Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport 50. sjednicu posvetio je temi nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama te aktivnostima koje tijela državne uprave planiraju provesti kako bi se takvi oblici ponašanja prevenirali ili sveli na minimum.
Kako je rečeno, cilj ove tematske sjednice je pronalaženje rješenja kojima tijela državne uprave kroz međuresornu suradnju i koordinaciju mogu djelovati u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajući ponašanja, osnažiti njihove napore u borbi protiv svih oblika nasilja nad i među djecom i mladima. Osim članova Odbora, na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ureda pravobraniteljice za djecu te stručnjaci s područja mentalnog zdravlja.
O temi su uvodno govorili državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Danijela Štimac Grbić te ravnateljica Zavoda za socijalni rad Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić.
–Ovo je tema o kojoj je uvijek poželjno i potrebno govoriti, a svaki dan i svaki tjedan svjedočimo tomu da je vršnjačko nasilje prisutno i već godinama ima tendenciju rasta, rekla je na početku sjednice predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović te dodala kako je u rješavanju ovog problema važno čuti postoje li i kakvi su protokoli postupanja, jesu li ujednačeni, tko je nadležan za njihovo provođenje te na koji način potaknuti relevantne dionike da aktivno sudjeluju u prevenciji vršnjačkoga nasilja.
Govoreći o postupanju Ministarstva unutarnjih poslova državna tajnica Petrijevčanin izdvojila je najvažnije sastavnice kojima se taj resor vodi kada je riječ o suočavanju s ovom problematikom. –Cilj nam je da se ne dogodi tragičan događaj već da se pravovremeno prepoznaju rizici i pomogne djeci, naglasila je Petrijevčanin rekavši kako MUP kontinuirano već dvadesetak godina daje važnost u pristupanju ovoj temi. Također je rekla kako je posao policije pratiti svjetske i europske trendove i prijetnje te da u svom djelovanju kontinuirano surađuje i s drugim dionicima kako bi se poduzeli pravovremeni koraci.
–Niz faktora je uključeno kada je riječ o vršnjačkome nasilju, a činjenica je da djeca odrastaju u vremenu promijenjenog vrijednosnog sustava te bilježimo čak 13 posto učenika koji imaju poremećaje ponašanja, upozorila je Petrijevčanin dodavši kako je u rješavanju tog problema potreban prvenstveno dijalog ključnih institucija kao i aktivna suradnja i otvorenost u komunikaciji. Nadalje, Petrijevčanin je naglasila kako policija, uz interventno djelovanje, radi i na prevenciji jačajući tu komponentu od donošenja poboljšane pravne regulative do dodatne edukacije policijskih službenika, ulaganja većih financijskih sredstava i dodatnih ljudskih resursa do osnaživanja suradnje s drugim tijelima izvršne vlasti te provođenja javnih i medijskih kampanja. –Ono što zabrinjava je sve niža kronološka dob djece koja pokazuju znakove rizičnih ponašanja, a u značajno većem broju slučajeva su počinitelji dječaci, zaključila je Petrijevčanin te pozvala na dodatnu međuresornu suradnju i interdisciplinarni pristup u prevenciji i suzbijanju nasilja.
O tretiranju problema nasilja među vršnjacima u školama i odgojno obrazovnim ustanovama govorio je Momir Karin naglasivši kako ne smije postojati nikakvo razumijevanje za bilo koju vrstu nasilja. –Treba osigurati nultu stopu tolerancije za vršnjačko nasilje, rekao je Karin te istaknuo kako svaka škola ima i pravilnik o kućnom redu i protokol o postupanju u slučaju nasilja kao i programe prevencije. Govoreći o djeci s problemima u ponašanju rekao je kako u Hrvatskoj oko 32 000 djece školske dobi ima neki od problema, što predstavlja gotovo 10 posto učeničke populacije te dodao kako je u školama potrebno osigurati stručnjaka rehabilitacijske struke kako bi se s ovim izazovom adekvatno nosili.–Postoji sustav prijavljivanja nasilja putem aplikacije Ministarstva znanosti i obrazovanja te na osnovu tih prijava odobravamo krizne timove i intervencije i razradu kriznih planova u suradnji sa školom i stručnom službom, rekao je Karin te zaključio kako je upravo ključ uspjeha u stručnim ljudima koji sve što je u protokolima i dokumentima napisano mogu provesti te zadobiti povjerenje učenika koji je žrtva, ali i onoga koji je nasilnik.
O zdravstvenim pokazateljima mentalnog zdravlja detaljno je govorila Danijela Štimac Grbić istaknuvši kako je u svim postojećim dokumentima naglasak na osnaživanju i poduzimanju mjera kako bi se unaprijedile socijalne odrednice mentalnog zdravlja, holističkim pristupom i intersektorskom suradnjom.–Važno je fokusirati se na poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih te stvoriti uvjete za poboljšanje ishoda u zaštiti mentalnog zdravlja za buduće generacije, naglasila je Štimac Grbić. Navela je kako su velika stresna događanja poput pandemije, potresa, rata u Ukrajini te tragedije u susjednoj državi i stradavanja učenika u školskom masakru imala snažne reperkusije na mentalno zdravlje.
–Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji od 10 do 20 posto djece i adolescenata ima poremećaj mentalnoga zdravlja, a polovica svih mentalnih bolesti javlja se do 14 godine, rekla je Štimac Grbić istaknuvši kako su najuobičajenija poremećaji iz tog spektra poremećaji raspoloženja. Govoreći o pokazateljima mentalnog zdravlja u Hrvatskoj navela je kako je broj djece upućene psihijatrima i psiholozima u 2021. godini znatno veći nego prijašnjih godina, a da je u tom broju dvostruko veći broj djevojčica nego dječaka.– Kada govorimo o broju djece kod kojih je zabilježena neka od dijagnoza mentalnog poremećaja ili poremećaja u ponašanju u 2019. godini bilo je 47 625 djece dok je u 2021. taj broj 52 519, rekla je Štimac Grbić dodavši kako je većina tog broja tretirana u dnevnim bolnicama ili ambulantama, a manji broj kroz hospitalizaciju.
U nastavku izlaganja predstavila je detaljne pokazatelje i uzroke hospitalizacije naglasivši kako prednjače emocionalni poremećaji posebno kod djevojčica dok se kod dječaka bilježe oni vezani za poremećaje ponašanja. Govorila je i o ovisničkim ponašanjima djece upozorivši kako je Hrvatska u tim rizičnim ponašanjima na vrhu EU ljestvice. –Kada govorimo o pušenju tu smo iznad prosjeka, a još više zabrinjava problem s alkoholom, kao i podatak da gotovo 15 posto naših mladih od 15 godina uživa marihuanu, rekla je Štimac Grbić. Zaključno je predstavila istraživanja o fizičkom zlostavljanju naglasivši kako je ono prisutnije u osnovnim školama i to među dječacima dok je takozvano zlostavljanje putem društvenih mreža nešto izraženije među srednjoškolcima.
–Lancelot komisija je u analizi članaka koji se bave prevencijom zaštite mentalnoga zdravlja mladih naglasila kako je nužno provoditi mjere za smanjenje rizika i povećati otpornost adolescenata na stres te navela kako ključnu ulogu u tome imaju obitelj, roditelji, vršnjaci i zajednica, naglasila je Štimac Grbić te dodala kako su preporučene intervencije jačanje socijalnih i opcionalnih kompetencija kroz cjeloživotno socijalno i emocionalno učenje u školi i zajednici koji bi trebali biti integrirani u školski kurikulum.
Bavljenje ovim problemom iz područja rada sustava socijalne skrbi predstavila je Tatjana Katkić Stanić istaknuvši kako su oni nadležni za provedbu čitavog niza strategija i dokumenata te da u svojem radu imaju i prevenciju i tretman kako djece tako i roditelja. –Trenutno smo u fazi izmjena Protokola o postupanju u slučaju nasilja nad djecom i mladima iz 2004. godine kojim smo proširili definiciju nasilja, a ono na čemu posebno radimo je senzibilizacija medija. Navela je i kako se rad centara za socijalnu skrb odnosi i na uočavanju rizika u obitelji i detektiranju djece koja su izložena nasilju. –Uočili smo da se u svim sustavima ne radi na istovjetan način i nema prave suradnje, primjerice kasni se u alarmiranju našeg sustava od strane sustava školstva i zdravstva kada je u pitanju rizično ponašanje roditelja i djece, upozorila je Katkić Stanić te dodala kako im je to važan izvor informacija kao i procjene rizika koje rade u područni uredi sustavu socijalne skrbi kako bi se na vrijeme reagiralo i kako bi se dobila sveobuhvatna informacija.
Zaključno je rekla da se samo koordiniranim pristupom i zajedničkom suradnjom i integriranjem svih programa mogu osigurati kapaciteti kako bi se išlo u sustavnu primarnu prevenciju i osigurao standard postupanja svih institucija.
U raspravi su otvorena pitanja rješavanja zataškavanja i kažnjavanja ravnatelja škola koji ne prijavljuju vršnjačka nasilja, iskazana je potreba preventivnog rada s djecom od najranije vrtiće dobi, postavilo se pitanje utjecaja digitalizacije na mentalno zdravlje djece, ali i važnosti razgovora o mentalnome zdravlju te osiguranja razmjene najboljih praksi kada je riječ o rješavanju ovog problema. Upozoreno je na problem zanemarivanja djece s problemima u ponašanju u školskome sustavu te na važnost participativnog prava djece uz naglasak kako se djecu nedovoljno sluša i traži njihovo mišljenje. U svijetlu poraznih podataka koji u predstavljani u uvodnome dijelu, iskazana je i zabrinutost oko neadekvatnog kažnjavanja onih koji djeci i maloljetnicima prodaju duhanske i alkoholne proizvode.
–Ovom ćemo se temom i dalje baviti, djeca nam uvijek moraju biti u fokusu i nikada od toga ne smijemo odustati i ne smijemo se njima baviti samo deklarativno samo govoreći kako su oni naša budućnost, rekla je zatvarajući sjednicu Vučemilović naglasivši važnost obitelji iz koje sve kreće.