11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 14. sjednici održanoj 28. ožujka 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 136 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Uredba (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 87/357/EEZ (EU) stupila na snagu 13. prosinca 2024. godine.
Stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2023/988, prestaje važiti Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002.), koja je u nacionalno zakonodavstvo transponirana Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda (Narodne novine, broj 30/09, 139/10, 14/14 i 32/19). 

Predmetnom Uredbom se, među ostalim, utvrđuju stroži zahtjevi vezano uz opću sigurnost proizvoda, primjerice:
•    u pogledu sljedivosti proizvoda,
•    utvrđuju se jasne obveze niza dionika vezano uz sigurnost proizvoda, kao što su proizvođači, uvoznici, distributeri, ali i pružatelji internetskih platformi,
•    ojačavaju se pravila koja se odnose na nadzor tržišta, posebice vezano uz Portal Safety Gate (ranije RAPEX),
•    uvode se posebna pravila o postupanju u slučaju opoziva proizvoda zbog sigurnosti,te se
•    propisuje pravo potrošača na pravni lijek u slučaju opoziva. 

Kako bi se osigurala provedba Uredbe (EU) 2023/988 u Republici Hrvatskoj, izrađen je Konačni prijedlog zakona o njezinoj provedbi, kojim se određuju nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) 2023/988 i ovlasti tih tijela.
Također, propisuje se da je Državni inspektorat jedinstvena nacionalna kontaktna točka za dostavu službenih obavijesti putem sustava brzog uzbunjivanja za razmjenu informacija o korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima (sustav brzog uzbunjivanja Safety Gate) te inspekcijske mjere  i prekršajne sankcije u slučaju povrede odredbi Uredbe (EU) 2023/988.

Naglašeno je da se ova Uredba ne primjenjuje na hranu, lijekove za humanu ili veterinarsku primjenu, nusproizvode životinjskog podrijetla, već se to regulira posebnim zakonima i direktivama ili uredbama.
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku s obzirom da je nužno žurno osigurati provedbu Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda koja je u punoj primjeni od 13. prosinca 2024. godine te se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno,  sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/988 O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 13. sjednici održanoj 25. ožujka 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o profesionalnom jamstvu plaćanja između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture, P.Z. br. 131 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o profesionalnom jamstvu plaćanja između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (u daljnjem tekstu: EIB) za projekt Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Svrha Ugovora o financiranju s Europskom investicijskom bankom je djelomično financiranje projekta Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture (izgradnja SE Korlat, 99 MW). Ukupni troškovi povezani s projektom Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture iznose 62 milijuna eura, od čega će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz predmetnog Ugovora o financiranju, a preostali iznos od 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu, uz državno jamstvo, sa Europskom bankom za obnovu i razvoj koji je potpisan 14. listopada 2024. godine.

Provedbom projekta Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture omogućit će se Republici Hrvatskoj dodatni izvori energije iz obnovljivih izvora u svrhu provođenja energetske tranzicije. Uvjet za sklapanje Ugovora o financiranju je jamstvo Republike Hrvatske za ispravno izvršenje 80% financijskih obveza koje proizlaze iz tog Ugovora o financiranju.

Također, propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku po Ugovoru o financiranju te nadležnost za provedbu Ugovora o financiranju.

Sklapanjem Ugovora o profesionalnom jamstvu plaćanja nastaju moguće financijske obveze za Republiku Hrvatsku, na način da se jamac neopozivo i bezuvjetno obvezuje platiti Banci iznos do 80% bilo koje glavnice, kamata, zateznih kamata ili drugih iznosa koje Zajmoprimac duguje i plaća EIB-u prema Ugovoru o financiranju.

Društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. temeljem Ugovora o financiranju obvezalo se kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EIB-u te podmirivati sve troškove u svezi s provedbom projekta. 

Izvršavanje Ugovora o profesionalnom  jamstvu plaćanja osim potencijalne financijske obveze otplate zajma u svojstvu jamca, u iznosu 80% cjelokupnog zajma, kamata i drugih troškova koji nastaju na temelju Ugovora o zajmu, ne zahtijeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Bez rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Predlaže se donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora o profesionalnom jamstvu plaćanja između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Kiepach Go Green proširenje energetske infrastrukture.

2.    Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o  Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o profesionalnom jamstvu plaćanja između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Kiepach Go Green proširenje energetske infrastructure, P.Z. br. 131 i o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za HEP GoGreen Projekt, P.Z. br. 132, provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 13. sjednici održanoj 25. ožujka 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za HEP GoGreen Projekt, P.Z. br. 132 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između društva Hrvatska elektroprivreda d.d. i Europske banke za obnovu i razvoj (u daljnjem tekstu: EBRD) za HEP GoGreen Projekt.
 
Svrha zajma je sufinanciranje HEP Go Green Projekta (izgradnja SE Korlat; 99 MW). Ukupni troškovi povezani s HEP GoGreen Projektom iznose 62 milijuna eura, od čega će se 31,62 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, a preostali iznos od 30,38 milijuna eura iz sredstava Ugovora o financiranju, uz državno jamstvo, sa Europskom investicijskom bankom koji je potpisan 11. listopada 2024. godine.

Provedbom HEP GoGreen Projekta, omogućit će se Republici Hrvatskoj dodatni izvori energije iz obnovljivih izvora u svrhu provođenja energetske tranzicije. Uvjet za sklapanje Ugovora o zajmu je jamstvo Republike Hrvatske za ispravno izvršenje 80% financijskih obveza koje proizlaze iz tog Ugovora o zajmu.

Zajam će se sastojati od dvije tranše koje će HEP povlačiti paralelno u omjeru 80:20:
(1)    tranša A ("tranša A") u iznosu od 25.296.000,00 eura ("zajam tranše A"); i
(2)    tranša B ("tranša B") u iznosu od 6.324.000,00 eura ("zajam tranše B").

Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje po potpisu Ugovora o zajmu, Ugovora o jamstvu te Ugovora o sufinanciranju (između HEP-a i EIB-a za isti projekt) te po ispunjenju ostalih  preduvjeta za povlačenje, u obliku i sadržaju zadovoljavajućem za Banku, ili, prema vlastitom nahođenju Banke, odricanju, potpunom ili djelomičnom, od tih preduvjeta.  
Datum zadnje raspoloživosti bit će treća godišnjica Ugovora o zajmu ili takav kasniji datum koji Banka može, prema vlastitom nahođenju, odrediti i obavijestiti Zajmoprimca i Jamca o istom.

Zakonom će se potvrditi Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za HEP GoGreen Projekt, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Također, propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku po Ugovoru o jamstvu te nadležnost za provedbu Ugovora o jamstvu.

Društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. temeljem Ugovora o zajmu obvezalo se kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EBRD-u te podmirivati sve troškove u svezi s provedbom Projekta. 

Sklapanjem Ugovora o jamstvu nastaju moguće financijske obveze za Republiku Hrvatsku, na način da jamac bezuvjetno jamči, kao glavni dužnik, a ne samo kao jamac, za dospjelo i pravovremeno plaćanje iznosa  80% cjelokupnog zajma, kamata i drugih troškova koji nastaju prema Ugovoru o zajmu, bilo na navedeno dospijeće, ubrzanjem ili na neki drugi način, te pravovremeno izvršavanje svih ostalih obveza Zajmoprimca kako je navedeno u Ugovoru o zajmu.

Izvršavanje Ugovora o jamstvu osim potencijalne financijske obveze otplate zajma u svojstvu jamca, u iznosu 80% cjelokupnog zajma, kamata i drugih troškova koji nastaju na temelju Ugovora o zajmu, ne zahtijeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Predlaže se donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za HEP GoGreen Projekt.

2.    Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za HEP GoGreen Projekt, P.Z. br. 132 i o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o profesionalnom jamstvu plaćanja između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Kiepach Go Green proširenje energetske infrastructure, P.Z. br. 131, provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine (u daljnjem tekstu: Polugodišnja informacija), koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 11. studenoga 2024. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/87, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 12. prosinca 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju. 

U uvodnom izlaganju se je predstavnica Hrvatske narodne banke osvrnula na gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj i širem okruženju (europodručju) u prvom polugodištu 2024. godine, te na cjenovna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, kao i na bankovni sustav i upravljanje imovinom u okviru Hrvatske narodne banke.

Nakon najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura, sredinom 2024., Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) počelo je ublažavati restriktivnost financijskih uvjeta, snizivši ključne kamatne stope kao odgovor na zamjetno slabljenje inflacijskih pritisaka.

Kao i u europodručju, u Hrvatskoj se najviše usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda, a inflacija cijena usluga ostala je povišena zbog snažne potražnje i veće osjetljivosti cijena usluga na rast plaća u tom sektoru, što je posebno bilo izraženo u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima povezanima s turizmom. 

Smanjena je razlika između stope inflacije u Republici Hrvatskoj i stope inflacije u europodručju. Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) na razini europodručja, u lipnju se smanjila na 2,5% (s 2,9% u prosincu 2023.), što je ponajviše bilo rezultat snažnog usporavanja inflacije cijena hrane u uvjetima znatno nižih cijena energije i prehrambenih sirovina. U Hrvatskoj se inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, usporila s 4,5% u prosincu 2023., na 2,4% u lipnju 2024. godine, a HIPC za Hrvatsku u lipnju je iznosio 3,5%. 

Tijekom prve polovine 2024. gospodarstvo Hrvatske nastavilo se isticati jednom od najviših stopa gospodarskog rasta među članicama europodručja. Osobna potrošnja stanovništva, potpomognuta snažnim tržištem rada i rastom realnih dohodaka, pružala je ključan doprinos gospodarskom rastu. Također, nastavio se i rast domaćih investicija, poduprtih fondovima Europske unije, a izvoz robe i usluga, osobito turističkih, također je pridonosio gospodarskom rastu. U navedenom razdoblju oporavku gospodarske aktivnosti i gospodarskom rastu najviše je pridonio uslužni sektor. Stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4%, a znatan je bio i rast plaća. Tako su hrvatskom gospodarstvu nastavljena povoljna gospodarska kretanja. Stopa gospodarskog kretanja, kako je već spomenuto, bila je znatno iznad prosjeka europodručja, realni BDP povećan je za 3,6%, došlo je do rasta svih komponenti domaće potrošnje, a investicijska aktivnost je jačala. U gotovo svim djelatnostima došlo je do povećanja broja zaposlenih, čiji je broj iznosio 3,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Administrativna stopa nezaposlenosti smanjena je na 5,2%. 

U iščekivanju smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB-a troškovi zaduživanja za poduzeća i stanovništvo u europodručju počeli su padati već potkraj 2023. godine. Tako se za nove kredite odobrene od strane hrvatskih poslovnih banaka počeo bilježiti pad kamatnih stopa, posebno za financiranje poduzeća, dok su se troškovi financiranja stanovništva također počeli smanjivati, ali blažim intenzitetom. S druge strane, kamatne stope na oročene depozite ostale su razmjerno stabilne, no priljev novih depozita znatno se usporio. 

Govoreći o bankovnom sustavu u Hrvatskoj, u prvom polugodištu 2024., istaknuto je da je bio stabilan. Kreditne su institucije pojačanu kreditnu aktivnost osigurale restrukturiranjem imovine, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti. Kvaliteta kredita nije se bitno promijenila u portfelju neprihodonosnih kredita, iako je došlo do poboljšanja u segmentu prihodonosnih kredita. Na strani izvora financiranja nastavila se ročna transformacija depozita povećavanjem udjela depozita s ugovorenim dospijećem.

Dobit kreditnih institucija u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine povećala se ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda ostvarenom kod svih sektora. Razine kamatnih stopa dosegnule su najviše razine i na kredite i na depozite te je započeo pad kamatnih stopa na kredite, kako poduzećima, tako i stanovništvu. Ubrzao se rast kredita poduzeća, a kod stanovništva su rasli gotovinski nenamjenski krediti. Poslovanje kreditnih institucija je bilo dobro, imovina je ostala nepromijenjena, a likvidnost visoka. Dobit je iznosila 15% više nego u 2023. godini, a hrvatski bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran. 

Financijska imovina HNB-a na dan 30. lipnja 2024. iznosila je 24.283,3 mil. EUR, od čega je imovina u eurima iznosila 21.483,4 mil. EUR (88,5%), a devizna imovina 2.799,9 mil. EUR (11,5%). Ukupna zarada od upravljanja financijskom imovinom u prvom polugodištu 2024. iznosila je 332 mil. EUR. Pritom je cjelokupnim europskim portfeljem financijske imovine ostvarena stopa povrata od 2,59% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 4,43% na godišnjoj razini. Također, unutar ove Polugodišnje informacije prvi put je spomenut i novi okvir za provedbu monetarne politike - načela, postupci i instrumenti kojima se monetarna politika vodi u europodručju. 

U raspravi koja je uslijedila za članove Odbora izraženo je mišljenje da je fiskalna politika preuzela posao Hrvatske narodne banke te je u tom smislu pohvaljena Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija zbog uspješnog izdavanja trezorskih zapisa i državnih obveznica. 

Predstavnica Hrvatske narodne banke je vezano za poteze Ministarstva financija istaknula da su doveli do raznih efekata, kao npr. kultura prisutnosti građana na tržištu kapitala, ujedno država je dužna vlastitom stanovništvu i plaća kamatu, a što se tiče monetarnih efekata taj novac je izašao iz bankovnog sektora, smanjilo prekonoćne depozite i na taj način je Ministarstvo financija preusmjerilo prihode dijelom u džepove građana.

Također, istaknuto je da su za bankarski sustav 2023. i 2024. godina bile dvije iznimno uspješne i profitabilne godine te je upitano kako Hrvatska narodna banka gleda na oporezivanje ekstra profita banaka.

Predstavnica Hrvatske narodne banke je odgovorila da je i to  domena fiskalne politike te da je desetljeće prije 2023. profitabilnost banaka bila niska, što znači da su te dvije godine iznimna faza u ciklusu, tj. tako nije bilo prije, a niti se očekuje u budućnosti. DFR je smanjen na 2,5 %, pa ne bi bilo ispravno koncentrirati se na samo te dvije godine. Pojašnjeno je da je Republika Hrvatska prilikom ulaska u europodručje imala kao glavni instrument devizni tečaj, a ne kamatne stope što je zapravo glavni instrument u europodručju, a koje se ovisno o ciklusu dižu ili spuštaju. Kako je likvidnost bankovnog sustava zbog prethodnih politika bila visoka, visokom inflacijom i dizanjem kamatnih stopa se i ta likvidnost počela ukamaćivati, što je dovelo do rasta profita. Hrvatska narodne banka je kao odgovor na takvu situaciju htjela povećati stopu obvezne rezerve, no nije za to postojao konsenzus u eurosustavu.

Upućena je i kritika da u periodu visoke inflacije nisu rasle kamate u bankama, što je obezvrijedilo štednju građana.

Upitano je i zašto Hrvatska narodna banka odgađa najavljene mjere za restriktivniju kreditnu politiku s 1. travnja 2025. na 1. srpnja 2025. godine, kojom prilikom je odgovoreno da je to iz razloga kako bi se već zatraženi krediti, koji su u obradi realizirali te radi zahvata u izvještajni sustav.

Nakon provedene rasprave, Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova, 7 (sedam) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas „PROTIV“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 12. sjednici održanoj 19. ožujka 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 129, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Zakonom o tržištu toplinske energije (Narodne novine, broj 80/13 i 14/14; u daljnjem tekstu: Zakon) koji je na snazi od 2013. godine uređuje tržište toplinske energije te da je isti zamijenio tadašnji Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine, broj 42/05 i 20/10).
Ove izmjene i dopune Zakona predlažu se kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, a također bi usklađenje Zakona bilo i sa odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (Narodne novine, broj 152/24).
Direktiva 2018/2002 posebno ističe važnost pitanja individualnog mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije. 
Kako bi se ostvarila transparentnost obračunavanja za pojedinačnu potrošnju toplinske energije i time olakšala provedba zasebnog mjerenja, države članice moraju osigurati transparentna i javno dostupna nacionalna pravila o raspodjeli troškova grijanja, hlađenja i potrošnje tople vode u kućanstvu, u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama. Uz transparentnost mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije, države članice u kontekstu implementacije odredbi o troškovima pristupa informacijama o mjerenju, obračunu i potrošnji za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu, mogu razmotriti poduzimanje mjera za jačanje tržišnog natjecanja u pružanju usluga zasebnog mjerenja i time pomoći osiguravanju da svi troškovi koje snose krajnji korisnici budu razumni.
 Ovim izmjenama i dopunama Zakona postavljaju se temelji za daljnje uređenje ovih pitanja kroz podzakonske propise kojima će se ista detaljno razraditi.
Osim toga, ovim izmjenama i dopunama Zakona uvažava se i Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) te se osigurava tranzicija postojećih toplinskih sustava u visokoučinkovite toplinske sustave s visokim udjelom toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora. 
Stoga je intencija predloženih izmjena i dopuna Zakona otklanjanje navedenih nedostataka odnosno uređenje sljedećih pitanja, kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje i transparentnost te daljnji razvoj tržišta toplinske energije i to:
 –    pojašnjenje određenih stručnih pojmova koji se koriste u Zakonu kako bi se izbjegle nejasnoće u njegovoj primjeni
–    razdvajanje individualnih troškova toplinske energije od zajedničkih troškova toplinske energije koji se smatraju redovnim održavanjem zgrade/građevine i plaćaju se iz zajedničke pričuve suvlasnika. Naime, unutarnje instalacije - zajedničke instalacije grijanja unutar pojedine zgrade/građevine se smatraju bitnim građevinskim dijelom iste te svi suvlasnici (krajnji kupci) imaju zajedničko vlasništvo na unutarnjim instalacijama, kao i vezana prava i obveze koje proizlaze iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim prava (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i Uredbe o održavanju zgrada (Narodne novine, broj 64/97). U tom smislu se smatra da se pojedini suvlasnici ne mogu izuzeti iz obveza koje proizlaze iz troškova nastalih pogonom zajedničkog dijela zgrade – unutarnjih instalacija. Iz tog razloga predviđa se podjela ukupnih troškova toplinske energije na individualne troškove toplinske energije i zajedničke troškove toplinske energije
–    primjena mjera energetske učinkovitosti kod grijanja krajnjih kupaca i namjensko trošenje sredstava kroz naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja kao svojevrstan poticaj za ugradnjom lokalnih uređaja za razdiobu topline ili zasebnih mjerila toplinske energije, samo za one krajnje kupce koji to još nisu učinili ili imaju ugrađene navedene uređaje, ali ih ne koriste
–    reorganizacija djelatnosti kupca s obzirom na naplatu ukupnih troškova toplinske energije, a s time i povezivanje nadzora nad ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije i zasebnih mjerila toplinske energije
–    zaštita prava krajnjeg kupca u odnosu na postupanje kupca, odnosno pravo na prigovor, uvođenje prekršajne sankcije u slučaju ne odgovaranja na isti te povezivanje inspekcijskog nadzora s time, u vidu otklanjanja nepravilnosti u obavljanju djelatnosti
–    uređenje sustava ugradnje, očitanja i održavanja uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije odnosno zasebnih mjerila toplinske energije
–    uređenje postupka isključenja zgrade/građevine, odnosno izdvajanja svih suvlasnika iz toplinskog sustava. Daljnjim provođenjem odredbi Zakona u smislu uvođenja individualnog mjerenja i termostatskih ventila, svaki krajnji kupac bit će i dalje u mogućnosti da se u svakom trenutku „izdvoji“ iz toplinskog sustava zatvaranjem termostatskog ventila, odnosno samoinicijativnim prekidom korištenja sustava grijanja unutar zgrade/građevine. Kada krajnji kupac prekine koristiti sustav grijanja u bilo kojem trenutku, na uređaju za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije se neće bilježiti individualna potrošnja toplinske energije za njegovu samostalnu uporabnu cjelinu i ista neće biti naplaćena. Na ovaj način krajnji kupci mogu utjecati na individualnu potrošnju toplinske energije u svom stanu/poslovnom prostoru, te slobodno odlučiti o opskrbi toplinskom energijom. Također, dopušteno je isključenje cijele zgade/građevine uz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta. Kako je Zakon jasno deklarirao da su izgradnja i razvoj centralnih toplinskih sustava kao i njihovo održavanje i korištenje od interesa za Republiku Hrvatsku te da se toplinski sustavi smatraju bitnim elementom energetske učinkovitosti i od interesa su za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, ovime će se otkloniti mogućnost narušavanja funkcionalnosti i učinkovitosti toplinskih sustava uslijed isključenja pojedinih korisnika
–    uvođenje mjerila s daljinskim očitanjem u skladu sa zakonodavstvom Europske unije
–    ukidanje prekršajnih novčanih kazni za krajnje kupce koji nisu ugradili uređaje za lokalnu razdiobu toplinske energije
–    donošenje pravilnika kojima će se urediti: tehnički zahtjevi za ugradnju, rad, očitavanje i održavanje  uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnika) ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije i za radove koje je potrebno prethodno obaviti na zgradi/građevini te organizacija provedbe predmetnih aktivnosti uključujući preporučenu cijenu za naknadu za kupca toplinske energije i podloge na temelju kojih se izračunava naknada za kupca toplinske energije te raspodjela troškova, obračun, izdavanje računa i naplata troškova za toplinsku energiju
–    omogućavanje pristupa toplinskim sustavima proizvođačima toplinske energije iz obnovljivih izvora energije ili otpadne topline i hladnoće.

U raspravi je u bitnome istaknuto da je potrebno u okviru poticanja energetske učinkovitosti razmotriti uvođenje kalorimetara te mogućnosti financiranja instalacija za iste (npr. kroz programe Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost), budući se kalorimetri smatraju puno preciznijim mjeračima potrošnje toplinske energije od razdjelnika (manja je stopa pogreške).
Isto tako spomenuto je da razdjelnici ispunjavaju svoju svrhu sa manjom stopom pogreške kod dobro izoliranih zgrada, no generalno kad se govori o pravednoj raspodjeli utroška toplinske energije kod višestambenih zgrada, nemaju svi stanovi isti status, posebice kad je riječ o rubnim stanovima. Imajući u vidu da se energetska učinkovitost višestambene zgrade može izmjeriti, predlaže se, a upravo u cilju pravednije raspodjele utroška da se npr. odredi ponder/koeficijent za obračun, koji bi za vanjske, rubne građevinske jedinice bio manji od 1.
Također, istaknuto je da je dosad za energetsku obnovu, Vlada Republike Hrvatske kroz NPOO osigurala oko 2 mlrd. eura, čime su već sada postignute značajne energetske uštede.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE
                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA 

                                           Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 12. sjednici održanoj 19. ožujka 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), P.Z.E. br. 53, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2065) primjenjuje od 17. veljače 2024. godine, da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj.
Uredbom (EU) 2022/2065 se propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošači kupuju putem platformi: roba, usluga i sadržaja. Time se bolje štite korisnici digitalnih usluga i njihova temeljna prava na internetu te transparentnost i odgovornost internetskih platformi u Europskoj uniji, a ovim Konačnim prijedlogom zakona se određuju nadležna tijela u Republici Hrvatskoj za provedbu Uredbe.
Tako se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) određuje kao Koordinator za digitalne usluge, čime HAKOM koordinira rad svih tijela uključenih u provedbu, a ujedno je i kontaktna točka za suradnju s koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama članicama. 

Također, propisuju se i ovlasti HAKOM-a u pogledu postupanja pružatelja usluga posredovanja, obveza sastavljanja godišnjeg izvješća, sudjelovanja u radu Europskog odbora za digitalne usluge, izvršavanja ovlasti u vezi s izvansudskim rješavanjem sporova i u vezi dodjeljivanja statusa pouzdanih prijavitelja. 

Nadalje, određuju se i nadležna tijela za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija te se određuju prekršajne sankcije.

Novim zakonodavnim okvirom omogućit će se veća kontrola na internetu jer će korisnici imati bolje informacije o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje te će moći odabrati opciju koja ne uključuje profiliranje. Nova pravila će stoga pomoći u zaštiti korisnika od nezakonitog sadržaja, a značajno će se poboljšati uklanjanje nezakonitog sadržaja, što je brže moguće, kako bi se smanjili efekti štetnosti.

Predstavnica predlagatelja je naglasila da je uz manje nomotehničke dorade, značajnije novo rješenje koje se predlaže Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona sljedeće:
 - u članak 6. stavku 1. dodana je nova točka 6. koja propisuje da je Agencija za elektroničke medije tijelo nadležno za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja iz članka 9. i naloga za davanje informacija iz članka 10. Uredbe (EU) 2022/2065 za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima te nova točka 7. koja propisuje i nadležnost drugih tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređuje njihov djelokrug.

Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama)

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 11. sjednici održanoj 19. veljače 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 123 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena („Narodne novine“, broj 73/97, 128/99 i 66/01; u daljnjem tekstu: Zakon) stupio na snagu 22. srpnja 1997. godine. Odredbama Zakona uređuju se uvjeti pod kojima nadležna državna tijela mogu poduzimati mjere kontrole u području cijena i način provedbe tih mjera, s tim da se odredbe važećeg Zakona ne odnose na proizvode i usluge za koje je kontrola cijena uređena posebnim zakonom. 
Mjere izravne kontrole cijena koje su propisane važećim Zakonom su: određivanje najviše razine cijena, snižavanje cijena na određenu razinu i prijava cjenika, odnosno tarifa prije njihove primjene.

Razlozi donošenja novog zakonodavnog okvira izravno se povezuju s makroekonomskim kretanjima kroz rastuću inflaciju koja utječe na kupovnu moć građana, a posebice onih najugroženijih kao što su osobe starije životne dobi te socijalno ugroženi građani. Propisivanje mjera sadržanih u ovom zakonskom rješenju doprinosi umanjenju negativnih učinaka koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu i dovesti u pitanje makroekonomsku stabilnost države. Slijedom navedenog, ukazala se potreba donošenja novog zakonodavnog okvira  kao pravnog temelja za donošenje podzakonskih propisa koji će učinkovito i pravovremeno spriječiti negativne učinke promjena cijena pojedinih proizvoda i usluga koje znatno utječu na životni standard građana. Cilj je spriječiti poremećaje na tržištu koji se na drugi način ne mogu otkloniti.
Ovim Prijedlogom zakona propisuju se mjere izravne kontrole cijena, način provedbe mjera izravne kontrole cijena, određivanje nadležnih tijela za nadzor nad provedbom ovoga Zakona, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe.

Nove mjere kontrole cijena su:
• određivanje najviših cijena
• vraćanje cijena na određenu razinu
• prijava važećih cjenika, odnosno tarifa
• objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca
• pribavljanje prethodne suglasnosti na cijene, pri čemu se cijene ne mogu utvrđivati ni mijenjati bez prethodne suglasnosti
• obvezno redovito ili periodično dostavljanje podataka o cijenama
• obvezno isticanje dodatne cijene koja je bila primjenjiva u prethodnom razdoblju.

Novi zakonodavni okvir osigurat će transparentnost i veći stupanj pravne sigurnosti preciznijim navođenjem obveza koje proizlaze u slučaju propisivanja mjera izravne kontrole cijena kao i propisivanjem obveze informiranja trgovaca o cijenama koje su predmet propisanih mjera izravne kontrole cijena. 
Osim navedenog, propisivanjem upravnih mjera i većih iznosa prekršajnih sankcija za trgovce koji neće postupati sukladno odredbama novog zakona, postiže se veći odvraćajući učinak na potencijalne prekršitelje. Prijedlog zakona jasno propisuje kazne koje su proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće. 
Donošenje novoga zakona predlaže se po hitnom postupku iz prethodno navedenih, osobito opravdanih razloga.

U raspravi je upitano o tome u kojoj je fazi priprema uredbe kojom se uređuje mjera izravne kontrole cijena, i to prijava važećih cjenika, odnosno tarifa. 

Predstavnik predlagatelja je naglasio da će Vlada Republike Hrvatske predmetnu uredbu donijeti u propisanom roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Ivica Mesić
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 11. sjednici održanoj 19. veljače 2025. godine raspravio Lista kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 23. stavaka 3. i 4. i članka 24. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/12 i 68/18),  dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predsjednik Odbora za gospodarstvo istaknuo je da u ovom trenutku od ukupno pet članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (u daljnjem tekstu: Agencija), kako je to propisano odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine,  broj 120/12 i 68/18 - u daljnjem tekstu: Zakon), dužnost obnaša tri člana u mandatu od sedam godina, i to: Željko Vrban, zamjenik predsjednika (mandat prestaje 14. lipnja 2025.), Nikola Vištica, član (mandat prestaje14. lipnja 2025.), Alenka Kinderman Lončarević, članica (mandat  prestaje 2. lipnja 2028.) te je svima to prvi mandat.
Dakle, Agencija kontinuirano ima kvorum za pravovaljano donošenje odluka i nesmetano djelovanje.
Nakon provedenog postupka po zaprimljenoj Listi kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća, te donošenjem odluka o imenovanju od strane Hrvatskoga sabora , Agencija će djelovati u punom sastavu.
Predstavnik predlagatelja je u svojem izlaganju istaknuo da je odredbom članka 23. stavka 1. Zakona, propisano da Agencijom upravlja Upravno vijeće koje ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Upravnog vijeća, a jedan njegov zamjenik.
Predsjednika i članove Upravnog vijeća Agencije imenuje Hrvatski sabor, na vrijeme od sedam godina, s mogućnošću još jednog izbora, sukladno odredbi članka 23. stavaka 3. i 4. Zakona.
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 4. studenoga 2022, donio odluku o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća Agencije, na
način da je predsjednik Upravnog vijeća Agencije razriješen na osobni zahtjev, a član Upravnog vijeća Agencije zbog isteka mandata.
Nadalje, u smislu odredbe članka 24. stavka 1. Zakona, Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru obrazloženu listu kandidata prethodno dostavljenu od strane ministarstva nadležnog za energetiku, u konkretnom slučaju Ministarstva gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), za izbor novoga člana Upravno g vijeća.
Odredbom članka 23. stavka 3. Zakona propisan je postupak imenovanja Upravnog vijeća Agencije, koji započinje objavljivanjem javnog poziva za predlaganje kandidata, koji sadrži uvjete za izbor predsjednika i članova Upravnog vijeća, rok u kojem se dostavlja kandidatura i potrebna dokumentacija za dostavljanje kandidature. Prikupljanje kandidatura za predsjednika i članove Upravnog vijeća provodi Ministarstvo.
Sukladno svemu navedenome, Ministarstvo je  objavilo je Javni poziv za predlaganje kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Agencije, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 108, od 18. rujna 2024. i ta mrežnim stranicama Ministarstva i Agencije.
Rok za podnošenje prijava na Javni poziv istekao je 18. listopada 2024. godine u 0:00 sati.
Predstavnik predlagatelja je dodatno naglasio da je odredbom članka 24. stavka 3. Zakona propisano da za člana Upravnog vijeća može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima najmanje završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničke, pravne ili ekonomske struke i radno iskustvo od najmanje deset godina na poslovima u području energetskih djelatnosti ili drugom srodnom području u energetici, znanje engleskog jezika, a u svojoj se struci istaknuo znanstvenim ili stručnim radom na području energetike, svojim javnim djelovanjem i dostojan je biti članom Upravnog vijeća Agencije.
Pored gore spomenutih uvjeta za člana, odredbom članka 24. stavka 4. Zakona,  predsjednik Upravnog vijeća mora imati i najmanje četiri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima u području energetskih djelatnosti ili drugom srodnom području u energetici.
Postupak je proveden u dvije faze, na način da je u prvoj fazi Komisija za pregled dostavljene dokumentacije i formalnih uvjeta kandidata Javnog poziva (osnovana Odlukom ministra gospodarstva) pregledala dostavljenu dokumentaciju te je o utvrđenom sastavljen Zapisnik i Tablica vođenja evidencije. 
Od ukupno zaprimljenih  jedanaest pravodobnih prijava Javnog poziva vezano za radno mjesto predsjednika Upravnog vijeća Agencije utvrđeno je da sedam podnositelja/ica ispunjavaju propisane uvjete iz Javnog poziva. 
Od ukupno zaprimljenih  jedanaest pravodobnih prijava Javnog poziva vezano za radno mjesto člana Upravnog vijeća Agencije utvrđeno je da sedam podnositelja/ica ispunjavaju propisane uvjete iz Javnog poziva. 
Utvrđeno je da su se od jedanaest urednih i pravodobnih prijava, četiri podnositelja/ica javili na oba radna mjesta (i za predsjednika i za člana Agencije).
U drugoj fazi postupka, svi kandidati koji ispunjavaju uvjete iz Javnog poziva pozvani su na razgovor i pristupili su razgovoru koji je provelo Povjerenstvo za provedbu Javnog poziva (osnovano Odlukom ministra gospodarstva).

Ministarstvo je dostavilo Vladi Republike Hrvatske Izvješće o prikupljanju kandidatura Povjerenstva za provedbu Javnog poziva u odnosu na radno mjesto predsjednik i član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, Listu kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i prikupljenu dokumentaciju.

Slijedom navedenog, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. veljače 2025. godine, na temelju provedenog postupka po objavljenom Javnom pozivu, utvrdila Listu kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Agencije.
Također, u Obrazloženju Liste kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije skrenuta je pozornost da je među kandidatima koji ispunjavaju formalne uvjete iz Javnog poziva i dr. sc. Dalibor Pudić, koji je dva mandata obnašao dužnost člana Upravnog vijeća Agencije, i to na temelju odluke Hrvatskoga sabora od 21. listopada 2011. godine (Narodne novine, broj 121/11) kojom je imenovan članom Upravnog vijeća Agencije na određeno vrijeme, do 30. rujna 2015. godine i Odluke Hrvatskoga sabora od 10. srpnja 2015. godine (Narodne novine, broj 78/15).

U svezi gore navedenog i pitanja koja su se otvorila u raspravi na Odboru za gospodarstvo, predstavnik predlagatelja je pojasnio da je Ministarstvo ekstenzivno tumačilo odredbu članka 23. stavka 4. Zakona, i to in favorem kandidata Pudića, kako mu se ne bi uskratila mogućnost sudjelovanja u izboru, a obzirom na činjenicu da prilikom prvog postupka imenovanja sukladno odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 177/04, i 76/07) nije imenovan na vrijeme od pet godina kako je propisano odredbama tog starog zakona, već od 21. listopada 2011. do 30. rujna 2015. godine.
Neposredno prije početka sjednice Odbora za gospodarstvo, članovi Odbora za gospodarstvo primili su na znanje dostavljeno pravno mišljenje koje je putem e-pošte uputio g. Dalibor Pudić, a koje negira pravne zapreke za njegovu kandidaturu u smislu Zakona.
 
Odredbom članka 24. stavka 2. Zakona propisano je da na mjesto člana Upravnog vijeća kojemu prestaje mandat prije isteka roka  može se imenovati novi član  Upravnog vijeća samo na preostalo vrijeme do isteka roka punog mandata člana Upravnog vijeća kojemu prestaje mandat.
Novoizabranom predsjedniku/ci Upravnog vijeća Agencije mandat počinje danom donošenja odluke Hrvatskoga sabora o imenovanju, pa do 15. listopada 2028. godine, tj. na preostalo vrijeme do isteka roka punog mandata predsjednika (mr.sc. Danijela Žambokija) kojemu je mandat prestao prije isteka roka.
Novoizabranom članu/ci Upravnog vijeća Agencije mandat počinje danom donošenja odluke Hrvatskoga sabora o imenovanju na vrijeme od sedam godina.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“,  3 (tri) glasa „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Dostavlja se Hrvatskom saboru na glasovanje o svakom kandidatu pojedinačno, zaprimljena Lista  kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, prema kojoj:

Kandidatima za predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, utvrđuju se:

DARIO KARLOVČAN
DAMJAN MEĐIMOREC
dr. sc. DALIBOR PUDIĆ
dr. sc. NIKOLA VIŠTICA
mr. sc. ZLATKO ZMIJAREVIĆ
mr. sc. ŽELJKO  VRBAN
dr. sc. KRISTINA ČELIĆ.

Kandidatima za člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, utvrđuju se:

DARIO KARLOVČAN
DAMJAN MEĐIMOREC
LAHORKA VLAJČEVIĆ
ZORAN BEGIĆ
mr. sc. ZLATKO ZMIJAREVIĆ
MARIO JUJNOVIĆ
dr. sc. KRISTINA ČELIĆ

Izabrani su oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 10. sjednici održanoj 12. veljače 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, P.Z.E. br. 95 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 41/21., u daljnjem tekstu: Zakon) predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2023/1791.

Glavne odrednice Konačnog prijedloga zakona se odnose na ciljeve ušteda energije do 2030. godine, uvođenje obveze o izvještavanju podatkovnih centara o potrošnji energije te izmijene odredbi vezanih uz  energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Direktivom o energetskoj učinkovitosti postavljen je novi obvezujući prag u potrošnji energije na nivou EU u 2030. godini, a države članice su dužne doprinositi zajedničkom cilju smanjenja potrošnje energije. Prag potrošnje energije u Republici Hrvatskoj je postavljen ovim Konačnim prijedlogom zakona i on je izražen u apsolutnim iznosima.

Direktivom o energetskoj učinkovitosti je predviđeno postupno povećanje godišnjih stopa obveza ušteda energije do 2030. godine sa sadašnjih 0.8 % na 1.9 %. Postavljeni prag iznad kojega ne bi trebala biti potrošnja energije u Republici Hrvatskoj u 2030. godini je značajno niži u odnosu na dosadašnji prag potrošnje energije u 2030. godini.

Smanjenje potrošnje energije se provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.

Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti se provode kod opskrbljivača energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti, i alternativnim mjerama politike. U sustavu obveza energetske učinkovitosti predlaže se uvođenje naknada za neostvarene kumulativne uštede energije u 2030. godini za one opskrbljivače energijom koji ne ostvare zadane ciljeve ušteda energije. Ujedno, predlaže se da se ne povećavaju godišnje stope obveza uštede energije u sustavu obveza kako dodatne obveze ušteda energije ne bi uzrokovale probleme u poslovanju opskrbljivača energijom. 

Da bi se postigli zadani ciljevi ušteda energije predlaže se da se dodatne uštede energije postignu alternativnim mjerama politike, te se predlaže podizanje udjela ostvarenja ušteda energije alternativnim mjerama s 50 % na 70 %. 

Nadalje, Direktivom o energetskoj učinkovitosti predviđa se osnivanje europske baze podataka o potrošnji energije podatkovnih centara, te se zbog toga uvodi obveza operatorima podatkovnih centara koji djeluju na području Republike Hrvatske o objavljivanju podataka o potrošnji energije. 

Predlagatelj je u pripremi Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona izvršio nekoliko izmjena:

• U članku 3. Konačnog prijedloga zakona kojim se u članku 4. stavku 2. važećeg Zakona dodaje točka 14. kojom se definira energetsko siromaštvo, u definiciju energetskog siromaštva uvodi se „loša energetska svojstva zgrada“ kao jedan od najvažnijih čimbenika energetskog siromaštva.
• U članku 5. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 13. stavak 6. važećeg Zakona načinjena je izmjena u odnosu na Prijedlog zakona na način da se dosadašnji podstavak 2. u stavku 6. briše te dosadašnji podstavci 3. i 4. postaju podstavci 2. i 3.  Također, iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji sadrži odredbe iz brisanog podstavka 2. stavka 6. Ove izmjene su učinjene radi jasnoće i lakšeg razumijevanja zakona.
• U člancima 10. i 11. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 30.a važećeg Zakona i dodaje članak 30.b izmijenjen je tekst na način da se sada u tekstu poziva na odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada („Narodne novine“, broj 152/24.).
• Nadalje, načinjene su nomotehničke i redakcijske izmjene u članku 14. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 38. važećeg Zakona na način da je izbrisana odredba: „Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:“. Također je u članku 14. izmijenjen redoslijed stavaka radi poštivanja metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata po kojim se odgovornosti pravnih osoba sistematiziraju prije odredaba o odgovornosti fizičkih osoba.
• U članku 16. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 40. važećeg Zakona energetskoj učinkovitosti prihvaćena je primjedba Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora prema kojoj je potrebno odrediti kako se članak 40. mijenja i glasi.

Nisu prihvaćene primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na članak 5. i članak 8. prijedloga zakona. Dodavanjem novog stavka članku 13. i brisanjem roka dostave prvih podataka, prijedlog zakona je postao čitljiviji.

Nije prihvaćen dio prijedloga Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine o zamjeni riječi „višestambene zgrade“ i „višestambena zgrada“ s riječju „zgrada“ zbog ujednačenosti izričaja članka zakona, a prihvaćena je predložena izmjena definicije energetskog siromaštva.

Bez rasprave Odbor je sa 5 (pet) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 9. sjednici održanoj 31. siječnja 2025. godine razmotrio Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Sukladno članku 25. Zakona o slobodnim zonama („Narodne novine“, broj 44/96, 78/99, 127/00, 92/05, 85/08, 148/13 i 58/20), Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2023. godini (u daljnjem tekstu: Izvješće).

Predstavnik podnositelja ovog Izvješća je istaknuo da je tijekom 2023. godine u Republici Hrvatskoj bilo aktivno svih šest slobodnih zona (SZ) i to dvije kopnene: SZ Zagreb i SZ Luka Rijeka – Škrljevo te četiri lučke: SZ luke Rijeka, SZ luke Pula, SZ luke Split i SZ luke Ploče. 

Podatke o poslovanju slobodnih zona iskazane u Izvješću dostavili su korisnici koncesija za kopnene slobodne zone odnosno nositelji suglasnosti za lučke slobodne zone.

Podatci su prikupljeni od tvrtki - korisnica slobodnih zona koje posluju unutar slobodnih zona te se odnose na njihovo poslovanje.

U 2023. godini u slobodnim zonama je poslovalo 49 tvrtki - korisnica koje su zapošljavale 1.646 radnika.

Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 220,78 milijuna eura (1,4% manje nego u 2022. godini), a dobit je iznosila 43,05 milijuna eura (69,7% više nego u 2022. godini). 

Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i Europsku uniju, iznosio je 154,4 milijuna eura (2,4% manje nego u 2022. godini).

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2023. godini.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 8. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 116 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da ovaj Konačni prijedlog zakona donosi značajnu promjenu u pristupu zatvorenim distribucijskim sustavima i osigurava usklađenost s europskim zakonodavstvom. Predloženim izmjenama želi se unaprijediti funkcionalnost našeg energetskog tržišta, smanjiti nepotrebna administrativna opterećenja i pružiti fleksibilnost svim sudionicima.
Ova promjena proizlazi iz Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU, koja državama članicama daje mogućnost, ali ne i obvezu organiziranja zatvorenih distribucijskih sustava.
Ključne promjene koje se predlažu uključuju:
•    Ukidanje obveze za vlasnike sustava da uspostave zatvorene distribucijske sustave do 31. prosinca 2024. godine. Umjesto obveze, pruža se  mogućnost da vlasnici sami odluče žele li steći status zatvorenog distribucijskog sustava.
•    Smanjenje financijskog opterećenja za vlasnike i korisnike sustava, posebice na lokacijama kao što su zračne luke, trgovački centri, bolnice i druge slične ustanove. Pruža im se sloboda da pitanja održavanja i opskrbe električnom energijom urede na način koji je učinkovit i prilagođen njihovim potrebama.
•    Povećanje konkurentnosti na tržištu električne energije - korisnicima zatvorenih distribucijskih sustava omogućava se slobodan izbor opskrbljivača, čime se potiče transparentnost i tržišno natjecanje.
•    Brisanje prekršajnih odredbi povezanih s obvezama uspostave zatvorenih sustava. Time se smanjuje pravna nesigurnost i uklanjaju potencijalne financijske kazne koje bi neopravdano teretile vlasnike sustava.

Važnost donošenja ovog Zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije,  a kako je propisano u Konačnom prijedlogu zakona jest što se sprječava stvaranje dodatnih troškova koji bi se na kraju mogli preliti na krajnje korisnike, čime se štite interese građana i poslovnih subjekata. Nadalje, naš zakonodavni okvir prilagođava se potrebama tržišta, omogućujući da svaka lokacija prema vlastitim specifičnostima odluči o organizaciji distribucijskog sustava.
Također, naglašeno je da se predloženim izmjenama osigurava da nijedan sudionik tržišta ne bude diskriminiran. Hrvatska energetska regulatorna agencija nastavit će pratiti provedbu zakona i osiguravati zaštitu prava korisnika.
Za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku radi:
•    usklađivanja s europskim zakonodavstvom konkretno Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU, u dijelu uređenja odnosa na tržištu energije vezano uz mogućnost uređenja zatvorenih distribucijskih sustava, na način opisan člankom 38. Direktive,
•    sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu uvođenjem obvezne mjere koja bi potencijalno neopravdano stvorila dodatne troškove usluga koji bi se prenijeli na krajnjeg korisnika,
•    činjenice da je od donošenja zakona do danas, više vlasnika zatvorenih distribucijskih sustava napravilo evaluaciju financijskog modela te se u većini slučajeva ista pokazala neučinkovitom i posebice rizičnom prema postojećim ugovorima s opskrbljivačima koji bi se morali raskinuti u korist operatora zatvorenog distribucijskog sustava ukoliko sami nisu registrirani odnosno osposobljeni za takvu djelatnost,
•    roka za uspostavu zatvorenog distribucijskog sustava i određivanje operatora zatvorenog distribucijskog sustava sukladno važećem Zakonu o tržištu električne energije, koji je bio 31. prosinac 2024. za sve zatvorene distribucijske sustave u Republici Hrvatskoj,
•    kako ne bi došlo do negativnih posljedica primjene kaznenih odrednica na gospodarske subjekte.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i  4 (četiri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 8. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate, P.Z. br. 56 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. siječnja 2025. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona u prvom čitanju, a to je uvođenje mogućnosti prvokupa od strane Republike Hrvatske i jedinica područne (regionalni) samouprave,  u skladu s primjedbama sa saborske rasprave. U praksi to nije velika promjena, jer je velika većina nekretnina u režimu zaštite (kulturna dobra ili izletišta unutar parkova prirode).

Za podsjetiti je da se ovim Konačnim prijedlogom uređuju sljedeća osnovna pitanja: 
•    rješava se pitanje vlasništva nad nekretninama koje su na temelju Zakona o udrugama privremeno prešle u vlasništvo Republike Hrvatske, 
•    ustrojava se Sindikalni fond nekretnina na temelju sporazuma sklopljenog među sindikatima, 
•    Sindikalni fond nekretnina, sindikalna središnjica ili sindikati će steći pravo vlasništva nad nekretninama koje su im, u pravilu, neophodne za poslovanje, čime se osigurava samostalnost i neovisnost sindikalnog djelovanja. 

Iz navedenog proizlazi da će sindikati dobiti natrag u vlasništvo imovinu koja im je privremeno oduzeta još 1997. godine, u koju će moći ulagati i dovesti je na reprezentativnu razinu. Također, stjecanjem vlasništva nad imovinom u kojoj djeluju, omogućava se neovisnost, nepristranost i samostalnost sindikalnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Sindikalnom članstvu otvaraju se mogućnosti korištenja sindikalnih odmarališta i planinarskih kuća koje su dugo vremena bili u toj funkciji, a stjecajem okolnosti su prestale s radom.

Bez rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PRIJENOSU VLASNIŠTVA NEKRETNINA NA SINDIKALNI FOND NAKRETNINA I NA SINDIKATE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 7. sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 96, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 64/18.; u daljnjem tekstu: Zakon) akt kojim se potiče ulaganje privatnog sektora u istraživanje i razvoj te da su ovo prve izmjene i dopune Zakona od kad je stupio na snagu (26. srpnja 2018. godine).
Naglasio je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona želi uskladiti dosadašnji zakonodavni okvir s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Uredbom o općem skupnom izuzeću 651/2014, s pripadajućim izmjenama i dopunama koja uređuje područje državnih potpora, uključujući i potpore za istraživanje i razvoj. 
Također, izmjene i dopune Zakona predviđene su u okviru provedbe reformske mjere C1.1.2.R1 "Reforma sustava poticaja za istraživanje i razvoj" iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Reformska mjera predstavlja ključnu etapu (tzv. milestone). Cilj ove reforme je unaprijediti zakonodavni okvir kako bi se dodatno potaknuo privatni sektor na povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj te povećanje broja poduzetnika koji ulažu u ove aktivnosti.
Dakle, cilj izmjena i dopuna Zakona je: 
•    povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj;
•    povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj;
•    poticanje suradnje poduzetnika s organizacijama za istraživanje i širenje znanja na istraživačko-razvojnim projektima. 

Također, iz ovog Konačnog prijedloga zakona proizlazi da se potpora odobrava kao porezna olakšica odnosno kao dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit/dohodak te se ne radi se o bespovratnim sredstvima koja su više atraktivnija poduzetnicima. 
Promjene u odnosu na postojeći zakonodavni okvir:
•    dvostruko povećanje umanjenja porezne osnovice (veći iznosi potpore) u odnosu na dosadašnje: 
-    400% prihvatljivih troškova za temeljna istraživanja (do sada 200%);
-    300% prihvatljivih troškova za industrijska istraživanja (do sada 150%);
-    250% prihvatljivih troškova za eksperimentalni razvoj (do sada 125%);
-    300% prihvatljivih troškova za studiju izvedivosti (do sada 150%),

•    pomicanje roka za podnošenje godišnjeg izvješća o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore  - do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu,

•    smanjivanje administrativnog tereta postupka prijave i izvještavanja tako što će se od prijavitelja odnosno korisnika zahtijevati da troškove osoblja dostave samo jednom,

•    povećanje maksimalnih pragova potpore:
-    za temeljno istraživanje: do 55 milijuna eura po poduzetniku po projektu (do sada 40 milijuna);
-    za industrijsko istraživanje: do 35 milijuna eura po poduzetniku po projektu (do sada 20 milijuna);
-    za eksperimentalni razvoj: do 25 milijuna eura po poduzetniku po projektu (do sada 15 milijuna);
-    za studije izvedivosti: do 8,25 milijuna eura po studiji (do sada 7,5 milijuna),

•    uključene su dodatne opcije za povećanje intenziteta potpora (npr. za potpomognute regije),

•    proširene su definicije kategorije istraživanja (uključeno i digitalno).

Hitni postupak predlaže se iz razloga što ovaj Konačni prijedlog zakona predstavlja nužno i neodgodivo usklađivanje s posljednjim izmjenama pravne stečevine Europske unije, konkretno s Uredbom Komisije (EU) 2023/1315 od 23. lipnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora i Uredbe (EU) 2022/2473 o proglašenju određenih kategorija potpora poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 167, 30.6.2023.). Navedenom Uredbom izmijenjena je Uredba o općem skupnom izuzeću, a kako je prethodno izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2017/1084, Uredbom Komisije (EU) 2020/972 i Uredbom Komisije (EU) 2021/1237. 
Pravovremena implementacija ovih izmjena ključna je za osiguravanje pravne sigurnosti i nesmetanog funkcioniranja sustava državnih potpora za istraživanje i razvoj u Republici Hrvatskoj. Kašnjenje u usklađivanju moglo bi dovesti do neusklađenosti nacionalnog pravnog okvira s regulativom Europske unije, potencijalno ugrožavajući pravnu sigurnost korisnika potpora i efikasnost cjelokupnog sustava. 
U raspravi su pohvaljene predložene izmjene i dopune Zakona kojima je cilj stvoriti još snažniji poticaj za ulaganja u istraživačko-razvojne aktivnosti u privatnom sektoru kao i poticanje suradnje poduzetnika s organizacijama za istraživanje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 8 (osam) glasova „ZA“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE
                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 7. sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, P.Z.E. br. 95, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) (SL L 231, 20.9.2023.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/1791) dio Europskog zelenog plana za postizanje klimatski neutralne Europske Unije do 2050. godine. Važan dio napora u postizanju klimatske neutralnosti je i povećanje energetske učinkovitosti, jer proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne može zadovoljiti potrebe za energijom i ne može zamijeniti energiju iz fosilnih goriva. Stoga je nužno povećanje energetske efikasnosti kako bi se smanjila potreba za energijom.
Izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 41/21., u daljnjem tekstu: Zakon) se i predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2023/1791.
Rok za  prenošenje Direktive (EU) 2023/1791 u cijelosti je 11. listopad 2025. godine, međutim radi nužnog usklađivanja s pojedinim člancima koji stupaju na snagu  prije krajnjeg roka za prenošenje, Republika Hrvatska treba donijeti izmjene i dopune Zakona i donijeti druge podzakonske akte koji su usklađeni s člankom 4. stavkom 5., podstavkom 3. i člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791, a ujedno i s istom uskladiti postojeće članke u Zakonu.
Stoga se ovim izmjenama i dopunama prenose u nacionalno zakonodavstvo samo oni dijelovi Direktive (EU) 2023/1791 koji su nužni radi obveze izvještavanja prema Europskoj komisiji u 2024. godini te usklađivanja postojećih zakonskih odredbi s izmjenama u Direktivi (EU) 2023/1791, dok će se ista u cijelosti prenijeti novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim podzakonskim aktima nakon izrade analiza i usklađivanja s drugim nadležnim državnim tijelima.
Važeći Zakon je u članku 3. stavku 7. definirao nacionalni cilj za potrošnju primarne energije i za neposrednu potrošnju energije u 2030. godini u apsolutnim iznosima. Kako se Europska unija paketom „Fit-for-55“ opredijelila za povećanje ciljeva, tako su i države članice dužne povećati svoje ambicije u poboljšanju energetske učinkovitosti te utvrditi nove, ambicioznije ciljeve u skladu s metodologijom propisanom u Direktivi (EU) 2023/1791. Stoga, postojeće brojke za ciljeve treba ukloniti iz Zakona te ih utvrđivati u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, kako je i utvrđeno izmijenjenom Direktivom (EU) 2023/1791 kao i Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
Osim toga, Zakonom je u Republici Hrvatskoj uveden i sustav obveza energetske učinkovitosti, koji predstavlja obvezu opskrbljivačima energijom da ostvaruju uštede energije i tako doprinesu ostvarenju kumulativnog cilja ušteda. Taj je cilj kumulativnih ušteda bio definiran u članku 7. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012.; u daljnjem tekstu: Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU), a člankom 8. izmijenjene Direktive (EU) 2023/1791, cilj je povećan. 
Republika Hrvatska je novi cilj kumulativnih ušteda izračunala u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2023/1791 te ga prijavila Europskoj komisiji u sklopu nacrta revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ukupan cilj kumulativnih ušteda u razdoblju od 2021. do 2030. godine povećan je 44 %. Ovo povećanje je značajno, a prati ga i zahtjev da uštede koje se prijavljuju u ovom sustavu budu dodatne (iznad onoga što je propisano u regulativi) te da nisu rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva (npr. zamjena atmosferskih plinskih kotlova kondenzacijskim kotlovima više nije prihvatljiva mjera). Sve navedeno dovodi do situacije u kojoj bi nova opterećenja na stranke obveznice (opskrbljivače) bila prevelika i potencijalno bi se mogla „preliti“ na krajnje kupce. Zato su nužne izmjene Zakona, kojim će obveza strankama obveznicama ostati na istoj razini, tim više što je Republika Hrvatska osigurala dodatna sredstva za alternativne mjere politike iz sredstava Europske unije, prvenstveno kroz RePowerEU dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (obnova zgrada) te kroz Modernizacijski fond (industrija), kao i kroz ESI fondove. Stoga se ovim Prijedlogom zakona udio sustava obveza energetske učinkovitosti smanjuje s dosadašnjih 70 % na 50 %, čime su izmjene neutralne za stranke obveznice, a Republika Hrvatska se obvezuje pojačati provedbu alternativnih mjera politike te tako na sebe preuzima ostvarenje povećanog cilja. Pri tome je bitno istaknuti da se uloga kumulativnih ušteda ovim izmjenama Zakona osnažuje, jer je nacionalni cilj ušteda energije iskazan upravo kao kumulativna ušteda energije, ali uvažavajući preostalo vrijeme za njihovo ostvarivanje. 
Nadalje, sukladno članku 12. stavku 1. Direktive (EU) 2023/1791 države članice moraju do 15. svibnja 2024. godine, i svake godine nakon toga, od vlasnika i operatera podatkovnih centara zatražiti objavljivanje podataka o energetskim svojstvima podatkovnih centara, pa se ova obveza uvodi kroz dopunu Zakona. 
    
U raspravi je naglašeno da je nužno iskoristiti sav potencijal domaćih obnovljivih izvora energije (posebno sunca, vjetra), kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala energetska sigurnost Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.
                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 7. sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu revizije mehanizama za alternativno rješavanje potrošačkih sporova COM (2023) 649 i COM (2023) 647, D.E.U. br. 24/013, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavila predsjednica Odbora za europske poslove, aktom od 9. listopada 2024. godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/24-07/332, Urbroj: 50301-21/06-24-2 na sjednici održanoj 1. listopada 2024. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva gospodarstva, koje je nositelj izrade stajališta.

U uvodnom izlaganju naglašeno je da je 17. listopada 2023. godine Europska komisija usvojila Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, kao i direktiva (EU) 2015/2302, (EU) 2019/2161 i (EU) 2020/1828 i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 524/2013 i izmjeni uredaba (EU) 2017/2394 i (EU) 2018/1724 (u daljnjem tekstu: Prijedlog direktive).

Glavni cilj u svim državama članicama je osigurati pristup subjektima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova (ARPS) koji ispunjavaju zajedničke kriterije kvalitete kako bi se sporovi u svim sektorima potrošačkih tržišta riješili brzo, mirno te na cjenovno pristupačan i pravedan način.

Direktiva 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (u daljnjem tekstu: Direktiva o ARPS-u) je na snazi više od 10 godina i nije posve primjerena za rješavanje sporova koji proizlaze iz novih trendova na potrošačkim tržištima. Naime, potrošači u Europskoj uniji mnogo više kupuju na internetu, među ostalim i od trgovaca izvan Europske unije. Europska komisija je u svojoj evaluaciji provedbe Direktive o ARPS-u na razini Europske unije iz 2023. godine zaključila da se alternativno rješavanje potrošačkih sporova, osobito onih s prekograničnim elementom, i dalje nedovoljno primjenjuje u brojnim državama članicama zbog niza čimbenika kao što su veći troškovi, složeni postupci, jezik i mjerodavno pravo.

Kako bi se doprinijelo uspostavi efikasnijeg sustava alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, Prijedlog direktive donosi sljedeće izmjene:
    širenje područja primjene (na prodaju digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, na predugovornu fazu u slučajevima gdje potrošači imaju određena prava neovisno o sklapanju ugovora kao što je nepoštena poslovna praksa i dr.),
    modernizaciju postojećih definicija kako bi se obuhvatio i digitalni aspekt sklapanja ugovora,
    olakšavanje pristupa svim ili određenim kategorijama potrošača tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova (uključujući i ranjive potrošače, kao što su osobe starije životne dobi), 
    fleksibilnost vezano uz dinamiku izrade izvješća o funkcioniranju sustava za alternativno rješavanje potrošačkih sporova,
    uspostava kontaktnih točaka za ARPS kako bi se potrošačima, ali i trgovcima osigurale informacije o postupcima pred tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova,
    uvođenje digitalnih alata umjesto dosadašnje Platforme za online rješavanje sporova, koji će rezultirati bržim, efikasnijim i pristupačnijim rješavanjem sporova putem tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

U međuvremenu, Prijedlog direktive je raspravljen u Vijeću u Radnoj skupini za zaštitu i informiranje potrošača. 
Vezano uz Stajalište Republike Hrvatske u pogledu predloženih izmjena Direktive o ARPS-u, Republika Hrvatska podržava namjere Europske komisije da se postojeća Direktiva o ARPS-u modernizira i unaprijedi, premda je vidljiv nedostatak ambicije Europske komisije za uređivanjem najbitnijih aspekata Direktive o ARPS-u, koji nisu bili predmet ovih izmjena, kao što su kriteriji kojima notificirana tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova moraju udovoljiti ili izmjena stupnja harmonizacije, kako bi se postigla ujednačenost u primjeni. Nadalje, Republika Hrvatska smatra da u tekst Direktive o ARPS-u treba uključiti i nedigitalne načine podnošenja pritužbi notificiranom tijelu za ARPS. Naime, Republika Hrvatska smatra nužnim da su oba načina podnošenja pritužbi uvijek dostupna, a ne samo na zahtjev potrošača, a sve kako bi se u cjelokupan proces mogle uključiti i ranjive skupine potrošača (npr. osobe starije životne dobi koje nisu digitalno pismene), što je u konačnici i prihvaćeno. Osim navedenog, Republika Hrvatska izražava zabrinutost u vezi s novom regulacijom područja primjene Prijedloga direktive i ograničavanjem njezina područja primjene na iscrpan popis područja potrošačkog prava Europske unije, budući da preferira općenitiju normu kojom bi se osiguralo da se obuhvati najširi raspon područja primjene. Republika Hrvatska snažno podržava korištenje vrlo učinkovitog mehanizma Mreže europskih potrošačkih centara (ECC-Net-a) u osiguravanju pravovremenih, točnih i potpunih informacija o postupcima alternativnog rješavanja potrošačkih sporova i samih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova te posebice pružanje pomoći potrošačima u slučajevima gdje postoji prekogranični element. 
Republika Hrvatska kontinuirano zagovara da je potrebno izrijekom navesti da isključivo nacionalni europski potrošački centri moraju biti kontaktne točke za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, kako bi se u potpunosti iskoristile tehničke i operativne prednosti ECC-Net-a. Osim navedenog, Republika Hrvatska pozdravlja namjeru Europske komisije za uvođenjem digitalnih alata prilagođenih korisnicima kako bi se potrošače usmjerilo na tijelo za ARPS nadležno za rješavanje njihovih sporova. 
Nadalje, Republika Hrvatska snažno podržava stavljanje van snage Uredbe o (EU) br. 524/2013 o online rješavanju sporova (Uredba o ORS-u), budući da ista nije doprinijela svrsi radi koje je i usvojena, a to je postizanje veće efikasnosti, jednostavnosti i ekonomičnosti u rješavanju potrošačkih sporova koji proizlaze iz potrošačkih ugovora sklopljenih na daljinu.
Nakon stupanja na snagu izmjena Direktive o ARPS-u, bit će potrebno na odgovarajući način izmijeniti i dopuniti Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (Narodne novine, broj 121/16 i 32/19).
Kompromisni prijedlog Vijeća usuglašen je 25. rujna 2024. na sastanku COREPER I.

Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu revizije mehanizama za alternativno rješavanje potrošačkih sporova COM (2023) 649 i COM (2023) 647

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (u daljnjem tekstu: Prijedlog DPRH) te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.   

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu DPRH (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja je istaknula da što se makroekonomskih pokazatelja tiče, u 2025. godini realni BDP će rasti po stopi od 3,2%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, uz postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja. 
U 2026. godini očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,8%, a u 2027. godini na 2,6%.

Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan. 
Inflacija potrošačkih cijena bi u 2025. trebala usporiti na 2,7% te potom na 2,3% u 2026. i 2,2% u 2027. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije. 
Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima uz prevladavajuće pozitivne trendove migracijskog salda. 

Tako će u 2025. godini anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje i to na razinu od 4,5%, u 2026. na razinu od 4,2%, a u 2027. na razinu 4,1%.
Kad se govori o prihodima, predstavnica predlagatelja je naglasila da uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, učinke porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. kao i pakete mjera koje je Vlada Republike Hrvatske donijela za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u vrijeme inflatornih pritisaka, ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 mlrd. eura i bilježe rast od 8,6%, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 mlrd. eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 mlrd. eura.

Porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2% i projicirani su u iznosu od 18,5 mlrd.eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2026. projicirani u iznosu od 19,5 mlrd. eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,3%, dok se u 2027. godini očekuju u iznosu od 20,4 mlrd. eura i bilježe rast od 4,8%.
Prihod od poreza na dobit za 2025. planiran je u iznosu od 2,8 mlrd. eura, dok je u 2026. i 2027. godini projiciran u iznosu od 2,9 odnosno 3 mlrd. eura.  
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2025. planira ostvariti 12,5 mlrd. eura prihoda od PDV-a (rast od 10,3%), dok projekcije za 2026. iznose 13,3 mlrd. eura, odnosno 14 mlrd.eura za 2027. godinu.
Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,9 mlrd. eura u 2025., dok se u 2026. planiraju u iznosu od 3 mlrd. eura, a u 2027. godini u iznosu od 3,1 mlrd.eura.
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2025. - 2027. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. 
U 2025. godini u državni proračun planira se prikupiti 5,6 mlrd. eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 11%), dok projekcija za 2026. iznosi 5,9 mlrd. eura, a za 2027. godinu 6,2 mlrd. eura.
Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i Mehanizma za oporavak i otpornost). 
Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2025. iznose 3,7 mlrd. eura, dok u 2026. iznose 3,9 mlrd. eura, odnosno 2,6 mlrd. eura u 2027. godini.
Nadalje, kad je riječ o rashodima, u 2025. godini, ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 mlrd. eura, što je 10,2% ili 3,4 mlrd. eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 mlrd. eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 mlrd. eura.

Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za:
•    mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 778,5 mil. eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i očekivanog stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2025.,
•    zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 516,4 mil. eura uslijed pune godišnje primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika  te Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika,
•    energetsku održivost u iznosu od 352,8 mil. eura,
•    ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 293,9 mil. eura (nabava raketnog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, opremanje borbenim tenkovima Leopard),
•    nastavak sanacije šteta od potresa u iznosu od 207,1 mil. eura, 
•    ulaganja u vodno komunalne projekte u iznosu od 200,3 mil. eura, 
•    investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 170,9 mil. eura,
•    ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 142,2 mil. eura,
•    demografske mjere u iznosu od 120,2 mil. eura što uključuje i očekivane Izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se planira povećanje maksimalne novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust i jednokratne naknade za novorođeno dijete,
•    unapređenje kvalitete stanovanja u iznosu od 100,1 mil. eura od čega:
    energetska obnova u iznosu - 64,7 mil. eura,
    stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca - 20,4 mil. eura,
    provedba Nacionalnog programa stambene politike - 14,0 mil. eura,
    sufinanciranje ugradnje dizala - 1,0 mil. eura,
•    ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 96,6 mil. eura,
•    ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet u iznosu od 91,5 mil. eura,
•    digitalizacija javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela u iznosu od 81,5 mil. eura,
•    ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja (fiskalna održivost dječjih vrtića, kapitalne investicije u predškolsko obrazovanje..) u iznosu od 81,1 mil. eura,
•    upravljanje državnim granicama u iznosu od 67,8 mil. eura,
•    digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja u iznosu od 50,1 mil. eura,
•    doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 47,0 mil.eura,
•    razvoj sporta 46,8 mil. eura,
•    ruralni razvoj 40,9 mil. eura.

U dijelu koji se odnosi na ukupni manjak/višak i javni dug istaknuto je da opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,3% BDP-a u 2025. godini, 1,9% BDP-a u 2026. te 1,8% BDP-a u 2027. godini.  

Glede javnog duga, očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 56% BDP-a u 2025. odnosno 55% BDP-a u 2026. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2027. godini dosegnuti razinu od 54,2%. 

U odnosu na Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), predstavnica Ministarstva je naglasila da Prijedlog rashoda i izdataka financijskog plana za 2025.-2027. na razini razdjela Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2025. godinu iznosi 1,806 mlrd. eura, za 2026. godinu 1,098 mlrd. eura te za 2027. godinu 660,0 mil. eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2025. godinu iznosi 1,415 mlrd. eura. 

Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 1,236 mlrd. eura, od čega se najznačajniji iznos od 1,062 mlrd. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu, odnosno 534 mil. za 2026. i 338 mil. za 2027. godinu. 
U okviru izvora koji utječu na visinu manjka za Ministarstvo u užem smislu najznačajniji iznosi osiguravaju se za nastavak provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u iznosu od 504,9 mil. eura te za izgradnju plinovoda i povećanje kapaciteta LNG terminala, kao i za ostale projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava u iznosu od 280 mil. eura. 
Ovi projekti, koji se planiraju financirati iz REPower EU programa, nastavljaju s provedbom i u 2026.  i 2027. godini. Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka značajniji dio sredstava se odnosi na presudu arbitražnog pravorijeka ICIDS Case No. ARB/13/32 od 5. srpnja 2022. godine za što su planirana sredstva za naknadu štete u iznosu od 170 mil. eura uvećana za 1,5 mil. eura sudskih troškova te za 70 mil. eura pripadajućih zateznih kamata.

U odnosu na druge korisnike razdjela Ministarstva, a u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka najznačajniji iznosi planirani su kod Ravnateljstva za robne zalihe (za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, u iznosu od 37,4 mil. eura u 2025. godini i 10 mil. eura u 2026. godini) te kod Agencije za ugljikovodike (rashode osiguranja čuvanja zaliha nafte i naftnih derivata, u iznosu od 49,7 mil. za 2025, odnosno 52,4 i 55,4 za 2026. i 2027. godinu. RH kao članica EU je obvezna držati najmanje 1/3 minimalnih obveznih zaliha u naftnim derivatima).
U okviru ovog prijedloga proračuna, kod ostalih izvora financiranja (vlastiti i namjenski prihodi, pomoći i sl.) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 570 mil. eura(od čega se najznačajniji iznos od 353 mil. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu), za 2026. godinu 565 mil. eura i za 2027. godinu 322 mil. eura.
U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2025., na razini razdjela planirano je ukupno 302 mil. eura, od čega je 258 mil. Eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio planiran je u iznosu od 160 mil. eura za projekte jačanja energetskog sektora i njegovoj dekarbonizaciji te u iznosu od 94 mil. eura za provedbu projekta "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo" kroz komponentu C1.1. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo u okviru Nacionalnog plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) te na inovacije i razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija. 

Nadalje, značajnija sredstva planirana su u okviru izvora financiranja Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u iznosu od 141 mil. eura za 2025. godinu na razini razdjela od čega na glavi Ministarstva u užem smislu 81 mil. eura, dok je preostali iznos planiran kod Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio (43 mil. eura) odnosi se na provedbu projekata kroz Program konkurentnost i kohezija (PKK 2021.-2027.) s prioritetnim ciljevima u razvoju i jačanju istraživačkih i inovacijskih kapacitetea te prihvaćanje napredne tehnologije, iskorištavanja koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti te jačanja održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranja radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja. Dodatno, iznos od 33 mil. eura planira se za jačanje gospodarstva, podupiranje digitalne i zelene tranzicije, digitalizacije za građane i poduzeća, poboljšanja povezanosti i mobilnosti u cijeloj Republici Hrvatskoj te jačanje kvalitete života stanovništva, a kroz projekte PKK 2021.-2027.
U okviru sredstava prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja na razini razdjela planirano je 53 mil. eura za 2025. godinu, od čega je 46 mil. eura planirano na glavi Agencije za ugljikovodike zbog povećanog obujma sirovina (nafte ili derivati) koja će se zanavljati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (s pripadajućim aktima).

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Konačnim prijedlogom zakona, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2025. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Konačnim prijedlogom zakona za 2025. godinu:
•    utvrđuje se kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu u 2025. godinu može provesti do ukupnog iznosa 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura,

•    zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 231,6 milijuna eura,

•    godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike državnog proračuna odnosi 260,0 milijuna eura.

Također, 
•    radi upravljanja likvidnošću državnog proračuna propisana je obveza proračunskim korisnicima državnog proračuna dostave mjesečnih planova plaćanja rashoda i izdataka prema datumu dospijeća,

•    utvrđen je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na razini do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2024. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 1 (jedan) glas „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 5. sjednici održanoj 14. studenog 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 85 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenog 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Ministarstvo gospodarstva kao nadležno tijelo državne uprave za poticanje ulaganja izradilo ovaj Prijedlog zakona.

Prijedlogom zakona, zakonodavni okvir za ulaganje u Republici Hrvatskoj usklađuje se sa:
1. Uredbom Komisije (EU) br. 2023/1315 od 23. lipnja 2023. (SL L 167/1), kojom je izmijenjena Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora,
2. Zaključcima Vijeća o napretku Skupine za Kodeks postupanja pri oporezivanju poslovanja postignutom tijekom češkog predsjedanja od 6. prosinca 2022., kako je utvrđeno Izvješćem Vijeća Skupine za Kodeks postupanja pri oporezivanju poslovanja (14674/22 od 24. studenog 2022.) pri ocjeni poreznih olakšica iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 63/22.),
3. Zaključcima Foruma za štetne porezne prakse (Forum on Harmful Tax Practices -FHTP – OECD),
4. Zakonom o turizmu (Narodne novine, broj 156/23) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024., a kojim je pravne temelj sustava i programa poticanja ulaganja u sektoru turizam.

Novine koje se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sljedeće:

• povećanje pragova za prijavu za regionalne potpore sa 100 mil. € na 110 mil. € i potpore za usavršavanje sa 2 mil. € na 3 mil. € te povećanje prilagođenog iznosa potpore za projekte ulaganja iznad 50 mil. €,
• sniženje pragova registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje maksimalnog nominalnog iznosa potpore na način da se registrirana stopa nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u visini do 30 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 9.000 € na max. ≤ 15.000,00 €) snižava sa ≤15 % na >10 %, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 20 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 6.000 € na max. ≤ 10.000,00 €) snižava se sa 10 %-15 % na 5 %-10 %, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 10 % prihvatljivih troškova (sa ≤ 3.000 € na max, ≤ 5.000,00 €) snižava se sa ≤ 10 % na ≤ 5 % registrirane stope nezaposlenosti,
• sniženje pragova registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja i povećanje maksimalnog nominalnog iznosa potpore na način da se prag >15 % registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne potpore u iznosu od 20 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (sa ≤ 1.000.000,00 € na max. ≤ 2.000.000,00 €), ovim izmjenama spušta na ˃10 % registrirane stope nezaposlenosti, a postojeći prag od 10 % do 15 % registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u iznosu od 10 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (sa ≤ 500.000,00 € na max. ≤ 1.000.000,00 €), ovim izmjenama spušta na prag od 5 % do 10 % registrirane stope nezaposlenosti, uz sniženje potrebnog broja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za mikro, male i srednje poduzetnike sa 50 na 30,
• usklađenje izračuna porezne potpore na način da se potpora odobrava samo na dobit ostvarenu od poslovne aktivnosti na koju se odnosi projekt ulaganja, pri čemu se isključuju pasivni prihodi od kapitala, najma, kamate i intelektualnog vlasništva.
• uvođenje nove potpore za  aktivnosti od strateškog značaja za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvou okviru potpora za aktivnostivisoke dodane vrijednosti u obliku povećanja bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za 50%.

Također je naglašeno da je od listopada 2012. do rujna 2024. zaprimljeno je ukupno 2.050 prijava projekata ulaganja za korištenje regionalnih potpora za ulaganje od strane MSP-a (mikro, mala i srednja poduzeća) i velikih poduzetnika. Od toga se 422 prijave odnose na projekte velikih poduzetnika, a 1.628 prijava na projekte MSP-a. Do danas je od zahtjeva odustalo 308 poduzetnika, dok su 84 prijave odbijene. Planirana visina ulaganja 1.658 prijavljenih projekta (odobreni projekti i projekti u obradi) iznosi oko 10,2 milijarde € uz planirano otvaranje 44.030 novih radnih mjesta. 

Donošenje Zakona predlaže se po hitnom postupku, radi usklađenja s pravnom stečevinom EU, ali i u cilju intenziviranja svih oblika  investicijskih aktivnosti, kako domaćih tako i međunarodnih gospodarskih subjekata.

U raspravi je sugerirano da se razmotri kriterij nazaposlenosti kao parametar (budući u određenim granama, npr. graditeljstvo i turizam nemamo na tržištu rada dovoljno domaće radne snage), tj. još veće snižavanje pragova registrirane stope nezaposlenosti od sada predloženih, te da se eventualno kao kriterij uzme u obzir dizanje produktivnosti, nove tehnologije (u smislu odmicanja od radno---intenzivnih djelatnosti), a sve radi restrukturiranja gospodarstva i postizanja veće konkurentnosti na tržištu EU.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da su navedene stope vezane uz direktne potpore te da su već relaksirane na način da se na velike poduzetnike odnosi otvaranje 5 novih radnih mjesta, a na male 3 nova radna mjesta, što nije teško ostvariti uvažavajući stanje na tržištu rada. Nadalje, ukoliko bi se zapošljavanje potpuno izbacilo kao kriterij iz zakonodavnog okvira, drastično bi se povećao broj prijava na godišnjoj razini te više nebi bila riječ o projektnom poticanju, već poreznoj evaziji, iz kojeg razloga se minimum otvaranja radnih mjesta mora zadržati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024.  godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN), aktom od 10. srpnja 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/51, Urbroj: 50301-05/16-24-20 od 13. rujna 2024. godine.

U uvodnom izlaganju predsjednica Vijeća AZTN-a je istaknula da je AZTN samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja poslove općeg, nacionalnog, regulatornog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima provedbom Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne  novine“, broj 79/09, 80/13, 41/21 i 155/23) (u daljnjem tekstu: ZZTN) izravnom primjenom EU prava tržišnog natjecanja, članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Također, AZTN je nadležna za provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 117/17, 52/21 i 27/24) (u daljnjem tekstu: ZNTP). AZTN je u 2023. godini dobila još jednu nadležnost vezanu uz provedbu Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) koji se počeo primjenjivati od 2. svibnja 2023. godine. Naime, kroz Uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. godine o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni Direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) koja je stupila na snagu 11. studenoga 2023. godine, AZTN je određena kao nadležno tijelo za provedbu odnosno koordinaciju provedbe s Europskom komisijom.
Sve aktivnosti AZTN-a u području zaštite tržišnog natjecanja i utvrđivanja zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u 2023. godini realizirane su s manjim brojem zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Konkretno, AZTN je na dan 31. prosinca 2023. godine imala 53 zaposlenih radnika, a u 2022. godini 56 zaposlenika. U 2023. godini nastavljen je odljev stručnog kadra, u odlasku četiri stručnjaka/zaposlenika iz stručne službe, od toga tri pravnika i jednog ekonomista na nova radna mjesta izvan AZTN-a. Naime, riječ je o visoko obrazovanim zaposlenicima sa specifičnim kompetencijama i iskustvom koji su rijetki i stoga veoma traženi na tržištu rada od strane poduzetnika u privatnom, ali sve više i u javnom sektoru, a koji im mogu ponuditi znatno bolje financijske i druge materijalne uvjete. Budući da bi po sistematizaciji AZTN trebala imati barem 128 (po novoj 164) zaposlenih i s obzirom na veliku složenost postupaka koje vodi i sve većeg broja zaprimljenih inicijativa, jasno je da je AZTN ozbiljno kadrovski potkapacitirana.
Istaknuto je da AZTN nema vlastitih prihoda, već se rad i aktivnosti financiraju isključivo iz sredstava koja se osiguravaju u Državnom proračunu. Planirana sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga AZTN-a u Državnom proračunu za 2023. godinu iznosila su 2.316.854,00 EUR, dok je izvršenje rashoda iznosilo 2.308.555,89 EUR, što predstavlja izvršenje od 99,64 % u odnosu na Tekući plan za 2023. godinu.
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće), kao tijelo koje upravlja radom AZTN-a, odluke o svim općim i pojedinačnim aktima AZTN-a donosi na svojim sjednicama. U 2023. godini održano je 45 sjednica Vijeća na kojima je odlučeno o 212 točaka dnevnog reda.
Vijeće se u pravilu prema zakonu sastoji od pet članova, u 2023. godini je na dan 31. prosinca 2023. bilo sastavljeno od četiri člana - jednog ekonomista i tri pravnika.
Naglašeno je da je u 2023. godini riješeno ukupno 661 predmet iz područja tržišnog natjecanja i zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. U 2023. godini riješena su 53 upravna predmeta i 608 neupravnih predmeta.
Osim riješenih predmeta na dan 31. prosinca 2023. godine, AZTN je imala ukupno 37 upravnih predmeta u kojima je postupak u tijeku.
Za utvrđene povrede ZZTN-a i ZNTP-a tijekom 2023. godine izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 363.336,88 EUR. 
Od kada ima ovlast izricanja novčanih kazni u području oba zakona za čiju je provedbu nadležna (za ZZTN od 1.10.2010. i za ZNTP od 7.12.2017.) pa do kraja 2023. godine, AZTN izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 5.341,782.70  EUR, od toga 4.259,619.08 EUR iz područja tržišnog natjecanja i 1.082,163.61 EUR iz područja nepoštenih trgovačkih praksi.
U 2023. godini AZTN je riješila ukupno 612 predmeta iz područja zaštite tržišnog natjecanja/provedbe ZZTN-a. Od toga je riješio 46 upravnih i 566 neupravnih predmeta.
AZTN je u području tržišnog natjecanja za utvrđene povrede ZZTN-a u 2023. godini prekršiteljima izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 281.836,88 EUR.
AZTN je u 2023. godini u području utvrđivanja zabranjenih sporazuma riješila ukupno 29 predmeta (9 upravnih i 20 neupravnih predmeta), od devet upravnih riješenih predmeta, u jednom predmetu je doneseno rješenje kojim se utvrđuje narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka 8. ZZTN-a. Poduzetniku koji je sklopio zabranjeni vertikalni sporazum izrečena je novčana kazna u ukupnom iznosu od 281.836,88 EUR.
U 2023. riješeno je 27 predmeta (22 upravna predmeta i pet neupravnih predmeta) u području utvrđivanja zlouporaba vladajućeg položaja.
U području ocjene dopuštenosti koncentracija tijekom 2023. godine riješeno je ukupno 27 predmeta (17 upravnih predmeta i 10 neupravnih predmeta).
Od 17 upravnih predmeta ocjene dopuštenosti koncentracija, okončano je 14 predmeta ocjena koncentracija, od čega su u 11 predmeta koncentracije ocjenjene dopuštenima na I. razini, jer je bilo riječ o koncentracijama koje ne dovode do značajnog učinka na tržišno natjecanje s obzirom da se istima ne stvara novi, niti jača postojeći vladajući položaj poduzetnika. U jednom predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije u 2023. godini pokrenut je postupak ocjene dopuštenosti koncentracije na II. razini te je doneseno rješenje kojim se koncentracija ocjenjuje dopuštenom. U jednom predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije u 2023. godini, u tijeku je nadzor nad provedbom mjera i uvjeta u za to predviđenim rokovima za otklanjanje negativnih učinaka predmetne koncentracije na mjerodavnom tržištu, iz rješenja o uvjetno dopuštenoj koncentraciji donesenog u 2022. godini.
AZTN je u 2023. godini od Europske komisije zaprimila i riješila 360 notifikacija koncentracija poduzetnika. Riječ je o obvezi Europske komisije da tijelima nadležnim za tržišno natjecanje svih država članica Europske unije dostavlja prijave namjere provedbe koncentracija poduzetnika koje se moraju prijaviti Europskoj komisiji budući da imaju europsku dimenziju.
AZTN je u konkretnim postupcima koje je okončala tijekom 2023. godine, provela analizu 63 mjerodavna tržišta, od toga 18 u predmetima utvrđivanja zabranjenih sporazuma poduzetnika, 23 u predmetima utvrđivanja zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika i 22 u predmetima ocjene dopuštenosti namjere provedbe koncentracija poduzetnika.
Na dan 31. prosinca 2023. godine je 30 upravnih predmeta iz područja tržišnog natjecanja bilo u tijeku, a od toga broja u 23 predmeta je postupak pokrenut u izvještajnoj 2023. godini, a u preostalih 7 u prethodnim godinama. U području tržišnog natjecanja ukupno je ostalo neriješeno četiri predmeta iz 2022. godine, i dva predmeta iz 2021. godine.
Značajnu aktivnost AZTN-a predstavljaju sektorska istraživanja tržišta koja se provode u cilju boljeg razumijevanja strukture i odnosa na pojedinim tržištima, a AZTN ih je u 2023. godini provela 3. Riječ je o tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, tržištu tiska i tržištu prodaje motornih goriva u Republici Hrvatskoj.
Također, značajne aktivnosti AZTN-a u ovoj izvještajnoj godini bile su usmjerene na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja. Aktivnostima promicanja prava i politike tržišnog natjecanja nadopunjava se i dodatno osnažuje primarna aktivnost provedbe zakona. Izuzetno važan alat u tom području je ovlast AZTN-a da daje stručna mišljenja na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i na važeće zakone i druge propise, odnosno mišljenja o njihovoj sukladnosti sa ZZTN-om i o drugim pitanjima koja mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje. 
U ovom segmentu svog djelovanja, u 2023. godini u AZTN-u je iz područja promicanja prava i politike tržišnog natjecanja riješila 74 predmeta, od toga broja bilo je 13 mišljenja na zakone, 58 očitovanja te tri suradnje. Sporazumi o suradnji potpisani su s Pravnim fakultetom u Zagrebu te s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.
AZTN je u području zabrane nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom tijekom 2023. godine riješila 50 predmeta, od toga 7 upravnih predmeta i 43 neupravna predmeta. 
U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, AZTN je prekršiteljima ZNTP-a izrekla upravno-kaznene mjere odnosno novčane kazne u ukupnom iznosu od 81.500,00 EUR. U Državni proračun je u istom razdoblju uplaćeno ukupno 42.491,11 EUR upravno-kaznenih mjera odnosno novčanih kazni. Navedeni uplaćeni iznosi odnose se na dva upravna postupka okončana u 2023. godini te tri upravna postupka okončana u ranijem razdoblju.
U 2023. godini AZTN je imao 7 upravnih predmeta u tijeku iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. U području nepoštenih trgovačkih praksi, od ukupno 7 otvorenih predmeta na dan 31. prosinca 2023., u 5 predmeta je postupak pokrenut u izvještajnoj 2023. godini, a u preostala 2 u prethodnim godinama (neriješena 2 predmeta iz 2022. godine).
U 2023. godini, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u području tržišnog natjecanja donio 6 presuda kojima je odbio sve tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a. 
Povodom tužbi podnesenih protiv rješenja AZTN-a kojima su utvrđene nepoštene trgovačke prakse trgovaca, otkupljivača i/ili prerađivača u smislu ZNTP-a iz 2017. i izrečene upravno-kaznene mjere, nadležni su upravni sudovi u 2023. godine donijeli jednu presudu, u kojoj je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja AZTN-a, kao i zahtjevi za naknadu troškova upravnog spora. Protiv te presude, tužitelj je podnio žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Odluka o žalbi još nije donesena.
Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a, i tijekom 2023. godine bila je međunarodna suradnja. Nakon što je Republika Hrvatska dobila status kandidata početkom 2022. godine, AZTN je nastavila svoje intenzivne aktivnosti u pregovorima o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nakon inicijalnog sveobuhvatnog upitnika o institucionalnom i zakonodavnom okviru u području tržišnog natjecanja te o provedbenoj praksi AZTN-a, uslijedila je prva misija OECD-a u području tržišnog natjecanja u veljači 2023. godine u prostorijama AZTN-a. OECD je potom pripremio predpristupno izvješće (pre-accession report) o kojem se raspravljalo s delegacijom Republike Hrvatske koju je predvodila predsjednica Vijeća AZTN-a početkom prosinca 2023. godine u Parizu za vrijeme održavanja Globalnog foruma o tržišnom natjecanju. Pregovori su za poglavlje tržišno natjecanje formalno dovršeni u rujnu 2024. s tzv. formalnim mišljenjem, pisana procedura.
AZTN se u 2023. godini u svojstvu koordinatora uključila u izradu prijedloga za TSI projekt (Technical Support Instrument) pod nazivom suzbijanje zabranjenih sporazuma o javnoj nabavi. Ovaj projekt u kojem je Republika Hrvatska vodeća država članica Europske unije, a čiji je cilj jačanje svijesti i edukacija svih dionika u sustavu javne nabave o potrebi poštivanja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, provodit će se zajedno s tijelima Austrije, Bugarske, Cipra, Grčke i Rumunjske. Adresati edukacije obuhvaćat će sve dionike uključene u suzbijanje zabranjenih sporazuma u postupcima javne nabave, a pružatelji pomoći bit će stručnjaci OECD-a i Europske komisije.
AZTN kroz različite komunikacijske kanale posebnu pozornost posvećuje javnosti i transparentnosti svoga rada. Aktivno promicanje prava i politike tržišnog natjecanja provodi se putem edukacija poduzetnika i potrošača te kroz transparentnu i otvorenu komunikaciju s javnosti. Na isti je način AZTN angažirana na edukaciji u području zabrane nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i upoznavanju adresata s propisima iz tog područja. 
Održano je 20 stručnih edukacija i predavanja iz područja nadležnosti AZTN-a.
Tijekom 2023. godine, AZTN je objavila 66 odluka i 74 priopćenja za javnost, odgovorila je na 25 novinarskih i na 23 upita stranaka.
25. rujna 2023. godine je Upravna inspekcija Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provela neposredni inspekcijski nadzor nad radom AZTN-a. Nadzor je pozitivnim nalazom utvrdio visoku razinu zakonitosti i pravilnosti u radu pri vođenju upravnih postupka u AZTN-u te nisu izrečene nikakve mjere u zapisniku.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće te predlaže da ga Hrvatski sabor usvoji.

U raspravi je pohvaljena preglednost i iscrpnost Izvješća te je naglašeno da se kvaliteta rada AZTN-a ponajviše ogleda u činjenici da se na višoj instanci redovito potvrđuju njihove odluke. Upitano je o mehanizmima koje AZTN, ali i sami potrošači imaju na raspolaganju za smanjenje cijena maloprodajnih proizvoda, kao i o učinku izrečenih kazni za utvrđene povrede propisa. Upozoreno je da su cijene proizvoda u stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj često puno veće nego cijene istih proizvoda u drugim državama članicama. Što se tiče problema s deficitom kadrova koji ima AZTN, kao i većina drugih institucija, sugerirano je da se razmotri mogućnost zapošljavanja vježbenika.

Predstavnica AZTN-a je naglasila da regulacija cijena na tržištu nije u nadležnosti AZTN-a. Na promjene cijena AZTN reagira samo kad su rezultat zabranjenog dogovora među konkurentima. Međutim, iste ili slične maloprodajne cijene same po sebi ne znače da je riječ o zabranjenom sporazumu između konkurenata. AZTN provodi sektorska istraživanja tržišta koja često rezultiraju otkrivanjem indicija za pokretanje postupka. Najavila je da će uslijediti istraživanje odnosa distributera i trgovaca radi eventualnog otkrivanja nepravilnosti na tržištu. Uveden je i novi alat na web stranici AZTN-a: anonimna prijava kartela i drugih zabranjenih sporazuma. Istaknuto je da AZTN ne stavlja naglasak na kažnjavanje, već na edukaciju i odvraćanje od kršenja propisa. Prilikom izricanja novčanih kazni svakako se uzima u obzir prihod poduzetnika, njegova suradnja u postupku, a posebno negativno se gleda na recidivizam. Naglašeno je da je potpisivanjem Sporazuma o suradnji s Pravnim i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, već učinjen prvi korak prema organizaciji studentske prakse u AZTN-u. Potpisan je i sporazum o suradnji s Ministarstvom gospodarstva koji je bitan radi bržeg ishođenja suglasnosti za zapošljavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova „ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je naglasio da se u 2023. godini poslovanje sa strateškim robnim zalihama odvijalo sukladno propisima koji se odnose na proračun i proračunske korisnike, Zakonu o strateškim robnim zalihama (Narodne novine, broj 141/22) te odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. 
Spomenuti Zakon o strateškim robnim zalihama, stupio je na snagu 14. prosinca 2022. godine te je Ravnateljstvo za robne zalihe svoje poslovanje u 2023. godini nastavilo sukladno odredbama novog Zakona o strateškim robnim zalihama.
Ravnateljstvo za robne zalihe u 2023. godini bilo je ustrojeno kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Državnim  proračunom  Republike Hrvatske za 2023. godinu prihodi za posebne namjene i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Ravnateljstva za robne zalihe uključeni su u Državni proračun, kao i izdaci koji se podmiruju iz njih. Ravnateljstvo za robne zalihe obvezno je uplaćivati prihode za posebne namjene i prihode od nefinancijske imovine na jedinstveni račun Državne riznice.
Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 43,913 milijuna eura, a rashodi u iznosu od 43,281 milijuna eura. Ostvaren je višak prihoda i primitaka u iznosu od 632 tisuće eura. Navedeni višak prihoda sa sredstvima viškova prihoda i primitaka prenesenih iz proteklih godina u iznosu od 4,38 milijuna eura, čini raspoloživi višak prihoda u 2024. godini u iznosu od 5,012 milijuna eura. Raspoloživi višak prihoda utrošit će se u 2024. godini najvećim dijelom za nabavu strateških robnih zaliha.
Radi popune Bilance roba strateških robnih zaliha u 2023. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti od 3,888 milijuna eura. Postupkom javne nabave temeljem odredbi Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22) nabavljena je roba u vrijednosti od 3,6 milijuna eura (riblje i mesne konzerve, riža, džem, cjelodnevni suhi obroci, medicinski kompleti prve pomoći, isušivači prostora, uljni grijači i pumpa velikog protoka), dok je postupkom jednostavne nabave izvršena nabava robe u vrijednosti od 285 tisuća eura. Za potrebe isporuke humanitarne pomoći Hrvatskom Caritasu, nabava 140 tona brašna izvršena je postupkom konverzije pšenice u brašno temeljem Ugovora o uskladištenju pšenice s tvrtkom Skladištarom.
U svrhu zaštite zdravlja i sprečavanja širenja epidemije Covid-19, Ravnateljstvo za robne zalihe nastavilo je s nabavama i izdavanjem zaštitne i druge potrebne opreme i roba temeljem zahtjeva i naloga Ravnateljstva civilne zaštite sve do donošenja Odluke o proglašenju prestanka epidemije bolesti Covid-19. Ukupna vrijednost robe nabavljene za potrebe intervencije sprečavanja širenja Covid-19 bolesti u 2023. godini iznosi 68 tisuća eura. Za potrebe bolnica, trijaže i sličnih usluga, na korištenju se nalazilo još 6 kontejnera, a vraćeno je s intervencije 172 kontejnera.
U svrhu zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresom na području Grada Zagreba i općine Marija Bistrica na korištenju je bilo 73 kontejnera, a za potrebe zbrinjavanja stanovništva potresom pogođenog područja Sisačko – moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije na dan 31. prosinca 2023. godine na korištenju je bilo još 742 kontejnera i 226 mobilnih kućica iz strateških robnih zaliha.
Ravnateljstvo za robne zalihe od veljače 2022. godine aktivno sudjeluje u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine. Za troškove prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u 2023. godini podmireni su troškovi vezani za smještaj u pojedinačnom i kolektivnom smještaju u iznosu od 32 milijuna eura. Od navedenog iznosa dio troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju financiran je iz Fonda za azil, migracije i integraciju u iznosu od 3,348 milijuna eura.
Temeljem zahtjeva Ravnateljstva civilne zaštite u svrhu distribucije robe izbjeglom stanovništvu Ukrajine smještenom u Republici Hrvatskoj isporučene su robe u vrijednosti od 382 tisuće eura.
Temeljem odluka Vlade o jednokratnoj robnoj pomoći Hrvatskom Caritasu od 30. ožujka i 30. studenog 2023. godine, a povodom Uskrsnih i Božićnih blagdana za potrebe najsiromašnijih stanovnika Republike Hrvatske, isporučena je robna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 1,247 milijuna eura.
Nakon razornih potresa, Republici Turskoj i Sirijskoj Arapskoj Republici upućena je materijalna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 630 tisuća eura, isporukom prehrambenih proizvoda kao i posteljine, deka, vreća za spavanje, medicinskih kompleta, električnih grijalica i kontejnera.
Uslijed pojave afričke svinjske kuge izvršena je nabava opreme i sredstava potrebnih za provođenje mjera suzbijanja u vrijednosti od 445 tisuća eura.
Nakon obilnih kiša i orkanskog vjetra u svibnju i srpnju 2023. godine, u kojima su stradali stambeni objekti te je došlo i do zamućivanja vode, Ravnateljstvo za robne zalihe interveniralo je robom i opremom iz strateških robnih zaliha.
U svrhu aktivnosti vatrogasnih snaga u gašenju požara i opskrbi stanovništva pitkom vodom tijekom požarne sezone, na zahtjev Hrvatske vatrogasne zajednice iz strateških robnih zaliha upućeno je na privremeno korištenje do 30. rujna 2023. godine, 18 višenamjenskih autocisterni.
Donošenjem novog Zakona o strateškim robnim zalihama, u robne zalihe uvrštena je i nova skupina roba i to lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi, medicinski materijal i zaštitna oprema koja je nužno potrebna za život ljudi. 
Kako bi robne zalihe mogle u potpunosti ispuniti osnovnu ulogu za koju su namijenjene, potrebna je njihova daljnja popuna kojom bi se omogućila efikasnija upotreba i veća raspoloživost strateških robnih zaliha. Posebni naglasak u idućim godinama daje se na nabavu nove skupine roba–lijekovi, cjepiva, medicinski proizvodi i medicinski materijal.
Na kraju Izvješća priloženo je Stanje robnih zaliha na dan 31. prosinca 2023. godine.

    U raspravi je pohvaljena iscrpnost i preglednost Izvješća te je istaknuta važnost robnih zaliha za osiguranje i osnovnu opskrbu u slučaju velikih prirodnih nepogoda. Zatražena je informacija o načinu i učestalosti kontrole dostatnosti roba strateških robnih zaliha. Upitano je o broju cisterni i brodica za spašavanje s kojima Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže. Obzirom da su u robne zalihe uvršteni i lijekovi i medicinska oprema, zatražena je informacija o statusu njihove nabave. Primijećeno je da ogroman postotak materijalnih rashoda čini zbrinjavanje izbjeglog stanovništva Ukrajine.

Predstavnik podnositelja naglasio je da se Savjet za robne zalihe sastaje kvartalno,  kontrole robnih zaliha provode se kontinuirano tijekom cijele godine, a na kraju godine se provodi opća kontrola na više od 300 lokacija. Ravnateljstvo za robne zalihe u ovom trenutku raspolaže sa zadovoljavajućom količinom opreme strateških zaliha te se ista konstantno nadopunjuje. Osim toga, naglašeno je da se oprema daje jedinicama lokalne samouprave i vatrogasnim društvima samo na korištenje. U odnosu na nabavu lijekova i drugih medicinskih proizvoda, istaknuto je da se Ravnateljstvo za robne zalihe suočava s dva izazova, prvi je financijske, a drugi organizacijske prirode te se intenzivno radi na njihovom rješavanju. Raseljeno stanovništvo iz Ukrajine smješteno je u pojedinačnom i kolektivnom smještaju kako je već ranije pojašnjeno, pri čemu trošak smještaja podmiruje Ravnateljstvo za robne zalihe, no naglašeno je da se dio troškova refundira iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 10 (deset) glasova „ZA“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2023. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                 dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 24. listopada 2024. godine razmotrio Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21; u daljnjem tekstu: Zakon o DKOM-u), dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/59, Urbroj: 50301-05/31-24-34 od 20. rujna 2024. godine.

U uvodnom izlaganju v.d. predsjednice DKOM-a je istaknula da je DKOM samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
DKOM je obvezan jednom godišnje podnijeti Hrvatskome saboru izvješće o svome radu. 
Osim podataka i analiza koji se odnose na žalbene predmete koji su se vodili pred DKOM-om sastavni dio je i općenita ocjena stanja u javnoj nabavi, ali i ocjena stanja u pravnoj zaštiti. U Izvješću se dodatno iznosi analiza žalbenih predmeta koji se odnose na postupke javne nabave financirane iz fondova Europske unije, kao i na predmete vezane uz obnovu zgrada oštećenih potresom.
Tijekom 2023. godine, unatoč tome što je DKOM radio u nepunom sastavu članova (radi isteka mandata zamjeniku predsjednice i jednoj članici), a zahvaljujući iznimnim naporima zaposlenika DKOM-a te visokom stupnju digitalizacije postupaka nabave, samog žalbenog postupka te internih procesa unutar DKOM-a, uspjeli su i tijekom 2023. godine, kao i prethodnih nekoliko godina ponovno ostvariti iznimne rezultate u smislu prosječnih rokova rješavanja žalbenih predmeta.
Također, tijekom 2023. godine prosječno vrijeme rješavanja žalbenih predmeta iznosilo je 26 dana od zaprimanja uredne žalbe, odnosno 15 dana od kompletiranja žalbenog predmeta (zakonski rok rješavanja predmeta je 30 dana od predaje uredne žalbe).
Naglašeno je da kratko vrijeme rješavanja žalbenih predmeta nije utjecalo na kvalitetu donesenih odluka, a što je vidljivo iz zanemarivog broja odluka DKOM-a koje su poništene od strane Visokog upravnog suda (dalje u tekstu: VUS). Naime, od ukupnog broja odluka koje je DKOM donio 2023. godine svega 1,1% odluka je poništeno od strane VUS-a. Navedeno pokazuje visoku razinu postignute pravne sigurnosti u sustavu javne nabave.
U Izvješću se dodatno naglašava antikorupcijsko djelovanje. DKOM svoju ulogu u ovom području ostvaruje, između ostalog i kroz javnu objavu odluka na mrežnim stranicama u cijelosti i bez anonimizacije. Osim toga, sukladno Akcijskom planom donesenom uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Izvješće sadrži analizu korupcijskih rizika u javnoj nabavi. U tom dijelu DKOM osobito ukazuje na smanjenje udjela kontroliranih postupaka javne nabave te nedostatnu kontrolu nad izvršenjem ugovora o javnoj nabavi kao najveće korupcijske rizike detektirane u sustavu javne nabave. 
Naglašeno je da je u 2023. godini s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 2.785.343,91 eura u Državni proračun što predstavlja 1.163.598,91 eura više sredstava od sredstava planiranih za rad DKOM-a za 2023. godinu.
U pogledu statističkih pokazatelja rada DKOM-a, istaknuto je da je tijekom 2023. godine došlo do daljnjeg smanjenja broja izjavljenih žalbi za gotovo 20% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2023. godine zaprimljeno je ukupno 715 žalbi, od koji se najveći broj odnosio na fazu odluke o odabiru (83%), a uočen je pad broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (13%), odnosno smanjenje od cca 51% u odnosu na 2022. godinu. Prema ocjeni DKOM-a do smanjenja broja žalbi na dokumentaciju o nabavi je možebitno dovelo povećanje naknada za pokretanje žalbenog postupka uvedeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 114/2022) koje su stupile na snagu 11. listopada 2022. godine. Uočen je nastavak trenda visokog postotka usvojenih žalbi (44%).
DKOM u Izvješću, osim navođenja podataka o predmetima koji su rješavani, ima dužnost sukladno zakonu iznijeti svoje viđenje stanja u javnoj nabavi općenito kao i stanja u pravnoj zaštiti. U tom dijelu Izvješća ukazuje se na potrebu strateškog pristupa razvoju sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj, potrebu za daljnjim jačanjem tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave i to u pogledu jačanja upravnog nadzora, kao i na potrebu za povećanjem razine transparentnosti u postupcima jednostavne nabave. 
U pogledu ocjene stanja u pravnoj zaštiti u Izvješću se naglašava visoka razina učinkovitosti i pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite i ukazuje na mogućnost daljnjeg unaprjeđenja zakonskog okvira pravne zaštite.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće te predlaže da ga Hrvatski sabor usvoji.

U raspravi su pohvaljeni izvrsni rezultati DKOM-a koji su prvenstveno vidljivi iz ostvarenih prihoda, brzine rješavanja predmeta i kvalitete njihovih odluka, unatoč deficitu kadrova. Sugerirano je da se razmotri mogućnost zapošljavanja vježbenika. Upitano je o mogućnostima otkrivanja postojanja kartela na strani ponuditelja u postupcima javne nabave. Primijećeno je da se u Izvješću navodi da unatoč tome što Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) i Ministarstvo gospodarstva imaju ovlast pokrenuti žalbeni postupak, do sada nisu iskoristili tu mogućnost. Zatraženo je pojašnjenje o ulozi Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) u kontroli postupaka javne nabave.

V.d. predsjednice DKOM-a istaknula je kako zaposlenici DKOM-a imaju višegodišnji staž u DKOM-u (prosječno čak 9 godina), a što je izuzetno važno za kontinuitet i kvalitetu rada. Što se tiče prepoznavanja postojanja zabranjenih sporazuma, istaknula je važnost međuresorne suradnje, zbog čega DKOM usko surađuje s AZTN-om, s kojim ima i potpisan sporazum o suradnji, kao i s DORH-om, kojem nerijetko pružaju stručnu pomoć i tumačenja. Najizglednije je da je na pad broja žalbenih predmeta utjecalo povećanje naknada za pokretanje žalbenog postupka. Međutim, složenost predmeta se kontinuirano povećava, a što je posljedica sve brojnije regulative Europske unije primjenjive u postupcima javne nabave, sve većem broju predmeta Europskog suda koji se odnose na javnu nabavu, kao i profesionalizaciji javne nabave.
Potvrdila je da DORH i Ministarstvo gospodarstva zaista imaju ovlast pokretanja žalbenog postupka, međutim, treba uzeti u obzir kratkoću rokova za izjavljivanje žalbe i nedostatak informacija za takvo postupanje. Pojasnila je da SAFU kontrolira je li postupak javne nabave proveden sukladno propisima, ali s aspekta postojanja opasnosti da se ošteti europski proračun.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

 ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                dr. sc. Igor Peternel
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 2. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 60, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“, br. 125/11., 64/15. i 112/18.; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen u listopadu 2011. godine, a stupio je na snagu 15. studenog 2011. godine te je do danas izmijenjen i dopunjen dva puta.
Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine omogućeno je sklapanje ugovora o zakupu s neposrednim posjednikom odnosno korisnikom poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji nije imao sklopljeni ugovor o zakupu, i to na rok od pet godina.
Ugovori o zakupu koji su temeljem Zakona iz 2018. godine sklapani s neposrednim posjednicima koji su u zakupu poslovnog prostora počeli su isticati, a važećim Zakonom nije moguće produžiti ugovor o zakupu toj kategoriji zakupnika.
Zakupnici su dugi niz godina ulagali i održavali navedene poslovne prostore, imaju gospodarski interes i namjeru nastavka poslovanja u tim prostorima, a istovremeno uredno koriste poslovne prostore i podmiruju sve obveze te obavljaju dopuštenu djelatnost.
Prema trenutnom zakonodavnom uređenju, takvi se ugovori ne bi mogli sklopiti te bi se protiv svih tih zakupnika trebali pokretati postupci za iseljenje i predaju u posjed poslovnog prostora.

Dakle, ovim se Konačnim prijedlogom zakona zakupnicima s kojima je neposredno sklopljen ugovor o zakupu, a koji u cijelosti ispunjavaju sve obveze iz ugovora o zakupu, omogućuje produženje ugovora na rok do deset godina uz mogućnost daljnjeg produljenja do još deset godina.
Nadalje, uređuje se mogućnost produljenja ugovora o zakupu zakupnicima koji su zbog obnove zgrade od posljedica potresa bili onemogućeni koristiti poslovni prostor.
Omogućuje se neposredna prodaja garaža i garažnih mjesta u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to korisnicima koji garaže koriste na temelju valjanog ugovora ili ugovora koji je istekao, a za korištenje uredno podmiruju naknadu.
Garaže odnosno garažna mjesta neće se prodavati korisnicima koji nemaju valjanu pravnu osnovu za korištenje, ali će se s istima sklopiti ugovor o zakupu na rok od dvije godine pod uvjetom da nisu u posjed garaže ušli neovlašteno ili na nasilan način.

Budući da Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kontinuirano stječu nove poslovne prostore temeljem raznih pravnih osnova, uređuju se odnosi sa posjednicima koji prostore koriste na temelju valjane pravne osnove.
Konačno, odredbe Zakona mijenjaju se s obzirom na promjene u nadležnostima koje su nastale stupanjem na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) s obzirom na činjenicu da je većina poslova prešla iz djelokruga upravljanja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.

Potreba hitnosti u postupanju proizlazi iz činjenice da je tijekom 2023. i siječnja 2024. isteklo 104 ugovora o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a tijekom 2024. isteći će još 282 ugovora o zakupu, od kojih je manji dio sklopljen sa zakupnicima temeljem provedenog javnog natječaja i ne mogu se više produžiti, dok je veći dio tih ugovora sklopljen s neposrednim posjednicima i ne mogu se produžiti temeljem odredbi Zakona. Cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona je osigurati zakupnicima koji u cijelosti ispunjavaju svoje obveze iz ranije sklopljenog ugovora o zakupu mogućnost nastavka poslovanja u poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi mogli planirati svoje poslovne aktivnosti, a što će imati pozitivan utjecaj i na zapošljavanje, kao i na osiguranje kontinuiranih prihoda Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAKUPU I KUPOPRODAJI POSLOVNOG PROSTORA                

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), P.Z.E. br. 53, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2065) primjenjuje od 17. veljače 2024. godine, da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Ovim Prijedlogom zakona stvaraju se zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu hrvatskog pravnog okvira zahtjevima Uredbe (EU) 2022/2065. 

Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, posebice razumljivosti zakonskih odredbi, predlaže se donijeti novi jedinstveni provedbeni propis kojim bi se riješila sva ključna pitanja podjele nadležnosti, organizacijske i procesne naravi te stvorili nužni preduvjeti za uspostavu novog zakonodavnog okvira elektroničke trgovine i za primjenu Uredbe (EU) 2022/2065.

Predmetnim Prijedlogom zakona određuju se nacionalna nadležna tijela i njihove ovlasti za provedbu Uredbe (EU) 2022/2065, pravni lijekovi, prekršajne odredbe te se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) određuje kao Koordinator za digitalne usluge, čime HAKOM koordinira rad svih tijela uključenih u provedbu odredbi Uredbe (EU) 2022/2065, a ujedno je i kontaktna točka za suradnju s koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama članicama. 

Također, propisuju se ovlasti HAKOM-a u pogledu postupanja pružatelja usluga posredovanja, obveza sastavljanja godišnjeg izvješća, sudjelovanja u radu Europskog odbora za digitalne usluge, izvršavanja ovlasti u vezi s izvansudskim rješavanjem sporova i u vezi dodjeljivanja statusa pouzdanih prijavitelja. 

Kao tijela nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija Prijedlogom zakona određeni su:
•    Državno odvjetništvo, 
•    Ministarstvo unutarnjih poslova, 
•    Agencija za zaštitu osobnih podataka, 
•    Ministarstvo financija, Carinska uprava 
•    Državni inspektorat, i 
•    Ministarstvo zdravstva. 

Prijedlogom zakona propisani su i pravni lijekovi protiv odluka Koordinatora za digitalne usluge i protiv naloga nadležnih tijela, kao i prekršajne odredbe i novčane kazne za kršenje odredbi Uredbe (EU) 2022/2065.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 11 (jedanaest) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate, P.Z. br. 56, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona rješava pitanje dijela nekretnina na kojima su u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije. 
Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su takve nekretnine prešle u vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o udrugama („Narodne novine“, broj 70/97.; u daljnjem tekstu: Zakon o udrugama iz 1997.). Međutim, intencija tog zakona nije bila da nekretnine trajno ostanu vlasništvo Republike Hrvatske, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore oko podjele tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku o ključu podjele je trebao donijeti Hrvatski sabor. Do danas isto nije realizirano.
S obzirom da je na spornim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, a sindikati su u posjedu istih bez zakonske osnove, tijekom godina su se vodili brojni sudski postupci za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat stečenog bez osnove. Takvi postupci operativno opterećuju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ali i sudove.
Otkako je na dijelu predmetnih nekretnina upisano vlasništvo Republike Hrvatske, više puta su osnivane radne skupine osnovane sa svrhom razrješenja spornih pitanja.
Dana 27. srpnja 2010. godine je pet sindikalnih središnjica sklopilo sporazum o ključu raspodjele imovine.
Dana 8. veljače 2022. godine je Gospodarsko-socijalno vijeće donijelo zaključak kojim podupire pronalazak rješenja, a Vlada Republike Hrvatske se obvezala osnovati radnu skupinu koja je trebala u što kraćem roku izraditi Nacrt prijedloga zakona.

Osnovna ideja bila je da se nekretnine svrstaju u četiri kategorije:
1. nekretnine koje se na temelju ovoga Prijedloga zakona prenose u Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati u skladu s ranijim sporazumom. Na tim nekretninama je upisano vlasništvo Republike Hrvatske, ali su pravo korištenja ili raspolaganja do 1997. godine imale bivše društveno-političke organizacije;
2. nekretnine koje su u zemljišnim knjigama i dalje upisane kao vlasništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i na kojima se, na temelju ovoga Prijedloga zakona, priznaje vlasništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske;
3. nekretnine pojedinih sindikata koje se na temelju ovog Prijedloga zakona prenose u vlasništvo točno određenim sindikatima ili se priznaje vlasništvo točno određenim sindikatima;
4. nekretnine koje će Republika Hrvatska putem tabularnih izjava prenijeti na Sindikalni fond nekretnina ili na pojedine sindikate kad se za to ostvare potrebni preduvjeti.

Na svim nekretninama koje su prema mišljenju sindikata sporne (ukupno 110 lokacija, u pojedinim zgradama je riječ o više poslovnih prostora) su u međuvremenu napravljeni očevidi, utvrđeno je zemljišnoknjižno stanje i povijest upisa. Isto tako utvrđeno je da pojedine nekretnine više nije moguće vratiti.

U konačnici je postignut dogovor oko 35 nekretnina (na određenim lokacijama se radi o više poslovnih prostora u istoj zgradi) koje su pogodne za povrat u vlasništvo na Sindikalni fond nekretnina ili na točno određene sindikate ili sindikalne središnjice, u skladu s dogovorom između sindikata. Nekretnine su navedene u prilozima Prijedloga zakona. Riječ je primjerice o Sindikalnom domu u Zagrebu, Domu grafičara, dijelu Doma učitelja kojeg sindikati koriste i sindikalnim odmaralištima u Crikvenici (Villa Ružica) i Iki.

U raspravi je pohvaljena intencija da se sindikatima vrati imovina koja im je privremeno oduzeta 1997. godine, budući će na taj način moći samostalno raspolagati, određivati namjenu i ulagati u iste, što će veliki broj nekretnina dovesti na reprezentativniju razinu. Međutim, napomenuto je da se upravo zbog proteka vremena od 30 godina, imovina u pravilu ne vraća onim sindikatima i onim sindikalnim članovima koji su ulagali vlastita sredstva u njihovu izgradnju (npr. neki od tih sindikata više ni ne egzistiraju). Zatražena je informacija o tome tko sada plaća režijske i ostale troškove za nekretnine koje su upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, a na kojima pravo korištenja imaju drugi. Također, zatražen je podatak o tome je li izrađena procjena vrijednosti svih predmetnih nekretnina.

Predstavnica predlagatelja je naglasila da za određeni broj nekretnina nije još izrađena procjena vrijednosti iz razloga što su u tijeku sudski postupci (primjerice za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine). Što se tiče plaćanja troškova nekretnina, naglasila je da iste u pravilu podmiruju oni koji su u posjedu te se koriste tim nekretninama.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Prijedlog odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine, a sve sukladno s odredbom članka 8. stavaka 1. i 5. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21).

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom obraćanju predsjednik Odbora za gospodarstvo je istaknuo da se tijekom ove rasprave, predmetni Prijedlog odluke može smatrati deklaratornim aktom budući je dijelu članova DKOM-a istekao mandat 16. srpnja. 2024. godine. Napomenuo je da je upoznat da je bio raspisan javni poziv te da je postupak izbora u tijeku
Vlada Republike Hrvatske je do izbora novih članova postupila po članku 12.a Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Zakon) i sredinom srpnja 2024. godine imenovala vršitelje dužnosti – predsjednicu, zamjenicu i člana, najdulje na rok od 12 mjeseci (Maja Kuhar, v.d. predsjednica, Danijela Antolković, v.d. zamjenica, Zvonimir Jukić, v.d. člana).

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 8. stavka 1. Zakona propisano da predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove DKOM-a imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Odredbom članka 8. stavka 4. Zakona propisano je da se član DKOM-a imenuje na razdoblje od pet godina, s mogućnošću još jednog imenovanja.

Kako je dosadašnjoj predsjednici DKOM-a Maji Kuhar, zamjenici predsjednice Nelici Vidić te članovima Alice Brandt, Zvonimiru Jukiću i Danijeli Antolković, dana 16. srpnja 2024. godine, isticao mandat od pet godina, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. srpnja 2024. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova DKOM-a, zbog isteka mandata.

Ujedno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je po javnom pozivu zaprimljena dokumentacija od strane kandidata te je u tijeku odabir i daljnje postupanje sukladno propisanoj zakonskoj proceduri.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                               ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednice, zamjenice predsjednice i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 33. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12 i 68/18) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljem tekstu: HERA), aktom od 28. lipnja 2024. godine.

Odbor na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/24-12/65, Urbroj: 50301-05/16-24-7 od 29. kolovoza 2024. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je istaknuo da su aktivnosti HERA-e u 2023. godini bile usmjerene na redovne aktivnosti propisane nacionalnim zakonodavstvom i regulativom Europske unije, a jedna od značajnijih aktivnost je bila suradnja na provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije („Narodne novine“, broj 31/23, 74/23, 107/23, 122/23, 32/24, 104/24) i Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije („Narodne novine“, broj 71/23).

U 2023. godini održane su 32 sjednice Upravnog vijeća sa ukupno 389 točaka dnevnog reda na kojima je:

•    doneseno 5 izmjena akata HERA-e (1 u sektoru električne energije, 4 u sektoru plina);
•    dano 22 suglasnosti na podzakonske akte i ugovore energetskih subjekata  (17 u sektoru električne energije, 2 u sektoru plina, 3 u sektoru toplinske energije);
•    doneseno 12 odluka o tarifnim stavkama energetskih subjekata (4 u sektoru električne energije , 8 u sektoru plina);
•    doneseno 48 mišljenja, rješenja i odluka (30 u sektoru električne energije, 15 u sektoru plina, 3 u sektoru toplinske energije);
•    izdano 78 rješenja (14 rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, 64 rješenja o energetskoj učinkovitosti za postrojenja na bioplin i biomasu te uštedu primarne energije za kogeneracijska postrojenja);
•    izdano 62 dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti  (35 u sektoru električne energije, 8 u sektoru plina, 7 u sektoru nafte, 2 u sektoru biogoriva, 10 u sektoru toplinske energije);
•    produženo 67 dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (20 u sektoru električne energije, 25 u sektoru plina, 10 u sektoru nafte, 4 u sektoru biogoriva, 8 u sektoru toplinske energije);
•    izbrisano 13 dozvola (6 u sektoru plina, 5 u sektoru nafte, 2 u sektoru biogoriva).

Praćenje energetskog sektora:

•    Na tržištu električne energije prikupljaju se sljedeći podaci svaki mjesec:
o    podaci o proizvodnji i potrošnji električne energije - satni uzorak od HOPS-a i HEP ODS-a;
o    podaci o tržišnim planovima od HROTE-a;
o    izvješće o trgovanju od CROPEX-a;
o    podaci o isporukama na maloprodajnom tržištu po kategorijama kupaca i opskrbljivačima od HEP-ODS-a;
o    prosječne cijene po kategorijama kupaca i opskrbljivačima od opskrbljivača.

•    Na tržištu plina:
o    svake tri godine provodi se analiza tržišta plina; 
o    godišnje se prikupljaju podaci od svih energetskih subjekata (podaci o obavljanju energetske djelatnosti, realizacija planova, planovi za buduće razdoblje…); 
o    godišnje se nadzorom javno objavljenih podataka provjerava ispunjavanje zakonskih i podzakonskih obveza energetskih subjekata na tržištu plina (operatori sustava, operator tržišta plina i opskrbljivači plinom);
o    kvartalno se prikupljaju podaci od  svih opskrbljivača i trgovaca plinom o zbirnim transakcijama na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu plina; 
o    kvartalno se prikupljaju podaci o ispunjavanja standarda kvalitete opskrbe plinom; 
o    mjesečno se uvidom u platforme operatora tržišta plina i operatora transportnog sustava prate pokazatelji funkcioniranja veleprodajnog i maloprodajnog tržišta plina.

•    Na tržištu toplinske energije prikupljaju se:
o    godišnji izvještaji energetskih subjekata o visini troškova proizvodnje; 
o    ostvarene investicije u izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže u prethodnoj godini;
o    izvještaje o sigurnosti i pouzdanosti distributivne mreže. 

U procesima praćenja izračuna energetske učinkovitosti i ušteda primarne energije kod povlaštenih proizvođača električne energije, energetski subjekti podnose detaljne mjesečne i godišnje izvještaje o radu postrojenja, eventualnim zastojima i nepravilnostima. 

U području zaštite potrošača zaprimljen je 1461 podnesak, od čega 865 žalbi i prigovora kupaca energije, 462 upita i 134 ostalih podnesaka krajnjih kupaca.

U provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije HERA je:
•    donijela 48 odluka o promjenama jediničnih cijenama za proizvodnju toplinske energije za centralne i zatvorene toplinske sustave u sezoni 2022./23. u odnosu na 2022. godinu;
•    napravila izračune naknade za razliku u trošku goriva za 48 postrojenja za krajnje jedinične cijene za razdoblje od 1. listopada 2023. godine do 31. ožujka 2024. godine;
•    napravila 12 izračuna naknade dijela troška kupcima tehnološke pare u sustavima centralnog toplinskog sustava za periodu od 1. listopada 2022. godine do 30. rujna 2023. godine.

U provedbi Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije HERA je:
•    izračunala višak prihoda za 153 subjekata sa viškom tržišnih prihoda 24,8 milijuna eura;
•    izračunala cijenu proizvodnje električne energije iz postrojenja na biomasu i bioplin (19 postrojenja) za 10 energetskih subjekta koji su podnijeli zahtjev za odobrenje povećanja gornje granice iznad 180 €/MWh radi obračuna viška tržišnog prihoda.

Nadzori koji su se provodili i koji su u tijeku:
•    15 zatvorenih nadzora nad energetskim subjektima;
•    kroz izračun naknada za razliku u cijeni goriva provedeni su i nadzori nad svim subjektima u toplinarstvu;
•    10 aktivnih nadzora:
o    HEP - ODS - postupak priključenja;
o    HEP Plin - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut siječanj 2022. godine) – izrada preliminarno utvrđenih činjenica; 
o    Međimurje plin - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut srpanj 2022. godine) – izrada preliminarno utvrđenih činjenica;
o    E.ON PLIN - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut lipanj 2022. godine);
o    PLIN VRBOVEC - promjena ugovorenih uvjeta (pokrenut lipanj 2022. godine);
o    5 nadzora - REMIT manipulacija tržištem.

Istaknuta su zapažanja u energetskom sektoru u 2023. godini:

Električna energija:
•    prvi put je više proizvedene električne energije nego potrošene, a što je posljedica dobre hidrologije i povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE), (izvoz u iznosu od 426 GWh, odnosno 2% ukupne potrošnje);
•    značajno je povećan broj proizvođača električne energije – mali OIE za 8701 postrojenje  priključeno u 2023. godini, s ukupnom snagom od 244 MW;
•    isporuka električne energije u distribucijsku mrežu se smanjila 2,3% - posljedica povećanja proizvodnje iza mjesta mjerenja;
•    cijene električne energije na veleprodajnim tržištima su se stabilizirale na oko 100 €/MWh za vršni proizvod;
•    cijene električne energije za krajnje kupce su održane na priuštivoj razini (kućanstva i malo poduzetništvo nepromijenjeno u odnosu na 2021. godinu 70/105 €, a poduzetništvo na tržišnoj cijeni uz ograničenje od 180 i 230 €/MWh).

Prirodni plin:
•    osigurane su dovoljne količine plina za potrebe kupaca u Republici Hrvatskoj, terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku je bio ključni dobavni pravac, a dio plina je izvezen na susjedna plinska tržišta čime Hrvatska postaje značajniji pravac dobave prirodnog plina za susjedne države;
•    popunjenost skladišta 1. studenog 2023. bila je 97% (obveza na razini Europske unije bila je 90%); što jamči sigurnu opskrbu plinom;
•    sigurnost opskrbe plinom na maloprodajnom tržištu osigurana je također svim kupcima kroz zajamčenu opskrbu koja je u 2023. godini opskrbljivala sve kupce 3 opskrbljivača koji su se našli u poteškoćama, kao i sve kupce kategorije poduzetništvo koji nisu mogli pronaći opskrbljivača plinom;
•    cijene na veleprodajnim tržištima su se stabilizirale na oko 40€/MWh;
•    cijene za krajnje kupce su se utvrdile na priuštivoj razini (kućanstva i javne ustanove na prošlogodišnjoj razini, a poduzetništvo na tržišnoj).

Toplinska energija:
•    proizvodnja i distribucija toplinske energije bila je stabilna, nisu zapažene znatne oscilacije u potrošnji i broju potrošača;
•    provode se značajni investicijski projekti sufinancirani sredstvima EU;
•    za centralne i zatvorene toplinske sustave osiguran je plin po priuštivoj cijeni kako bi se troškovi grijanja i tople vode na strani krajnjih kupaca ostali nepromijenjeni u odnosu na 2022. godinu.

Izmjena regulative Europske unije uvjetuje prilagodbu nacionalnog zakonodavstva, a to su zajedničke aktivnosti Ministarstva gospodarstva, HERA-e, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora: 
•    Direktiva (EU) 2024/1711 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji, Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU, Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije koje uvode:
o    mogućnost sklapanja dugoročnih ugovora s proizvođačima PPA ugovora (engl. Long Term Power Purchase Agreement, PPA) i mogućnost istovremenog ugovaranja dva ugovora, a za jednog kupca s fiksnom i dinamičnom cijenom;
o    mogućnost ugradnje mjerenja iza mjerenja kupca u svrhu lokalnog dijeljenja energije;
o    uvođenje fleksibilnih ugovora o priključenju (fiksni i varijabilni dio priključnog kapaciteta);
o    uvođenje pravila za nabavu usluga smanjenja vršnog opterećenja i uvođenja fleksibilnosti;
o    dodaju se odredbe prema kojima operator sustava na transparentan način najmanje jednom mjesečno objavljuje jasne informacije o:
    raspoloživom kapacitetu za priključenje, s dovoljnom prostornom razlučivošću, poštujući javnu sigurnost i povjerljivost podataka,
    novim zahtjevima za priključenje,
    mogućnosti sklapanja fleksibilnih ugovora,
    kriterijima za izračun raspoloživog kapaciteta za priključenje. 

•    Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 koja uvodi:
o    države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji energije u EU u 2030. godini bude najmanje 42,5 % s tendencijom povećanja na 45%;
o    da su države članice obvezne do 21. svibnja 2025. godine provesti koordinirano kartiranje za uvođenje energije iz OIE na svojem državnom području kako bi utvrdile domaći potencijal i dostupna područja koja su potrebna za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz OIE te s njima povezane infrastrukture;
o    države članice do 21. veljače 2026. godine trebaju osigurati da nadležna tijela donesu jedan ili više planova kojima se određuju područja za brži razvoj obnovljivih izvora.

•    Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka EED – Energy Efficiency Directive) koja uvodi:
o    mrežne tarife moraju biti transparentne i nediskriminirajuće te moraju odražavati uštede troškova u mrežama ostvarene mjerama na strani potražnje i mjerama odgovora na potražnju te distribuiranom proizvodnjom energije kroz:
    preusmjeravanje opterećenja krajnjih kupaca iz vremena vršnog opterećenja u vrijeme izvan vršnog opterećenja uzimajući u obzir raspoloživost energije iz OIE, energije iz kogeneracije i distribuirane proizvodnje energije;
    smanjenje potražnje putem mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje provode pružatelji energetskih usluga, uključujući ESCO-e (Energy Service Company);
    priključivanje i dispečiranje izvora proizvodnje energije na nižim naponskim razinama;
    priključivanje izvora proizvodnje energije koji su bliže mjestu potrošnje; 
    skladištenje energije.
•    Uredba (EU) 2024/1106 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbi (EU) br. 1227/2011 i (EU) 2019/942 u pogledu poboljšanja zaštite Unije od manipulacije tržištem na veleprodajnom tržištu energije koja uvodi:
o    ACER (Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora) preuzima istrage u slučaju sumnje kršenja odredbi REMIT uredbe između država članica u svim prekograničnim slučajevima; 
o    U slučajevima kršenja odredbi REMIT-a nacionalna regulatorna tijela dobivaju ovlasti izricanja barem sljedećih upravnih novčanih kazni i drugih upravnih mjera u odnosu na kršenja REMIT-a:
    zahtijevanja da se otkloni kršenje;
    nalaganja povrata ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog kršenja, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;
    izdavanja javnih upozorenja ili obavijesti;
    izricanja periodičnih penala;
    izricanja upravnih novčanih kazni.
•    Direktiva (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ i Uredba (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o unutarnjem tržištu plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, o izmjeni uredbi (EU) br.1227/2011, (EU) 2017/1938, (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 i Odluke (EU) 2017/684 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 715/2009 koje uvode:
o    povećat će se sigurnost opskrbe plinom uvođenjem novih mehanizama,
o    stvaraju se jednaki uvjeti za razvoj tržišta vodika te se uklanjaju prepreke koje ometaju razvoj,
o    stvaraju se uvjeti za uspostavu infrastrukture za vodik gradnjom nove ili prenamjenom dijela postojeće infrastrukture za prirodni plin što će dovesti do ušteda troškova i istodobno poduprijeti dekarbonizaciju,
o    uspostavlja se Europska mreža mrežnih operatora za vodik (ENNOH - European Network of Network Operators for Hydrogen),
o    plinovima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim plinovima omogućuje se lakši pristup tržištima i infrastrukturi,
o    za plinove iz obnovljivih izvora i niskougljične plinove se uvode ovlasti nacionalnih regulatornih tijela slične onima koje su već uspostavljene za sektor prirodnog plina – pristup treće strane, određivanje tarifa i metodologija, certificiranje i dr.,
o    jačaju se prava i zaštita kupaca te ih se usklađuje s onima koji su već utvrđeni u pravilima EU-a o tržištu električne energije, čime će kupci plina:
    dobiti bolje informacije o ponudama, kao i o njihovim ugovorima i računima, uključujući informacije koje im omogućuju da donose odluke o obnovljivim i niskougljičnim izvorima energije, 
    moći odabrati najbolju ponudu s pomoću pouzdanih alata za usporedbu cijena plina, lako promijeniti opskrbljivača i steći veću kontrolu nad potrošnjom plina s pomoću pametnih sustava mjerenja,
    biti bolje zaštićeni u slučaju spora s dobavljačem energije.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je HERA u 2023. godini ostvarila prihode u iznosu od 10.958.133,87 EUR, a rashodi su iznosili 4.131.893,44 EUR. 
Povećanje prihoda u odnosu na 2022. godinu rezultat je povećanja prihoda od naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti koje HERA obračunava na temelju prihoda od prodaje roba i/ili usluga koje su u prethodnoj godini ostvarili energetski subjekti temeljem obavljanja energetskih djelatnosti.
Ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.826.240,43 EUR. 
Na dan 31.12.2023. godine HERA je zapošljavala 77 radnika.

U odnosu na Godišnje izvješće HERA-e, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu HERA-e za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za 2023. godinu. Istaknuo je da je javni poziv za predsjednika i člana Upravnog vijeća HERA-e u tijeku, a što će po okončanju postupka doprinijeti dodatnom osnaživanju HERA-e u upravljačkom kontekstu. Također, u planu je i povećanje administrativnih kapaciteta HERA-e.

S obzirom na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske i izneseno u raspravi (audiovizualni zapis), Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2023. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Igor Peternel