Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 14. sjednici, održanoj 22. siječnja
2026. godine, razmotrio Izviješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 10. studenoga 2025. godine.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Izviješću o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2024. godinu kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja izvijestio je kako se pružanje međunarodne razvojne pomoći tijekom 2024. godine odvijalo u iznimno složenom globalnom kontekstu, obilježenom nizom kriza s dalekosežnim posljedicama. Od nastavka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, eskalacije sukoba u Gazi, Sudanu i Libanonu do prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, humanitarnim i gospodarskim krizama, inflacijom te porastom prisilnih raseljavanja koji su dodatno destabilizirali globalni poredak i otežali odgovor međunarodne zajednice. Zbog svega toga humanitarne potrebe diljem svijeta nastavile su rasti. Predviđa se da gotovo 300 milijuna ljudi diljem svijeta treba humanitarnu pomoć i zaštitu. Prema podacima OECD-a, u 2024. godini službena razvojna pomoć država članica Europske unije pala je po prvi puta u posljednjih pet godina te je iznosila 88,11 milijardi USD, odnosno 0,47% ukupnog bruto nacionalnog dohotka država članica EU-a.
Međunarodna razvojna suradnja jedan je od glavnih alata vanjskog djelovanja EU-a uobličena u Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku te u konceptu Tima Europa – zajedničkoj platformi EU i država članica, kao i u Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – globalna Europa koji je glavni izvor financiranja vanjskog djelovanja EU-a. Tu treba istaknuti i platformu EU-a Global Gateway koja ima za cilj omogućiti snažnije uključivanje privatnog sektora u razvojnu suradnju. Republika Hrvatska je u 2024. godini zabilježila rast izdvajanja za međunarodnu razvojnu pomoć i uskladila svoje aktivnosti s aktivnostima međunarodnih razvojnih dionika, poglavito EU-a. Sukladno tome u bitnome je svoje aktivnosti usmjerila na pružanje pomoći Ukrajini. Donošenjem novg Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći koji je stupio na snagu 15. veljače 2024.godine unaprijeđen je pravni okvir te usklađenost s dokumentima i standardima EU, OECD-a i UN-a.
U rujnu 2024. godine Republika Hrvatska je stekla status sudionika u Odboru za razvojnu pomoć OECD-a (DAC), a u listopadu iste godine po prvi puta je sudjelovala na redovitom sastanku Odbora te je sudjelovala u stručnoj evaluaciji službene razvojne pomoći Švicarske Konfederacije. Na razini EU, Republika Hrvatska je ostvarila vidljiv iskorak kroz preuzimanje uloge supredsjedatelja Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu. Novo usvojeni Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan alocirat će 3 milijarde EUR-a od svoje ukupne vrijednosti (6 milijardi eura) kroz Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Novim Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, Republika hrvatska uredila je ciljeve, instrumente, koordinaciju, provedbu i financiranje međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći koju pruža partnerskim zemljama čime je hrvatski pravni okvir usklađen s okvirom EU-a, OECD-a i UN-a. Pružanje razvojne i humanitarne pomoći uvršteno je u Provedbeni program Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2024.-2028. koje je sukladno zakonskom okviru određeno nacionalnim koordinacijskim tijelom za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć Republike Hrvatske inozemstvu. Ministarstvo jednom godišnje podnosi Izviješće Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Dostavom svojih podataka Republika Hrvatska je uključena u publikacije OECD-a.
Što se tiče strukture službene razvojne pomoći Republike Hrvatske u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu predstavnik predlagatelja je izvijestio kako je zabilježeno povećanje od 3,6%. Udio službene razvojne pomoći u BND-u iznosio je 0,22%, što je porast u odnosu na 0,21% u 2023. godini. Ukupna izdvajanja Republike Hrvatske za službenu razvojnu pomoć u 2024. godini iznosila su 214,94 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 21,95% u odnosu na 2023. godinu kada su iznosila 176,25 milijuna eura. Tijekom 2024. ukupno je 37 dionika - tijela države uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Vodeće tijelo po izdvajanjima bilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s udjelom od 53,77%, od čega se značajan dio odnosi na podmirivanje godišnjih doprinosa Republike Hrvatske Općem proračunu Europske unije za međunarodne članarine Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama. Drugo je Ministarstvo gospodarstva koji je najveći dio od 13,38% udjela izdvojilo za nabavu i korištenje usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine. Trći je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je putem bilateralnih razvojnih projekata inozemstvu doprinio udjelom od 8,86% za programe, projekte, pozive, poticaje te stipendije. Bilateralna službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2024. godini bila je ponajprije usmjerena na zemlje jugoistočne Europe, posebice Bosnu i Hercegovinu, potom na Ukrajinu i u manjoj mjeri Bliski istok i Afriku. Unatoč globalnim izazovima Republika Hrvatska je u 2024. godini nastavila s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine kao jednoj od prioritetnih zemalja te njezinu putu prema euroatlantskim integracijama. U 2024. godini Republika Hrvatska je sumjerila 97,81% ukupne multilateralne službene pomoći u razvojne projekte koji su za cilj imali ublažavanje posljedica kriza te aktivnosti s ciljem očuvanja temeljnih ljudskih prava. Izdvaja se Projekt digitalne i zelene tranzicije malih i srednjih poduzeća na zapadnom Balkanu vrijedan 1,2 milijuna eura kao potpora uvođenju i financiranju digitalnih tehnologija za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji malih poduzeća u šest ekonomija zapadnog Balkana. Također kao bilateralni donator Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu Republika Hrvatska je uplatila 3 milijuna eura te time dobila aktivnu ulogu u oblikovanju regionalnih prioriteta zapadnog Balkana i unaprjeđenju reformi usklađenih s EU poput najvećeg infrastrukturnog projekta u Bosni i Hercegovini koridora Vc.
Republika Hrvatska je svoje djelovanje na razvojno-humanitarnom planu i u 2024. godini dominantno usmjerila na aktivnosti pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i žrtvama rata te osigurala žurnu, humanitarnu i razvojnu pomoć u ukupnom iznosu od 77 milijuna eura. Podrška Ukrajini uključuje širok spektar aktivnosti uključujući skrb za izbjeglice, obnovu energetske infrastrukture, gospodarski oporavak te potporu mladima i civilnom društvu. Ovime Hrvatska doprinosi ublažavanju posljedica rata u Ukrajini i jača vlastiti ugled kao država koja aktivno sudjeluje u globalnim sigurnosnim i razvojno-humanitarnim inicijativama.
Odbor za vanjsku politiku, nakon rasprave, jednoglasno s 8 glasova „ZA“ predlaže Hrvatskom saboru prihvaćanje
Izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2024. godinu.
PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara