanje žalbe i nedostatak informacija za takvo postupanje. Pojasnila je da SAFU kontrolira je li postupak javne nabave proveden sukladno propisima, ali s aspekta postojanja opasnosti da se ošteti europski proračun.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

 ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                dr. sc. Igor Peternel
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 2. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 60, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“, br. 125/11., 64/15. i 112/18.; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen u listopadu 2011. godine, a stupio je na snagu 15. studenog 2011. godine te je do danas izmijenjen i dopunjen dva puta.
Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine omogućeno je sklapanje ugovora o zakupu s neposrednim posjednikom odnosno korisnikom poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji nije imao sklopljeni ugovor o zakupu, i to na rok od pet godina.
Ugovori o zakupu koji su temeljem Zakona iz 2018. godine sklapani s neposrednim posjednicima koji su u zakupu poslovnog prostora počeli su isticati, a važećim Zakonom nije moguće produžiti ugovor o zakupu toj kategoriji zakupnika.
Zakupnici su dugi niz godina ulagali i održavali navedene poslovne prostore, imaju gospodarski interes i namjeru nastavka poslovanja u tim prostorima, a istovremeno uredno koriste poslovne prostore i podmiruju sve obveze te obavljaju dopuštenu djelatnost.
Prema trenutnom zakonodavnom uređenju, takvi se ugovori ne bi mogli sklopiti te bi se protiv svih tih zakupnika trebali pokretati postupci za iseljenje i predaju u posjed poslovnog prostora.

Dakle, ovim se Konačnim prijedlogom zakona zakupnicima s kojima je neposredno sklopljen ugovor o zakupu, a koji u cijelosti ispunjavaju sve obveze iz ugovora o zakupu, omogućuje produženje ugovora na rok do deset godina uz mogućnost daljnjeg produljenja do još deset godina.
Nadalje, uređuje se mogućnost produljenja ugovora o zakupu zakupnicima koji su zbog obnove zgrade od posljedica potresa bili onemogućeni koristiti poslovni prostor.
Omogućuje se neposredna prodaja garaža i garažnih mjesta u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to korisnicima koji garaže koriste na temelju valjanog ugovora ili ugovora koji je istekao, a za korištenje uredno podmiruju naknadu.
Garaže odnosno garažna mjesta neće se prodavati korisnicima koji nemaju valjanu pravnu osnovu za korištenje, ali će se s istima sklopiti ugovor o zakupu na rok od dvije godine pod uvjetom da nisu u posjed garaže ušli neovlašteno ili na nasilan način.

Budući da Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kontinuirano stječu nove poslovne prostore temeljem raznih pravnih osnova, uređuju se odnosi sa posjednicima koji prostore koriste na temelju valjane pravne osnove.
Konačno, odredbe Zakona mijenjaju se s obzirom na promjene u nadležnostima koje su nastale stupanjem na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) s obzirom na činjenicu da je većina poslova prešla iz djelokruga upravljanja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.

Potreba hitnosti u postupanju proizlazi iz činjenice da je tijekom 2023. i siječnja 2024. isteklo 104 ugovora o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a tijekom 2024. isteći će još 282 ugovora o zakupu, od kojih je manji dio sklopljen sa zakupnicima temeljem provedenog javnog natječaja i ne mogu se više produžiti, dok je veći dio tih ugovora sklopljen s neposrednim posjednicima i ne mogu se produžiti temeljem odredbi Zakona. Cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona je osigurati zakupnicima koji u cijelosti ispunjavaju svoje obveze iz ranije sklopljenog ugovora o zakupu mogućnost nastavka poslovanja u poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi mogli planirati svoje poslovne aktivnosti, a što će imati pozitivan utjecaj i na zapošljavanje, kao i na osiguranje kontinuiranih prihoda Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAKUPU I KUPOPRODAJI POSLOVNOG PROSTORA                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), P.Z.E. br. 53, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2065) primjenjuje od 17. veljače 2024. godine, da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Ovim Prijedlogom zakona stvaraju se zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu hrvatskog pravnog okvira zahtjevima Uredbe (EU) 2022/2065. 

Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, posebice razumljivosti zakonskih odredbi, predlaže se donijeti novi jedinstveni provedbeni propis kojim bi se riješila sva ključna pitanja podjele nadležnosti, organizacijske i procesne naravi te stvorili nužni preduvjeti za uspostavu novog zakonodavnog okvira elektroničke trgovine i za primjenu Uredbe (EU) 2022/2065.

Predmetnim Prijedlogom zakona određuju se nacionalna nadležna tijela i njihove ovlasti za provedbu Uredbe (EU) 2022/2065, pravni lijekovi, prekršajne odredbe te se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) određuje kao Koordinator za digitalne usluge, čime HAKOM koordinira rad svih tijela uključenih u provedbu odredbi Uredbe (EU) 2022/2065, a ujedno je i kontaktna točka za suradnju s koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama članicama. 

Također, propisuju se ovlasti HAKOM-a u pogledu postupanja pružatelja usluga posredovanja, obveza sastavljanja godišnjeg izvješća, sudjelovanja u radu Europskog odbora za digitalne usluge, izvršavanja ovlasti u vezi s izvansudskim rješavanjem sporova i u vezi dodjeljivanja statusa pouzdanih prijavitelja. 

Kao tijela nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija Prijedlogom zakona određeni su:
•    Državno odvjetništvo, 
•    Ministarstvo unutarnjih poslova, 
•    Agencija za zaštitu osobnih podataka, 
•    Ministarstvo financija, Carinska uprava 
•    Državni inspektorat, i 
•    Ministarstvo zdravstva. 

Prijedlogom zakona propisani su i pravni lijekovi protiv odluka Koordinatora za digitalne usluge i protiv naloga nadležnih tijela, kao i prekršajne odredbe i novčane kazne za kršenje odredbi Uredbe (EU) 2022/2065.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate, P.Z. br. 56, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona rješava pitanje dijela nekretnina na kojima su u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije. 
Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su takve nekretnine prešle u vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o udrugama („Narodne novine“, broj 70/97.; u daljnjem tekstu: Zakon o udrugama iz 1997.). Međutim, intencija tog zakona nije bila da nekretnine trajno ostanu vlasništvo Republike Hrvatske, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore oko podjele tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku o ključu podjele je trebao donijeti Hrvatski sabor. Do danas isto nije realizirano.
S obzirom da je na spornim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, a sindikati su u posjedu istih bez zakonske osnove, tijekom godina su se vodili brojni sudski postupci za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat stečenog bez osnove. Takvi postupci operativno opterećuju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ali i sudove.
Otkako je na dijelu predmetnih nekretnina upisano vlasništvo Republike Hrvatske, više puta su osnivane radne skupine osnovane sa svrhom razrješenja spornih pitanja.
Dana 27. srpnja 2010. godine je pet sindikalnih središnjica sklopilo sporazum o ključu raspodjele imovine.
Dana 8. veljače 2022. godine je Gospodarsko-socijalno vijeće donijelo zaključak kojim podupire pronalazak rješenja, a Vlada Republike Hrvatske se obvezala osnovati radnu skupinu koja je trebala u što kraćem roku izraditi Nacrt prijedloga zakona.

Osnovna ideja bila je da se nekretnine svrstaju u četiri kategorije:
1. nekretnine koje se na temelju ovoga Prijedloga zakona prenose u Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati u skladu s ranijim sporazumom. Na tim nekretninama je upisano vlasništvo Republike Hrvatske, ali su pravo korištenja ili raspolaganja do 1997. godine imale bivše društveno-političke organizacije;
2. nekretnine koje su u zemljišnim knjigama i dalje upisane kao vlasništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i na kojima se, na temelju ovoga Prijedloga zakona, priznaje vlasništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske;
3. nekretnine pojedinih sindikata koje se na temelju ovog Prijedloga zakona prenose u vlasništvo točno određenim sindikatima ili se priznaje vlasništvo točno određenim sindikatima;
4. nekretnine koje će Republika Hrvatska putem tabularnih izjava prenijeti na Sindikalni fond nekretnina ili na pojedine sindikate kad se za to ostvare potrebni preduvjeti.

Na svim nekretninama koje su prema mišljenju sindikata sporne (ukupno 110 lokacija, u pojedinim zgradama je riječ o više poslovnih prostora) su u međuvremenu napravljeni očevidi, utvrđeno je zemljišnoknjižno stanje i povijest upisa. Isto tako utvrđeno je da pojedine nekretnine više nije moguće vratiti.

U konačnici je postignut dogovor oko 35 nekretnina (na određenim lokacijama se radi o više poslovnih prostora u istoj zgradi) koje su pogodne za povrat u vlasništvo na Sindikalni fond nekretnina ili na točno određene sindikate ili sindikalne središnjice, u skladu s dogovorom između sindikata. Nekretnine su navedene u prilozima Prijedloga zakona. Riječ je primjerice o Sindikalnom domu u Zagrebu, Domu grafičara, dijelu Doma učitelja kojeg sindikati koriste i sindikalnim odmaralištima u Crikvenici (Villa Ružica) i Iki.

U raspravi je pohvaljena intencija da se sindikatima vrati imovina koja im je privremeno oduzeta 1997. godine, budući će na taj način moći samostalno raspolagati, određivati namjenu i ulagati u iste, što će veliki broj nekretnina dovesti na reprezentativniju razinu. Međutim, napomenuto je da se upravo zbog proteka vremena od 30 godina, imovina u pravilu ne vraća onim sindikatima i onim sindikalnim članovima koji su ulagali vlastita sredstva u njihovu izgradnju (npr. neki od tih sindikata više ni ne egzistiraju). Zatražena je informacija o tome tko sada plaća režijske i ostale troškove za nekretnine koje su upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, a na kojima pravo korištenja imaju drugi. Također, zatražen je podatak o tome je li izrađena procjena vrijednosti svih predmetnih nekretnina.

Predstavnica predlagatelja je naglasila da za određeni broj nekretnina nije još izrađena procjena vrijednosti iz razloga što su u tijeku sudski postupci (primjerice za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine). Što se tiče plaćanja troškova nekretnina, naglasila je da iste u pravilu podmiruju oni koji su u posjedu te se koriste tim nekretninama.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine, a sve sukladno s odredbom članka 8. stavaka 1. i 5. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21).

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom obraćanju predsjednik Odbora za gospodarstvo je istaknuo da se tijekom ove rasprave, predmetni Prijedlog odluke može smatrati deklaratornim aktom budući je dijelu članova DKOM-a istekao mandat 16. srpnja. 2024. godine. Napomenuo je da je upoznat da je bio raspisan javni poziv te da je postupak izbora u tijeku
Vlada Republike Hrvatske je do izbora novih članova postupila po članku 12.a Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Zakon) i sredinom srpnja 2024. godine imenovala vršitelje dužnosti – predsjednicu, zamjenicu i člana, najdulje na rok od 12 mjeseci (Maja Kuhar, v.d. predsjednica, Danijela Antolković, v.d. zamjenica, Zvonimir Jukić, v.d. člana).

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 8. stavka 1. Zakona propisano da predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove DKOM-a imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Odredbom članka 8. stavka 4. Zakona propisano je da se član DKOM-a imenuje na razdoblje od pet godina, s mogućnošću još jednog imenovanja.

Kako je dosadašnjoj predsjednici DKOM-a Maji Kuhar, zamjenici predsjednice Nelici Vidić te članovima Alice Brandt, Zvonimiru Jukiću i Danijeli Antolković, dana 16. srpnja 2024. godine, isticao mandat od pet godina, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. srpnja 2024. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova DKOM-a, zbog isteka mandata.

Ujedno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je po javnom pozivu zaprimljena dokumentacija od strane kandidata te je u tijeku odabir i daljnje postupanje sukladno propisanoj zakonskoj proceduri.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                               ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 33. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12 i 68/18) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljem tekstu: HERA), aktom od 28. lipnja 2024. godine.

Odbor na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/65, Urbroj: 50301-05/16-24-7 od 29. kolovoza 2024. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je istaknuo da su aktivnosti HERA-e u 2023. godini bile usmjerene na redovne aktivnosti propisane nacionalnim zakonodavstvom i regulativom Europske unije, a jedna od značajnijih aktivnost je bila suradnja na provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije („Narodne novine“, broj 31/23, 74/23, 107/23, 122/23, 32/24, 104/24) i Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije („Narodne novine“, broj 71/23).

U 2023. godini održane su 32 sjednice Upravnog vijeća sa ukupno 389 točaka dnevnog reda na kojima je:

•    doneseno 5 izmjena akata HERA-e (1 u sektoru električne energije, 4 u sektoru plina);
•    dano 22 suglasnosti na podzakonske akte i ugovore energetskih subjekata  (17 u sektoru električne energije, 2 u sektoru plina, 3 u sektoru toplinske energije);
•    doneseno 12 odluka o tarifnim stavkama energetskih subjekata (4 u sektoru električne energije , 8 u sektoru plina);
•    doneseno 48 mišljenja, rješenja i odluka (30 u sektoru električne energije, 15 u sektoru plina, 3 u sektoru toplinske energije);
•    izdano 78 rješenja (14 rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, 64 rješenja o energetskoj učinkovitosti za postrojenja na bioplin i biomasu te uštedu primarne energije za kogeneracijska postrojenja);
•    izdano 62 dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti  (35 u sektoru električne energije, 8 u sektoru plina, 7 u sektoru nafte, 2 u sektoru biogoriva, 10 u sektoru toplinske energije);
•    produženo 67 dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (20 u sektoru električne energije, 25 u sektoru plina, 10 u sektoru nafte, 4 u sektoru biogoriva, 8 u sektoru toplinske energije);
•    izbrisano 13 dozvola (6 u sektoru plina, 5 u sektoru nafte, 2 u sektoru biogoriva).

Praćenje energetskog sektora:

•    Na tržištu električne energije prikupljaju se sljedeći podaci svaki mjesec:
o    podaci o proizvodnji i potrošnji električne energije - satni uzorak od HOPS-a i HEP ODS-a;
o    podaci o tržišnim planovima od HROTE-a;
o    izvješće o trgovanju od CROPEX-a;
o    podaci o isporukama na maloprodajnom tržištu po kategorijama kupaca i opskrbljivačima od HEP-ODS-a;
o    prosječne cijene po kategorijama kupaca i opskrbljivačima od opskrbljivača.

•    Na tržištu plina:
o    svake tri godine provodi se analiza tržišta plina; 
o    godišnje se prikupljaju podaci od svih energetskih subjekata (podaci o obavljanju energetske djelatnosti, realizacija planova, planovi za buduće razdoblje…); 
o    godišnje se nadzorom javno objavljenih podataka provjerava ispunjavanje zakonskih i podzakonskih obveza energetskih subjekata na tržištu plina (operatori sustava, operator tržišta plina i opskrbljivači plinom);
o    kvartalno se prikupljaju podaci od  svih opskrbljivača i trgovaca plinom o zbirnim transakcijama na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu plina; 
o    kvartalno se prikupljaju podaci o ispunjavanja standarda kvalitete opskrbe plinom; 
o    mjesečno se uvidom u platforme operatora tržišta plina i operatora transportnog sustava prate pokazatelji funkcioniranja veleprodajnog i maloprodajnog tržišta plina.

•    Na tržištu toplinske energije prikupljaju se:
o    godišnji izvještaji energetskih subjekata o visini troškova proizvodnje; 
o    ostvarene investicije u izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže u prethodnoj godini;
o    izvještaje o sigurnosti i pouzdanosti distributivne mreže. 

U procesima praćenja izračuna energetske učinkovitosti i ušteda primarne energije kod povlaštenih proizvođača električne energije, energetski subjekti podnose detaljne mjesečne i godišnje izvještaje o radu postrojenja, eventualnim zastojima i nepravilnostima. 

U području zaštite potrošača zaprimljen je 1461 podnesak, od čega 865 žalbi i prigovora kupaca energije, 462 upita i 134 ostalih podnesaka krajnjih kupaca.

U provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije HERA je:
•    donijela 48 odluka o promjenama jediničnih cijenama za proizvodnju toplinske energije za centralne i zatvorene toplinske sustave u sezoni 2022./23. u odnosu na 2022. godinu;
•    napravila izračune naknade za razliku u trošku goriva za 48 postrojenja za krajnje jedinične cijene za razdoblje od 1. listopada 2023. godine do 31. ožujka 2024. godine;
•    napravila 12 izračuna naknade dijela troška kupcima tehnološke pare u sustavima centralnog toplinskog sustava za periodu od 1. listopada 2022. godine do 30. rujna 2023. godine.

U provedbi Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije HERA je:
•    izračunala višak prihoda za 153 subjekata sa viškom tržišnih prihoda 24,8 milijuna eura;
•    izračunala cijenu proizvodnje električne energije iz postrojenja na biomasu i bioplin (19 postrojenja) za 10 energetskih subjekta koji su podnijeli zahtjev za odobrenje povećanja gornje granice iznad 180 €/MWh radi obračuna viška tržišnog prihoda.

Nadzori koji su se provodili i koji su u tijeku:
•    15 zatvorenih nadzora nad energetskim subjektima;
•    kroz izračun naknada za razliku u cijeni goriva provedeni su i nadzori nad svim subjektima u toplinarstvu;
•    10 aktivnih nadzora:
o    HEP - ODS - postupak priključenja;
o    HEP Plin - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut siječanj 2022. godine) – izrada preliminarno utvrđenih činjenica; 
o    Međimurje plin - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut srpanj 2022. godine) – izrada preliminarno utvrđenih činjenica;
o    E.ON PLIN - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut lipanj 2022. godine);
o    PLIN VRBOVEC - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut lipanj 2022. godine);
o    5 nadzora - REMIT manipulacija tržištem.

Istaknuta su zapažanja u energetskom sektoru u 2023. godini:

Električna energija:
•    prvi put je više proizvedene električne energije nego potrošene, a što je posljedica dobre hidrologije i povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE), (izvoz u iznosu od 426 GWh, odnosno 2% ukupne potrošnje);
•    značajno je povećan broj proizvođača električne energije – mali OIE za 8701 postrojenje  priključeno u 2023. godini, s ukupnom snagom od 244 MW;
•    isporuka električne energije u distribucijsku mrežu se smanjila 2,3% - posljedica povećanja proizvodnje iza mjesta mjerenja;
•    cijene električne energije na veleprodajnim tržištima su se stabilizirale na oko 100 €/MWh za vršni proizvod;
•    cijene električne energije za krajnje kupce su održane na priuštivoj razini (kućanstva i malo poduzetništvo nepromijenjeno u odnosu na 2021. godinu 70/105 €, a poduzetništvo na tržišnoj cijeni uz ograničenje od 180 i 230 €/MWh).

Prirodni plin:
•    osigurane su dovoljne količine plina za potrebe kupaca u Republici Hrvatskoj, terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku je bio ključni dobavni pravac, a dio plina je izvezen na susjedna plinska tržišta čime Hrvatska postaje značajniji pravac dobave prirodnog plina za susjedne države;
•    popunjenost skladišta 1. studenog 2023. bila je 97% (obveza na razini Europske unije bila je 90%); što jamči sigurnu opskrbu plinom;
•    sigurnost opskrbe plinom na maloprodajnom tržištu osigurana je također svim kupcima kroz zajamčenu opskrbu koja je u 2023. godini opskrbljivala sve kupce 3 opskrbljivača koji su se našli u poteškoćama, kao i sve kupce kategorije poduzetništvo koji nisu mogli pronaći opskrbljivača plinom;
•    cijene na veleprodajnim tržištima su se stabilizirale na oko 40€/MWh;
•    cijene za krajnje kupce su se utvrdile na priuštivoj razini (kućanstva i javne ustanove na prošlogodišnjoj razini, a poduzetništvo na tržišnoj).

Toplinska energija:
•    proizvodnja i distribucija toplinske energije bila je stabilna, nisu zapažene znatne oscilacije u potrošnji i broju potrošača;
•    provode se značajni investicijski projekti sufinancirani sredstvima EU;
•    za centralne i zatvorene toplinske sustave osiguran je plin po priuštivoj cijeni kako bi se troškovi grijanja i tople vode na strani krajnjih kupaca ostali nepromijenjeni u odnosu na 2022. godinu.

Izmjena regulative Europske unije uvjetuje prilagodbu nacionalnog zakonodavstva, a to su zajedničke aktivnosti Ministarstva gospodarstva, HERA-e, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora: 
•    Direktiva (EU) 2024/1711 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji, Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU, Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije koje uvode:
o    mogućnost sklapanja dugoročnih ugovora s proizvođačima PPA ugovora (engl. Long Term Power Purchase Agreement, PPA) i mogućnost istovremenog ugovaranja dva ugovora, a za jednog kupca s fiksnom i dinamičnom cijenom;
o    mogućnost ugradnje mjerenja iza mjerenja kupca u svrhu lokalnog dijeljenja energije;
o    uvođenje fleksibilnih ugovora o priključenju (fiksni i varijabilni dio priključnog kapaciteta);
o    uvođenje pravila za nabavu usluga smanjenja vršnog opterećenja i uvođenja fleksibilnosti;
o    dodaju se odredbe prema kojima operator sustava na transparentan način najmanje jednom mjesečno objavljuje jasne informacije o:
    raspoloživom kapacitetu za priključenje, s dovoljnom prostornom razlučivošću, poštujući javnu sigurnost i povjerljivost podataka,
    novim zahtjevima za priključenje,
    mogućnosti sklapanja fleksibilnih ugovora,
    kriterijima za izračun raspoloživog kapaciteta za priključenje. 

•    Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 koja uvodi:
o    države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji energije u EU u 2030. godini bude najmanje 42,5 % s tendencijom povećanja na 45%;
o    da su države članice obvezne do 21. svibnja 2025. godine provesti koordinirano kartiranje za uvođenje energije iz OIE na svojem državnom području kako bi utvrdile domaći potencijal i dostupna područja koja su potrebna za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz OIE te s njima povezane infrastrukture;
o    države članice do 21. veljače 2026. godine trebaju osigurati da nadležna tijela donesu jedan ili više planova kojima se određuju područja za brži razvoj obnovljivih izvora.

•    Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka EED – Energy Efficiency Directive) koja uvodi:
o    mrežne tarife moraju biti transparentne i nediskriminirajuće te moraju odražavati uštede troškova u mrežama ostvarene mjerama na strani potražnje i mjerama odgovora na potražnju te distribuiranom proizvodnjom energije kroz:
    preusmjeravanje opterećenja krajnjih kupaca iz vremena vršnog opterećenja u vrijeme izvan vršnog opterećenja uzimajući u obzir raspoloživost energije iz OIE, energije iz kogeneracije i distribuirane proizvodnje energije;
    smanjenje potražnje putem mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje provode pružatelji energetskih usluga, uključujući ESCO-e (Energy Service Company);
    priključivanje i dispečiranje izvora proizvodnje energije na nižim naponskim razinama;
    priključivanje izvora proizvodnje energije koji su bliže mjestu potrošnje; 
    skladištenje energije.
•    Uredba (EU) 2024/1106 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbi (EU) br. 1227/2011 i (EU) 2019/942 u pogledu poboljšanja zaštite Unije od manipulacije tržištem na veleprodajnom tržištu energije koja uvodi:
o    ACER (Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora) preuzima istrage u slučaju sumnje kršenja odredbi REMIT uredbe između država članica u svim prekograničnim slučajevima; 
o    U slučajevima kršenja odredbi REMIT-a nacionalna regulatorna tijela dobivaju ovlasti izricanja barem sljedećih upravnih novčanih kazni i drugih upravnih mjera u odnosu na kršenja REMIT-a:
    zahtijevanja da se otkloni kršenje;
    nalaganja povrata ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog kršenja, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;
    izdavanja javnih upozorenja ili obavijesti;
    izricanja periodičnih penala;
    izricanja upravnih novčanih kazni.
•    Direktiva (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ i Uredba (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o unutarnjem tržištu plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, o izmjeni uredbi (EU) br.1227/2011, (EU) 2017/1938, (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 i Odluke (EU) 2017/684 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 715/2009 koje uvode:
o    povećat će se sigurnost opskrbe plinom uvođenjem novih mehanizama,
o    stvaraju se jednaki uvjeti za razvoj tržišta vodika te se uklanjaju prepreke koje ometaju razvoj,
o    stvaraju se uvjeti za uspostavu infrastrukture za vodik gradnjom nove ili prenamjenom dijela postojeće infrastrukture za prirodni plin što će dovesti do ušteda troškova i istodobno poduprijeti dekarbonizaciju,
o    uspostavlja se Europska mreža mrežnih operatora za vodik (ENNOH - European Network of Network Operators for Hydrogen),
o    plinovima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim plinovima omogućuje se lakši pristup tržištima i infrastrukturi,
o    za plinove iz obnovljivih izvora i niskougljične plinove se uvode ovlasti nacionalnih regulatornih tijela slične onima koje su već uspostavljene za sektor prirodnog plina – pristup treće strane, određivanje tarifa i metodologija, certificiranje i dr.,
o    jačaju se prava i zaštita kupaca te ih se usklađuje s onima koji su već utvrđeni u pravilima EU-a o tržištu električne energije, čime će kupci plina:
    dobiti bolje informacije o ponudama, kao i o njihovim ugovorima i računima, uključujući informacije koje im omogućuju da donose odluke o obnovljivim i niskougljičnim izvorima energije, 
    moći odabrati najbolju ponudu s pomoću pouzdanih alata za usporedbu cijena plina, lako promijeniti opskrbljivača i steći veću kontrolu nad potrošnjom plina s pomoću pametnih sustava mjerenja,
    biti bolje zaštićeni u slučaju spora s dobavljačem energije.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je HERA u 2023. godini ostvarila prihode u iznosu od 10.958.133,87 EUR, a rashodi su iznosili 4.131.893,44 EUR. 
Povećanje prihoda u odnosu na 2022. godinu rezultat je povećanja prihoda od naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti koje HERA obračunava na temelju prihoda od prodaje roba i/ili usluga koje su u prethodnoj godini ostvarili energetski subjekti temeljem obavljanja energetskih djelatnosti.
Ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.826.240,43 EUR. 
Na dan 31.12.2023. godine HERA je zapošljavala 77 radnika.

U odnosu na Godišnje izvješće HERA-e, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu HERA-e za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za 2023. godinu. Istaknuo je da je javni poziv za predsjednika i člana Upravnog vijeća HERA-e u tijeku, a što će po okončanju postupka doprinijeti dodatnom osnaživanju HERA-e u upravljačkom kontekstu. Također, u planu je i povećanje administrativnih kapaciteta HERA-e.

S obzirom na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske i izneseno u raspravi (audiovizualni zapis), Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel