Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 42. sjednici održanoj 14. listopada 2026. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom 9. listopada 2026. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknula da je makroekonomski okvir u ovom dokumentu sastavljen u travnju ove godine, u okviru Izvješća o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana RH za 2025. i 2026. godinu. Nove makroekonomske projekcije bit će obavljene u okviru Nacrta proračunskog plana RH za 2027. godinu, koji će Vlada RH usvojiti, a potom uputiti u Europsku komisiju do kraja listopada 2026. godine.
Dosadašnja realna dinamika bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini nešto je slabija u usporedbi s makroekonomskim projekcijama iz travnja ove godine. Povoljnija su kretanja izvoza u odnosu na očekivanja.
Realni rast BDP-a iznosio je 1,9% u prvoj polovici godine, a zadnji visokofrekventni pokazatelji ukazuju na ubrzanje gospodarske aktivnosti u nastavku godine.
Dinamika potrošačkih cijena nešto je blaža u dosadašnjem dijelu 2026. godine u usporedbi s predviđanjima iz travnja.
Tržište rada također ima povoljna kretanja, no sporijom dinamikom.
Što se fiskalnih kretanja tiče novim planom proračuna za 2026. ukupni prihodi iznose 36,6 milijardi eura te se u odnosu na prvotni plan povećavaju za 853,2 milijuna eura, pri čemu se:
- prihodi od poreza – povećavaju za 527,6 milijuna eura,
- prihoda od doprinosa – povećavaju za 171,7 milijuna eura,
- prihoda od imovine – smanjuju za 29,2 milijuna eura.
Prihod od poreza na dobit iznosi 2,8 milijardi eura i veći je za 73,7 milijuna eura:
- rezultat je poslovanja poduzeća i banaka u prethodnoj godini odnosno uplate poreza na dobit prilikom njihovog završnog obračuna krajem travnja 2026.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 13,6 milijardi eura i veći je u odnosu na tekući plan za 676,1 milijun eura:
- temelji se na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi.
Prihodi od posebnih poreza i trošarina bilježe smanjenje od 226,4 milijuna eura te iznose 2,9 milijardi eura:
- rezultat je kretanja potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir i učinke izmjena propisa u oporezivanju duhanskih proizvoda i energenata.
Prihodi od doprinosa novim planom za 2026. povećavaju se za 171,7 milijuna eura i iznose 6,5 milijardi eura:
- rezultat kretanja na tržištu rada
Prihodi od pomoći iznose 4,7 milijardi eura i u odnosu na dosad planirane smanjuju se za 8,9 milijuna eura:
- izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. te iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Prihodi od imovine iznose 497,2 milijuna eura, što je smanjenje od 29,2 milijuna eura u odnosu na originalni plan za 2026. godinu.
U odnosu na rashode, Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2026. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 745,3 milijuna eura, odnosno s 39,8 milijardi eura na 40,6 milijardi eura.
Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 622,2 milijuna eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 123,1 milijun eura.
Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka najznačajnija povećanja odnose se na:
- socijalne pomoći i naknade u iznosu od 226,8 milijuna eura (od čega najvećim dijelom inkluzivni dodatak u iznosu od 185,0 milijuna eura),
- rashode za zaposlene u obrazovnom sustavu u iznosu od 188,9 milijuna eura,
- doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 172,5 milijuna eura,
- kamate vezane uz upravljanje javnim dugom u iznosu od 163,9 milijuna eura,
- podmirenje naknada za energente (dio 10. i 11. paketa mjera Vlade Republike Hrvatske) u iznosu od 143,8 milijuna eura,
- transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 120,0 milijuna eura,
- mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 108,7 milijuna eura,
- ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 85,1 milijun eura,
- jačanje obrambenih sposobnosti u iznosu od 78,2 milijuna eura,
- energetsku obnovu i sanacija štete od potresa u iznosu od 62,2 milijuna eura,
- dodatni rodiljni dopust u iznosu od 40,0 milijuna eura,
- naknade nezaposlenima u iznosu od 33,0 milijuna eura,
- programsko financiranje visokih učilišta u iznosu od 31,2 milijuna eura,
- poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u iznosu od 20,0 milijuna eura,
- fiskalnu održivost dječjih vrtića u iznosu od 15,2 milijuna eura,
- ruralni razvoj u iznosu od 13,5 milijuna eura.
