Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku predstavljen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030.

Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu sjednicu posvećenu liječenju, rehabilitaciji i zaštiti mentalnog zdravlja u Hrvatskoj. Na sjednici je ujedno predstavljen nedavno donesen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine te iznesene osnovne smjernice za transformaciju i poboljšanje aktualnog sustava zdravstvene i međuinstitucionalne skrbi u liječenju i zaštiti mentalnog zdravlja.

Uz saborske zastupnice i zastupnike, na sjednici su sudjelovali stručnjaci s područja psihijatrije te predstavnici relevantnih institucija i udruga. 

Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je istaknula važnost mentalnog zdravlja kao osnovne komponente socijalne kohezije, produktivnosti, mira i stabilnosti te njegovom važnom doprinosu socijalnom i ekonomskom razvoju društva. – Mentalno zdravlje je ujedno i  jedan je od javnozdravstvenih prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kazala je Sabljar-Dračevac. Upozorila je kako je zbog posljedica koje mentalni poremećaji imaju na društvo kao cjelinu, nužno poduzeti sveobuhvatne i specifične mjere promicanja i zaštite mentalnog zdravlja te liječenja mentalnih poremećaja, napomenuvši kako su prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti, iza kardiovaskularnih, malignih bolesti i ozljeda. S tim u vezi, istaknula je važnost podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja, pravodobno otkrivanje mentalnih poremećaja te odgovarajuće liječenje i rehabilitaciju.

U svojem izlaganju prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a govorila je o Strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030. koji definira dugoročne ciljeve za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja, kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja,  invaliditeta povezanih s njima te povećala dostupnost skrbi na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. 

- Ovaj Strateški okvir sadrži smjernice za rano otkrivanje mentalnih poremećaja, smjernice za posthospitalnu skrb u zajednici te smjernice za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije, kazala je Štimac Grbić, napomenuvši kako je strategija temeljena na najvažnijim europskim i svjetskim dokumentima koji se bave mentalnim zdravljem, a posebice  na Deklaraciji o  postizanju jednakosti za mentalno zdravlje u 21. stoljeću. – U ovoj Deklaraciji  se ističe da je potrebno osigurati političku potporu na najvišim razinama vlasti u cilju rješavanja pitanja mentalnog zdravlja, aktivno djelovati na unapređenju mentalnog zdravlja, prevenciji  i osiguranju dostupnosti i  pružanja usluga zaštite mentalnog zdravlja, istaknula je. 

Upozorila je kako  u Republici Hrvatskoj,  što se tiče poremećaja mentalnog zdravlja, podaci pokazuju da se oni javljaju u vrlo ranim godinama života i u radno aktivnoj populaciji između 20 i 59 godina, te ukoliko se ne dijagnosticiraju na vrijeme, stopa invalidnosti i hospitalizacija može biti velika, što je loše za društvo. – Hrvatska je na prvom mjestu u Europi po danima bolničkog liječenja u području mentalnih bolesti, kazala je  Štimac Grbić, dodavši kako su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeća  dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija unutar skupine mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. Također je iznijela podatak da 80 posto svih hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja dolazi kroz bolnički hitni prijem, što pokazuje da je problem neprepoznat na razini primarne medicinske zaštite.

Kao jedan od vodećih problema kod osoba s poremećajima mentalnog zdravlja izdvojila je stigmatizaciju te marginalizaciju u društvu, a posebno je istaknula važnost rada na poboljšanju mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih kako bi se stvorili uvjeti za poboljšanje ishoda u zaštiti mentalnog zdravlja za buduće generacije.

Objasnila je kako je važno transformirati sustav psihijatrijske skrbi sa primarno bolničkog tretmana s dugotrajnim bolničkim liječenjem, učestalim rehospitalizacijama, te hospitalizacijama koje nastaju zbog nedostatka skrbi u zajednici, na izvaninstitucionalni tretman u zajednici. To se može učiniti razvijanjem  mreža usluga i ustanova u zajednici za pružanje multidisciplinarne skrbi prilagođene potrebama korisnika, osiguranjem liječenja putem mobilnog multidisciplinarnog tima  stručnjaka u skladu s individualnim planom oporavka, te uključivanjem stručnjaka po iskustvu, odnosno osoba  s osobnim  iskustvom psihičke bolesti (engl. peer worker), u mobilne timove za pružanje intervencija u zajednici. Uz to potrebno je razvijati programe zapošljavanja za osobe s mentalnim poremećajima. Osim prijelaza s projekata na održivu zdravstvenu zaštitu u zajednici, kao jedan od izazova, Štimac Grbić je izdvojila način financiranja mobilnih timova, plaćanje stručnjaka po iskustvu/peer workera u okviru tima i provođenje destigmatizacije. 

Štimac Grbić je kazala kako su neki projekti HZZJ–a već pokrenuti, poput probira za rano otkrivanje mentalnih poremećaja u djelatnosti opće/obiteljske medicine, posebice depresije. - Jedan od alata koji je već pokrenut je i primjena upitnika za rano otkrivanje djece koja su pod rizikom za razvoj mentalnih poremećaja u okviru sistematskih pregleda, u djelatnosti školske i adolescentne medicine, kazala je.  Istaknula je također važnost organiziranja trajne edukacije i programa poduke za sve osobe koji nisu zdravstveni radnici, a rade u zdravstvenom, obrazovnom ili sektoru socijalne skrbi, za rano prepoznavanje, ranu intervenciju i sveobuhvatnu skrb o osobama s mentalnim problemima    

Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju prof.prim.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić iz Klinike za  psihijatriju Vrapče govorila je o implementaciji Akcijskog plana mentalnog zdravlja u zajednici. - Reorijentacija skrbi je bit tog plana, kao i bolje funkcionalno povezivanje, kazala je Štrkalj Ivezić. Upozorila je kako u Hrvatskoj ima puno bespotrebnih hospitalizacija jer ne postoji odgovarajuća skrb u zajednici. 

– Da bi se sustav pokrenuo, potrebno je raditi na ranom prepoznavanju bolesti i poboljšanju otpornosti na stres,  raditi na zaštiti mentalnog zdravlja na radnom mjestu,  te se boriti protiv stigmatizacije i diskriminacije oboljelih od psihičkih bolesti u društvu, kazala je. – Ta stigma nije samo socijalna,  nego i strukturna, jer npr. onemogućuje osobama s problemom mentalnog zdravlja  zapošljavanje, što je diskriminatorno, istaknula je. -  Svjetska zdravstvena organizacija, dodala je, insistira na pomaku kliničkih ciljeva prema ciljevima koji ljude osnažuju da bi mogli živjeti u zajednici, kako bi resurse zajednice mogli koristiti samostalno. 

- Cilj liječenja mora biti oporavak, a za to je potreban i  plan sistemske edukacije svih dionika u oporavku na svim razinama, istaknula je Štrkalj Ivezić, dodavši kako takvu edukaciju, usmjerenu na poboljšanje ishoda liječenja osoba s mentalnim poremećajima promicanjem kulture oporavka i ljudskih prava, pod nazivom Quality Rights SZO-e,  provodi HZJZ u suradnji s Klinikom Vrapče, a u nju su uključene tri psihijatrijske bolnice/ odjeli: Vrapče, Popovača i Dubrovnik. - Kao i sa svim drugim aktivnostima, istaknula je Štrkalj Ivezić, uvijek se postavlja i pitanje financiranja njihove provedbe. 

Govoreći o smjernicama akcijskog plana mentalnog zdravlja i standardima postupanja,  Štrkalj Ivezić je kazala kako su mobilni timovi već osnovani u bolnici Vrapče, te u KBC-u Zagreb. – To je usluga koju ljudi trebaju  i treba je što prije implementirati, jer bez nje nema  reorijentacije skrbi prema zajednici i ljudi se stalno vraćaju u bolnicu jer nemaju podrške u zajednici, kazala je. Istaknula je i značaj peer workera – oporavljenih osobe s dijagnozom mentalnog poremećaja kao članova mobilnog tima u pružanju podrške tijekom bolničkog liječenja. Napomenula je i važnost suradnje sa sustavom socijalnom skrbi jer u Hrvatskoj sustav zbrinjavanja podrazumijeva smještanje ljudi u domove, što se ne preporuča u europskim smjernicama. – Osobe s dijagnozom mentalnog poremećaja moraju imati mogućnost izbora, da stanuju samostalno uz podršku, istaknula je.  

Sudionicima sjednice obratio se i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, SUMEZ, koji obuhvaća udruge od Dubrovnika do Zagreba. - Mentalno zdravlje postaje masovni interes u RH, kazao je Pongrac te iznio osnovne prioritete saveza, a to su destigmatizacija, deinstitucionalizacija, mobilni timovi s uključivanjem peer workera, te više aktivnosti na prevenciji suicida. Naveo je podatak kako je u Hrvatskoj prošle godine bilo 572 suicida. - Te smrti bi se mogle spriječiti pružanjem veće pomoći, npr. telefona za pomoć ili dostupnijim psihoterapijama, kazao je. Prioriteti su također djeca i mladi te osnivanje Ureda za suradnju s udrugama civilnog društva. Iznio je i prijedloge  za poboljšanje mentalnog zdravlja, poput osiguravanja trajne monitoring točke ove multiresorne politike (strateškog okvira) kako bi se kontrolirala provedba Strategije, hitno uspostavljanje upravljačke strukture za provedbu Strategije u skladu s europskom praksom (Goverment Lead), održavanje plenarne saborske raspravu o Strategiji zaštite mentalnog zdravlja te aktivno uključivanje Sabora kao institucije u obilježavanje mjeseca mentalnog zdravlja u svibnju 2023. 
   
Dunja Skoko Poljak, načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu iz Ministarstvo zdravstva govorila je o izradi akcijskih planova od kojih se za dva rade  administrativno tehničke korekcije, dok dva dorađuju. - Ti akcijski planovi definiraju aktivnosti, financiranje i sudionike provedbe, kazala je Skoko Poljak, napomenuvši kako će mobilni timovi biti financirani kroz plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dio iz fondova EU-a za edukaciju peer workera

Ravnateljica Zavoda za socijalni rad iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić, podsjetila je da se još 2009. počelo govoriti o mobilnim timovima, te potrebi transformacije ustanova u sustavu socijalne skrbi. - Međuresorna suradnja i zajednički timovi su jako važni, jer i prije nego se dogodi akutna bolest ili  prije rehabilitacije,  sam pacijent i obitelj se slijevaju u sustav socijalne skrbi, upozorila je. - Ako nema umrežavanja svih sustava na operativnoj razini,  s jedne strane ugrožavamo prava tih ljudi, a s druge strane nismo dovoljno učinkoviti niti korisni, kazala je.  Istaknula je važnost dodatne edukacije obiteljskih liječnika za rano prepoznavanje ovakvih situacija i prije prisilnih hospitalizacija ili drugih intervencija. – Važan je i sustav odgoja i obrazovanja jer su informacije iz tog sustava ključne da bi se na vrijeme poduzele aktivnosti, istaknula je. 

Prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo kazala je kako se nakon pandemije i potresa pogoršala situacija u području mentalnog zdravlja. Istaknula je važnost formiranja mobilnih timova što se tiče odrasle dobi, kako bi se bolničko liječenje skratilo što više moguće i kako bi se što prije vratili u svoje obitelji. Kao drugi važan  prioritet istaknula je rano otkrivanje u dječjoj i mladenačkoj dobi, s obzirom da se samo 20 posto poremećaja mentalnog zdravlja otkriva pravovremeno. S tim u vezi govorila je o potrebi dostupnosti dječje psihijatrije na području cijele Hrvatske s obzirom da je uglavnom koncentrirana samo u Zagrebu, navodeći primjer porasta hospitalizacija u Dječjoj psihijatarskoj bolnici Ivana Kukuljevića u Zagrebu gdje se zbrinjavaju djeca iz cijele Hrvatske.

Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče izv. prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić upozorila je da deinstitucionalizacija ne znači da će se bolnice ukinuti, već će u njih ići oni koji trebaju, a ne zato što nemaju gdje ići ili se njima u zajednici nema tko baviti na adekvatan način. Spomenula je kako je Klinika za psihijatriju Vrapče u vrijeme pandemije zadržala kontinuitet i dostupnost psihičke zaštite te je čitav niz dijagnostičkih postupaka preoblikovan i digitaliziran pa je osigurana dostupnost terapija putem  telepsihijatarije. - Treba se umrežiti sa svim drugim dionicima zdravstvenog sustava i drugim resorima, sve druge instance moraju biti zadovoljene, od prevencije na dalje, i ne treba se koncentrirati samo na mobilne timove, kazala je Brečić. 

Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Ivan Begovac, ujedno i  predsjednik Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju HLZ-a, ukazao je na veliki problem nedostatka dječjih psihijatara, kojih u cijeloj Hrvatskoj ima samo 45. Uz taj problem, istaknuo je kako je došlo do povećanja psihičkih poremećaja dječje dobi, hitnih psihijatarskih pregleda, slučajevi pokušaja suicida, depresije,  anksioznosti i poremećaji prehrane. Ukazao je i na nedovoljne stacionarne i prostorne uvjete, vrlo malen broj kreveta za kratkotrajnu hospitalizaciju, te je u dječjoj psihijatriji obrnuta situacija od odrasle psihijatrije. I u slučaju dječje psihijatrije postoji problem stigme, upozorio je Begovac, bilo da se radi o roditeljima djece s psihičkim poteškoćama.   

- Sve veći broj mentalnih poremećaja zbog civilizacije u kojoj živimo, zatire se normalna komunikacija, tehnološki napredak kojeg ne možemo emocionalno pratiti, kazao je predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Split prof.prim.dr.sc. Trpimir Glavina. I on je ukazao na problem kadra, posebno u županijama, s obzirom da nema sekundarnih specijalizacija, pa tako, navevši primjer svoje županije, KBC Split ostaje jedina hospitalna institucija za psihijatriju, dok domovi zdravlja nemaju niti jednog psihijatra. 

U raspravu su se uključili i saborski zastupnici koji su podržali donošenje Strateškog okvira, napomenuvši važnost vidljivosti izvora financiranja, veću dostupnost psihoterapija i to preko HZZO-a te rješavanje pitanja financiranja mobilnih timova. Izražena je nada da novi Strateški okvir neće ostati mrtvo slovo na papiru, te je ukazano na to kako bi zastupnici trebali više promovirati borbu za mentalno zdravlje, a Odbor provoditi monitoring nad provedbom strategije svakih 6 mjeseci. Istaknuta je i važnost primjene načela smanjenja šteta i koncepta oporavka kod ovisnosti, gdje se puno može učiniti razvojem preventivnih programa u čemu smo na začelju EU-a.