Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (u daljnjem tekstu: Prijedlog DPRH) te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu DPRH (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da što se makroekonomskih pokazatelja tiče, u 2025. godini realni BDP će rasti po stopi od 3,2%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, uz postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja.
U 2026. godini očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,8%, a u 2027. godini na 2,6%.
Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan.
Inflacija potrošačkih cijena bi u 2025. trebala usporiti na 2,7% te potom na 2,3% u 2026. i 2,2% u 2027. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije.
Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima uz prevladavajuće pozitivne trendove migracijskog salda.
Tako će u 2025. godini anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje i to na razinu od 4,5%, u 2026. na razinu od 4,2%, a u 2027. na razinu 4,1%.
Kad se govori o prihodima, predstavnica predlagatelja je naglasila da uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, učinke porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. kao i pakete mjera koje je Vlada Republike Hrvatske donijela za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u vrijeme inflatornih pritisaka, ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 mlrd. eura i bilježe rast od 8,6%, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 mlrd. eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 mlrd. eura.
Porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2% i projicirani su u iznosu od 18,5 mlrd.eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2026. projicirani u iznosu od 19,5 mlrd. eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,3%, dok se u 2027. godini očekuju u iznosu od 20,4 mlrd. eura i bilježe rast od 4,8%.
Prihod od poreza na dobit za 2025. planiran je u iznosu od 2,8 mlrd. eura, dok je u 2026. i 2027. godini projiciran u iznosu od 2,9 odnosno 3 mlrd. eura.
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2025. planira ostvariti 12,5 mlrd. eura prihoda od PDV-a (rast od 10,3%), dok projekcije za 2026. iznose 13,3 mlrd. eura, odnosno 14 mlrd.eura za 2027. godinu.
Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,9 mlrd. eura u 2025., dok se u 2026. planiraju u iznosu od 3 mlrd. eura, a u 2027. godini u iznosu od 3,1 mlrd.eura.
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2025. - 2027. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti.
U 2025. godini u državni proračun planira se prikupiti 5,6 mlrd. eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 11%), dok projekcija za 2026. iznosi 5,9 mlrd. eura, a za 2027. godinu 6,2 mlrd. eura.
Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i Mehanizma za oporavak i otpornost).
Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2025. iznose 3,7 mlrd. eura, dok u 2026. iznose 3,9 mlrd. eura, odnosno 2,6 mlrd. eura u 2027. godini.
Nadalje, kad je riječ o rashodima, u 2025. godini, ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 mlrd. eura, što je 10,2% ili 3,4 mlrd. eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 mlrd. eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 mlrd. eura.
Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za:
• mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 778,5 mil. eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i očekivanog stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2025.,
• zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 516,4 mil. eura uslijed pune godišnje primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika te Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika,
• energetsku održivost u iznosu od 352,8 mil. eura,
• ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 293,9 mil. eura (nabava raketnog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, opremanje borbenim tenkovima Leopard),
• nastavak sanacije šteta od potresa u iznosu od 207,1 mil. eura,
• ulaganja u vodno komunalne projekte u iznosu od 200,3 mil. eura,
• investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 170,9 mil. eura,
• ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 142,2 mil. eura,
• demografske mjere u iznosu od 120,2 mil. eura što uključuje i očekivane Izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se planira povećanje maksimalne novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust i jednokratne naknade za novorođeno dijete,
• unapređenje kvalitete stanovanja u iznosu od 100,1 mil. eura od čega:
energetska obnova u iznosu - 64,7 mil. eura,
stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca - 20,4 mil. eura,
provedba Nacionalnog programa stambene politike - 14,0 mil. eura,
sufinanciranje ugradnje dizala - 1,0 mil. eura,
• ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 96,6 mil. eura,
• ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet u iznosu od 91,5 mil. eura,
• digitalizacija javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela u iznosu od 81,5 mil. eura,
• ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja (fiskalna održivost dječjih vrtića, kapitalne investicije u predškolsko obrazovanje..) u iznosu od 81,1 mil. eura,
• upravljanje državnim granicama u iznosu od 67,8 mil. eura,
• digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja u iznosu od 50,1 mil. eura,
• doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 47,0 mil.eura,
• razvoj sporta 46,8 mil. eura,
• ruralni razvoj 40,9 mil. eura.
U dijelu koji se odnosi na ukupni manjak/višak i javni dug istaknuto je da opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,3% BDP-a u 2025. godini, 1,9% BDP-a u 2026. te 1,8% BDP-a u 2027. godini.
Glede javnog duga, očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 56% BDP-a u 2025. odnosno 55% BDP-a u 2026. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2027. godini dosegnuti razinu od 54,2%.
U odnosu na Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), predstavnica Ministarstva je naglasila da Prijedlog rashoda i izdataka financijskog plana za 2025.-2027. na razini razdjela Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2025. godinu iznosi 1,806 mlrd. eura, za 2026. godinu 1,098 mlrd. eura te za 2027. godinu 660,0 mil. eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2025. godinu iznosi 1,415 mlrd. eura.
Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 1,236 mlrd. eura, od čega se najznačajniji iznos od 1,062 mlrd. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu, odnosno 534 mil. za 2026. i 338 mil. za 2027. godinu.
U okviru izvora koji utječu na visinu manjka za Ministarstvo u užem smislu najznačajniji iznosi osiguravaju se za nastavak provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u iznosu od 504,9 mil. eura te za izgradnju plinovoda i povećanje kapaciteta LNG terminala, kao i za ostale projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava u iznosu od 280 mil. eura.
Ovi projekti, koji se planiraju financirati iz REPower EU programa, nastavljaju s provedbom i u 2026. i 2027. godini. Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka značajniji dio sredstava se odnosi na presudu arbitražnog pravorijeka ICIDS Case No. ARB/13/32 od 5. srpnja 2022. godine za što su planirana sredstva za naknadu štete u iznosu od 170 mil. eura uvećana za 1,5 mil. eura sudskih troškova te za 70 mil. eura pripadajućih zateznih kamata.
U odnosu na druge korisnike razdjela Ministarstva, a u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu manjka najznačajniji iznosi planirani su kod Ravnateljstva za robne zalihe (za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, u iznosu od 37,4 mil. eura u 2025. godini i 10 mil. eura u 2026. godini) te kod Agencije za ugljikovodike (rashode osiguranja čuvanja zaliha nafte i naftnih derivata, u iznosu od 49,7 mil. za 2025, odnosno 52,4 i 55,4 za 2026. i 2027. godinu. RH kao članica EU je obvezna držati najmanje 1/3 minimalnih obveznih zaliha u naftnim derivatima).
U okviru ovog prijedloga proračuna, kod ostalih izvora financiranja (vlastiti i namjenski prihodi, pomoći i sl.) rashodi i izdaci na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora) za 2025. godinu iznose 570 mil. eura(od čega se najznačajniji iznos od 353 mil. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu), za 2026. godinu 565 mil. eura i za 2027. godinu 322 mil. eura.
U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2025., na razini razdjela planirano je ukupno 302 mil. eura, od čega je 258 mil. Eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio planiran je u iznosu od 160 mil. eura za projekte jačanja energetskog sektora i njegovoj dekarbonizaciji te u iznosu od 94 mil. eura za provedbu projekta "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo" kroz komponentu C1.1. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo u okviru Nacionalnog plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) te na inovacije i razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija.
Nadalje, značajnija sredstva planirana su u okviru izvora financiranja Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u iznosu od 141 mil. eura za 2025. godinu na razini razdjela od čega na glavi Ministarstva u užem smislu 81 mil. eura, dok je preostali iznos planiran kod Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio (43 mil. eura) odnosi se na provedbu projekata kroz Program konkurentnost i kohezija (PKK 2021.-2027.) s prioritetnim ciljevima u razvoju i jačanju istraživačkih i inovacijskih kapacitetea te prihvaćanje napredne tehnologije, iskorištavanja koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti te jačanja održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranja radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja. Dodatno, iznos od 33 mil. eura planira se za jačanje gospodarstva, podupiranje digitalne i zelene tranzicije, digitalizacije za građane i poduzeća, poboljšanja povezanosti i mobilnosti u cijeloj Republici Hrvatskoj te jačanje kvalitete života stanovništva, a kroz projekte PKK 2021.-2027.
U okviru sredstava prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja na razini razdjela planirano je 53 mil. eura za 2025. godinu, od čega je 46 mil. eura planirano na glavi Agencije za ugljikovodike zbog povećanog obujma sirovina (nafte ili derivati) koja će se zanavljati.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU
te Odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Igor Peternel