Istovremeno, ostvarene su i uštede u iznosu od 831,9 milijuna eura i to najvećim dijelom na:
- provedbi kapitalnih projekata radi usklađenja s dinamikom provedbe istih kod krajnjih korisnika (637,9 milijuna eura) te
- materijalnih rashoda (194,0 milijuna eura) uslijed racionalizacije poslovanja korisnika.
Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se Izmjenama i dopunama povećavaju za 123,1 milijun eura kao rezultat:
- smanjenja rashoda financiranih iz EU izvora za 75,7 milijuna eura zbog usklađenja s dinamikom provedbe projekata krajnjih korisnika te
- povećanja rashoda financiranih iz ostalih izvora za 198,8 milijuna eura zbog potrebe osiguranja dodatnih sredstava za plaće u zdravstvu te za ustanove u zdravstvu financirane ugovornim odnosom s HZZO-om.
Kad se govori o računu financiranja, ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planiraju se u iznosu od 8,1 milijardi eura što je smanjenje od 1,4 milijarde eura u odnosu na prvotni plan, dok planirani izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 4,2 milijarde eura i u odnosu na prvotni plan povećani su za 117,7 milijuna eura.
Kod procjene manjka proračuna opće države, uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 4 milijarde eura ili 4,0% BDP-a.
Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 3 milijarde eura ili 2,9% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2026. zabilježiti smanjenje od 0,9 postotnih bodova i to sa 56,3% BDP-a krajem 2025. na 55,5% BDP-a krajem 2026. godine.
Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva izložio je Izmjene i dopune Državnog proračuna RH za 2026. na razini Ministarstva gospodarstva.
Tekući plan rashoda Ministarstva gospodarstva na razini razdjela za 2026. godinu iznosi 1.172.760.477,00 eura. Ovim Prijedlogom izmjena i dopuna, ukupni plan rashoda povećava se za 130.383.726,00 eura, te novi plan rashoda iznosi 1.303.144.203,00 eura, na svim izvorima financiranja.
Od ukupnog povećanja rashoda, najznačajnije povećanje odnosi se na proračunsku glavu Ministarstva gospodarstva u iznosu od 128.780.307,00 eura.
U okviru izvora financiranja koji izravno utječu na visinu proračunskog deficita (izvori 1 – Opći proračun, 2 – Doprinosi i 8 – Namjenski primici), plan rashoda Ministarstva gospodarstva na razini razdjela povećava se za 135.394.153,00 eura, odnosno sa 732.615.630,00 eura na 868.009.783,00 eura. Navedena promjena rezultat je povećanja rashoda u ukupnom iznosu od 157.314.379,00 eura i njihova smanjenja u iznosu od 21.920.226,00 eura na aktivnostima i projektima iz nadležnosti razdjela.
Promatrano po proračunskim glavama, povećanje rashoda evidentirano je na glavi Ministarstva gospodarstva u iznosu od 130.324.372,00 eura te na glavi Ravnateljstva za robne zalihe u iznosu od 8.970.966,00 eura, dok ostale glave u okviru razdjela bilježe smanjenje planiranih rashoda.
Najznačajnije povećanje rashoda na aktivnostima i projektima Ministarstva gospodarstva odnosi se na aktivnost A905048 – Podmirenje naknade za energente, za koju se plan povećava za 140.172.400,00 eura. Povećanje je uvjetovano promijenjenim okolnostima na energetskom tržištu i nastankom dodatnih troškova koji se nisu mogli predvidjeti u trenutku izrade Državnog proračuna za 2026. godinu. Osiguravanjem dodatnih sredstava omogućuje se pravodobno podmirenje obveza koje dospijevaju na naplatu tijekom 2026. godine.
Dodatna sredstva u iznosu od 10.000.000,00 eura osiguravaju se i na aktivnosti A561000 – Administracija i upravljanje Ravnateljstvom za robne zalihe, na računu 3722 – Naknade građanima i kućanstvima u naravi. Sredstva su namijenjena podmirenju troškova smještaja raseljenih osoba u privatnom i kolektivnom smještaju te drugih povezanih troškova. Povećanje je posljedica rasta cijena kolektivnog smještaja do 30 % i povećanja broja raseljenih osoba iz Ukrajine.
U okviru ostalih izvora financiranja, plan rashoda na razini razdjela smanjuje se za 5.010.427,00 eura, odnosno s 440.144.847,00 eura na 435.134.420,00 eura.
Promjene su rezultat usklađivanja planova rashoda s dinamikom provedbe aktivnosti i projekata, pri čemu se najznačajnije promjene odnose na izvore financiranja 56 – Fondovi EU i 58 – Instrumenti EU nove generacije, te na izvor financiranja 71-Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja.
U okviru izvora financiranja 56 – Fondovi EU plan rashoda smanjuje se za 1.805.835,00 eura, što je rezultat povećanja rashoda na aktivnostima i projektima iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva za 8.186.525,00 eura te smanjenja rashoda na aktivnostima i projektima HAMAG-BICRO-a za 9.992.360,00 eura.
U okviru izvora financiranja 58 – Instrumenti EU nove generacije plan rashoda smanjuje se za 7.063.195,00 eura. Navedena promjena proizlazi iz smanjenja rashoda na aktivnostima i projektima Ministarstva gospodarstva za 9.748.590,00 eura i HAMAG-BICRO-a za 1.033.500,00 eura, dok se plan rashoda Agencije za ugljikovodike povećava za 3.718.895,00 eura.
Unutar Ministarstva gospodarstva najznačajnije povećanje (izvor 56) odnosi se na projekt K905043 – Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., zbog ubrzane dinamike ugovaranja i isplate predujmova korisnicima bespovratnih sredstava, te intenziviranja provedbe financijskih instrumenata za modernizaciju proizvodnje.
Istodobno se najznačajnije smanjenje rashoda (izvor 58) bilježi na projektu K905051 – Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo, financiranom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), zbog produljenja provedbe pojedinih ugovora do kraja 2026. godine i odgode dijela plaćanja u 2027. godinu.
Smanjenja rashoda na aktivnostima i projektima HAMAG-BICRO-a posljedica su odgode ugovaranja i provedbe pojedinih projektnih aktivnosti, čija se realizacija planira tijekom 2027. godine dok je povećanje rashoda na glavi Agencije za ugljikovodike povezano sa završetkom projekta.
U okviru izvora financiranja 71 – Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja, plan rashoda na razini razdjela povećava se za 2.007.700,00 eura. Od navedenog iznosa, 2.000.000,00 eura odnosi se na proračunsku glavu Ravnateljstva za robne zalihe, a sredstva su namijenjena financiranju nabave strateških robnih zaliha Republike Hrvatske, čija se realizacija planira u četvrtom tromjesečju 2026. godine.
Tekući plan izdataka na razini razdjela, prema svim izvorima financiranja, iznosi 184.906.643,00 eura. Ovim Prijedlogom izmjena i dopuna predlaže se povećanje izdataka za 52.205.081,00 eura, čime bi novi plan izdataka iznosio 237.111.724,00 eura. Predloženo povećanje najvećim se dijelom odnosi na proračunsku glavu HAMAG-BICRO, odnosno na financiranje programa kreditiranja malih i srednjih poduzetnika putem Nacionalnih zajmova. Naime, zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva nakon otvaranja programa u posljednjem tromjesečju 2025. godine, dio obrade zahtjeva i isplata zajmova prenesen je u 2026. godinu, što uvjetuje potrebu za povećanjem planiranih izdataka. Dodatna sredstva namijenjena su i isplati zajmova za socijalne usluge u zajednici u okviru programa HAMAG-BICRO-a.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 1 (jedan) glas „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 208. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić