Odbor za vanjsku politiku

Izvješće Odbora za vanjsku politiku o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287 - predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

17.04.2026.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 17. sjednici, održanoj 17. travnja 2026., razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2026. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja je naveo kako je Ugovor o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji sastavljen u Denpasaru, Bali, 24. veljače 1976. te je potom izmijenjen i dopunjen trima protokolima u tri navrata 1987., 1998., i 2010. godine. Navedenim protokolima izmijenjen je članak 18. Ugovora kako bi se otvorila mogućnost pristupa državama izvan jugoistočne Azije te regionalnim organizacijama čije su članice suverene države, podložno pristanku svih država jugoistočne Azije koje su stranke Ugovora. U ovom trenutku Ugovor ima 59 visokih ugovornih stranaka, uključujući Europsku uniju i sve stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. U postupku pristupa Ugovoru i trima navedenim protokolima je i određeni broj drugih država, uključujući veći broj srednjoeuropskih država. Predstavnik predlagatelja je objasnio kako članak 2. Ugovora propisuje temeljna načela kojima će se visoke ugovorne stranke voditi u svojim međusobnim odnosima, a to su: 1. uzajamno poštovanje neovisnosti, suverenosti, jednakosti, teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog identiteta svih naroda; 2. pravo svake države na nacionalnu samostalnost bez vanjskog miješanja, prevrata ili prisile; 3. nemiješanje u unutarnje poslove drugih ugovornih stranaka; 4. mirno rješavanje nesuglasica ili sporova; 5. suzdržavanja od prijetnje ili uporabe sile; 6. učinkovita međusobna suradnja. Dodao je kako je interes Republike Hrvatske za iniciranje postupka za pristup Ugovoru i trima navedenim protokolima prepoznavanje rastuće strateške važnosti jugoistočne Azije i njezinog potencijala kao dinamičnog gospodarskog i političkog partnera s ciljem jačanja svoje prisutnosti i angažmana u regiji koja je u središtu globalnog gospodarskog rasta i razvoja. Pristup Republike Hrvatske Ugovoru, kako je izmijenjen i dopunjen trima navedenim protokolima, omogućio bi jačanje političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s državama jugoistočne Azije, kao i angažman u regionalnoj arhitekturi jugoistočne Azije, doprinoseći miru, stabilnosti i prosperitetu na obje strane.

Postupak pristupa Ugovoru i trima navedenim protokolima podrazumijeva poduzimanje nekoliko formalno-pravnih koraka. Slijedom zaprimljene suglasnosti svih deset država članica ASEAN-a i zaprimljene formalne pisane obavijesti stekli su se uvjeti da se u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske inicira postupak potvrđivanja Ugovora i triju navedenih protokola, što je temelj kako bi Republika Hrvatska, po donošenju od strane Hrvatskoga sabora, objavi i stupanju na snagu ovoga Zakona, izrazila svoj konačni pristanak biti vezana Ugovorom, Protokolom, Drugim protokolom i Trećim protokolom, polaganjem kod depozitara Glavnog tajništva ASEAN-a isprave o pristupu Republike Hrvatske. Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor, Protokol, Drugi protokol i Treći protokol kako bi njihove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, prema kojemu se zakoni kojima se, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju, a postupak donošenja pokreće se podnošenjem Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da u ovoj fazi postupka nisu moguće izmjene ili dopune tekstova Ugovora, Protokola, Drugog protokola i Trećeg protokola, kao mnogostranih instrumenata kojima se pristupa u postojećem sadržaju kako su sastavljeni, predlaže se ovaj Konačni prijedlog zakona raspraviti i prihvatiti u jednom čitanju.

Odbor za vanjsku politiku odlučio je jednoglasno, (9 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se donošenje Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, P.Z. br. 287. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu.


PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara