5th term of the Croatian Parliament (22 December 2003 - 11 January 2008)

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 68. sjednici održanoj 10. listopada 2007. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Zajednice „Inteligentna energija – Europski program za konkurentnost i inovacije“ (2007-2013.), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. listopada 2007. godine.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno izlaganje podnio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske. Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Z A K O N A
O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE ZAJEDNICE O
SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMU ZAJEDNICE „INTELIGENTNA ENERGIJA – EUROPSKI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE“ (2007-2013.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 68. sjednici održanoj 10. listopada 2007.,  razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf s pratećim sadržajima „Marlera“, u k.o. Medulin i k.o. Ližnjan, koju je Odboru dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 943-03/07-02/14, Urbroj: 5030106-07-1, od 3. listopada  2007. radi davanja  prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“ br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01. i 79/06.).

Uvodnu riječ dala je predstavnica Ministarstva pravosuđa.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je izgradnja golf terena promocija hrvatskoga turizma ali je opetovano – jer je ovo treći predmet sličnoga sadržaja o kojem ovaj Odbor daje prethodno mišljenje – istaknuto da bi se u zakonskoj regulativi moralo iznaći takvo rješenje koje će obvezati županijske skupštine na davanje svoga mišljenja u slučaju ekproprijacije nekretnina u korist pravne osobe koja traži utvrđivanje interesa Republike Hrvatske za izgradnju golf terena.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“  donio

PRETHODNO MIŠLJENJE

Daje se pozitivno prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf s pratećim sadržajima „Marlera“ u k.o. Medulin i k.o. Ližnjan.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 67. sjednici održanoj 4. listopada 2007. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za «Plinacro plinovodi II», s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. rujna 2007. godine.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca po Ugovoru o jamstvu te nadležnosti za provedbu Ugovora o jamstvu. U razdoblju od 2007. do 2011. godine planirana je izgradnja ukupno 660 km 75-barskog plinovoda, 260 km 50-barskog plinovoda i 25 mjerno-redukcijskih stanica. Ukupna ulaganja za cjelokupno drugo ulagačko razdoblje od 2007. do 2011. godine iznose približno 443 mil. EUR. Za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije Plinacro d.o.o. potreban je kredit Europske investicijske banke u iznosu od 190 mil. EUR ( rok povrata 20 godina uz poček od 5 godina), a razlika do ukupne vrijednosti projekta od 253 mil. EUR financirati će se iz vlastitih sredstava društva Plinacro d.o.o. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e n j e

Z A K O N A
O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE
ZA «PLINACRO PLINOVODI II»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.v.r.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj  26. rujna 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela. Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja. Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e 

ZAKONA O FONDU ZA FINANCIRANJE RAZGRADNJE I ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISTROŠENOG NUKLEARNOG GORIVA NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 26. rujna 2007., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja. Odbor je u raspravi raspolagao sa prijedlogom amandmana Hrvatske gospodarske komore i to na članak 16. i članak 38. stavak 5. Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi koja je uslijedila predlagatelj je upozoren na neprimjeren naziv za fizičku osobu koja je upisana u imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina, jer je po ovom zakonskom prijedlogu za navedenu osobu upotrebljen termin agent, a trebao bi biti upotrebljen termin broker. Predstavnik predlagatelja također je upozoren na neadekvatnost termina agencija. U raspravi je postavljeno pitanje kakav će biti daljnji status sadašnjih agencija, na što je predstavnica predlagatelja odgovorila da se postojeće agencije moraju u roku 18 mjeseci uskladiti s odredbama ovoga zakonskog prijedloga.

Glede prijedloga amandmana Hrvatske gospodarske komore predstavnica predlagatelja predložila je a Odbor prihvatio da prijedlog amandman na članak 38. stavak 5. Odbor podnese kao svoj amandman dok je za prijedlog amandmana na članak 16. dogovoreno da ga u slučaju prihvaćanja predloži kao svoj amandman sam predlagatelj Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA

Uz sljedeći a m a n d m a n:

U članku 38. stavak 5. mijenja se i glasi:

„Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završile za osposobljanje za posrednike u prometu nekretnina, prema programima verificiranim od Ministarstva nadležnog za obrazovanje, prema drugom sličnom obrazovnom programu ili prema programu HGK, dužne su u roku od osamnaest (18) mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona svoju osposobljenost uskladiti s Programom osposobljavanja za agente posredovanja u prometu nekretnina iz članka 30.ovog Zakona.“

Obrazloženje:
Donošenjem predloženog Zakona predlagatelj želi u područje posredovanja u prometu nekretnina uvesti pravila ponašanja, koja bi u ovom području trebala osigurati više reda i sigurnosti za sudionike u prometu nekretnina.

Jedan od elemenata za postizanje cilja je i stručno osposobljavanje osoba koje će obavljati posredovanje. Da bi se to postiglo osobe – agenti za posredovanje morat će polagati stručni ispit na temelju posebnog programa za osobljavanje.

Kako se do sada osposobljavanje provodilo temeljem raznih programa, ocjenjujemo da bi sve osobe koje su prošle takvo osposobljavanje trebale svoju osposobljenost uskladiti s jedinstvenim programom koji će propisati nadležni ministar sukladno odredbama članka 30. Zakona. Ocjenjujemo da je odredbom stavka 5. članka 38. navedenu činjenicu potrebno precizirati na predloženi način. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj  26. rujna 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela. Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 26. rujna 2007., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. godine. Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja. Odbor je raspolagao sa prijedlogom amandmana Hrvatske gospodarske komore i to na članak 7., članak 9. i članak 22. Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi koja je uslijedila prihvaćeni su prijedlozi amandmana na članak 7. i na članak 9. Konačnog prijedloga zakona tako da ih je Odbor jedonoglasno odlučio podnijeti kao svoje amandmane dok je amandman na članak 22. Konačnog prijedloga zakona u dogovoru sa predstavnicama predlagatelja Odbor odlučio prepustiti resornom Ministarstvu u smislu sadržajnog i nomotehničkog rješenja navedenog amandmana jer je za navedeni amandman predstavnica predlagatelja izjavila da je potrebna konzultacija sa resornim ministrom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I ISPLATI MIROVINA NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

Uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I. (na članak 7. Konačnog prijedloga zakona)
U članku 26. stavak 1. iza riječi „neovisnog“ dodaje se riječ „ovlaštenog“.

Obrazloženje:
Ovlašteni aktuar je osoba koja je dobila ovlaštenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenog aktuara uz uvjete propisane Zakonom o osiguranju („Narodne novine“ br. 151/05.), Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje („Narodne novine“ br. 106/99., 63/00.) i Pravilnikom o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara („Narodne novine“ br. 45/06.). Prijedlogom se želi jasno propisati da aktuar mirovinskog osiguravajućeg društva mora imati ovlaštenja Agencije.

Amandman II. (na članak 9. Konačnog prijedloga zakona)
U novom članku 28.a, stavak 2. postavak 4.  iza riječi „nakon prestanka članstva u fondu“ dodaje se zarez te riječi „osim kad visina mirovine ovisi o aktuarskom izračunu“.

Obrazloženje:
Jednako kao u podstavku 3. istog stavka, postoje objektivne okolnosti vezane na aktuarske pretpostavke o kojima može ovisiti svota mirovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 26. rujna 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela. Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja. Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 64. sjednici održanoj 12. srpnja 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada RH, aktom od 10. srpnja 2007.
Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona, raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge podnošenja ovoga zakonskog prijedloga istaknuvši da ovaj zakon treba doprinijeti suzbijanju sive ekonomije u prometu nekretnina, a o značenju samoga zakona dovoljno govori činjenica da je u 2006. godini od poreza na promet nekretnina prikupljeno otprilike 1,2 milijarde kuna a ukupan promet iznosio je 23,8 milijarde kuna.

U kraćoj raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje visine provizije od šest posto, od koje kupac plaća tri a prodavatelj tri posto, na što je predstavnica predlagatelja odgovorila da većina zemalja članice Europske unije ima propisan navedeni postotak za posredovanje u prometu nekretnina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 63. sjednici održanoj 11. srpnja 2007., razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2007. – 2008., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja  2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom   Prijedlogu nacionalnog programa zaštite potrošača raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je članove Odbora da Vlada RH svake dvije godine podnosi Hrvatskom saboru prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača. Osnovna zadaća programa je razrada određenih područja propisanih Zakonom o zaštiti potrošača. U ovom programu to su područja javnih usluga, zdravstvenih usluga, zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane, sigurnosti proizvoda, obrazovanja, obaviješćivanja, trgovine, financijskih usluga, zaštite okoliša, turizma, ugostiteljstva i korištenja nekretnina. Bez  rasprave Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2007.-2008. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 5. srpnja 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2007. uz prijedlog sa se sukladno članku 159 Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je članove Odbora da je osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga razvoj i povećanje konkurentnosti te poboljšanje sigurnosti proizvoda, zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, zaštita okoliša i zaštita potrošača, te razvoj zakonodavstva i tehničke infrastrukture hrvatskog gospodarstva. Donošenjem ovoga zakona osigurati će se pravni temelj za donošenje Uredbe o načinu i postupku razmjene informacija s drugim državama i međunarodnim organizacijama u području norma, tehničkih propisa i postupaka ocijenjivanja sukladnosti, te propisa o uslugama informacijskih društava a u skladu sa Direktivom 98/48/EC Europskog parlamenta.
Usvajanjem zakona popis hrvatskih norma objavljivati će se u Narodnim novinama s napomenom da će temelj za objavu biti tehnički propisi koje će propisivati čelnici tijela državne uprave.
Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENU SUGLASNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 5. srpnja 2007., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2007.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je članove Odbora da je osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga usklađivanje zakonodavstva RH sa zakonodavstvom Europske unije. Posebno napominjući potrebu usklađivanja triju direktiva koji dosada nisu bili dio nacionalnog zakonodavstva. Prva direktiva odnosi se na prodaju potrošačima financijskih usluga na daljinu. Druga direktiva se odnosi na sudske naloge za zaštitu interesa potrošača. Treća direktiva se odnosi na nepoštenu poslovnu praksu trgovaca prema potrošaču. Sve navedene direktive u duhu propisa Europske unije štite prava potrošača. Ovaj zakon propisuje i usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva u sedam direktiva (isticanje cijene, potrošački krediti, prodaja na daljinu itd.) koje su identificirane kao pravne praznine u odnosu na pravnu stečevinu Europske unije i koje su djelomično bile unesene u Zakon o zaštiti potrošača iz 2003. godine. Ovim zakonom propisuju se poboljšanja koja se odnose na uočene nedostatke u dosadašnjoj primjeni zakona a koje su ministarstvu dostavljene iz udruga za zaštitu potrošača, komorskih i interesnih udruženja trgovaca, predstavnika akademske zajednice, samih potrošača itd. Slijedom navedenog propisane su veće ingerencije državnog inspektorata, povećane prekršajne kazne, omogućeno potrošaču provjeru cijene proizvoda, u sustav programa osnovnog i srednjeg obrazovanja uvedene edukativne osnove zaštite potrošača, uveden sustav izvansudskog riješavanje sporova (centri za mirenje HOK, HGK, HUP i sud časti itd.).
U raspravi koja je uslijedila članove Odbora je zanimalo da li slova na obavijesti o proizvodu kao i slova na naljepnicama na ambalaži mogu biti propisana glede njihove veličine.Također je predstavnici predlagatelja ukazano na činjenicu da neka uputstva - posebno za tehničku robu - nisu napisana na hrvatskom jeziku. Predstavnica predlagatelja odgovorila je da po slovu zakona slova moraju biti jasna, vidljiva i čitljiva te da njihova veličina ne može biti propisana, a da sva uputstva obvezno moraju biti i na hrvatskom jeziku.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

ZAKONA
O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 27. lipnja 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da su razlozi donošenja ovoga Prijedloga izmjena i dopuna Zakona definiranje energetskih djelatnosti u sektoru plina kao tržišnih djelatnosti i djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge. Time se također omogućuje da uz energetske subjekte, promjenu visine tarifnih stavki može zatražiti i Hrvatska energetska regulatorna agencija kao neovisno, samostalno i stručno tijelo. Nadalje, i zbog dosadašnjeg nezadovoljavajućeg stupnja liberalizacije i otvorenosti tržišta energije potrebne su izmjene i dopune Zakona. Izneseno je i stajalište da je za obavljanje energetskih djelatnosti potrebno što prije normativno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, a osobito je značajno neodgodivo potpuno usklađivanje sa zahtjevima Direktive 2003/54/EZ i Direktive 2003/55/EZ.

U raspravi je, pored ostaloga, postavljeno pitanje moguće nedovoljne jasnoće predloženog članka 9. odnosno članka 23.a budući da se u tome članku predviđa da Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje „daje izvješće“ o stanju sigurnosti opskrbe energijom i očekivanim potrebama za energijom. Iz odredbe se, naime, ne može pouzdano zaključiti daje li Vlada Republike Hrvatske izvješće „za javnost“ ili ga još posebno namjenjuje nekom od ovlaštenih i zainteresiranih subjekata, kao što je Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje      

ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

  Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 27. lipnja 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

 Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja podsjetio je članove Odbora da je Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti iz prosinca 2004. osnovana Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Agencija je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u skladu sa važećim energetskim zakonima. U odnosu na Vijeće za regulaciju znatno su priširene obveze i nadležnosti Agencije. Proces reforme u sektoru energetskih djelatnosti stalna je zadaća koju je Republika Hrvatska prihvatila u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Navedenim Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona uspostavlja se novi organizacijski okvir za djelovanje Agencije. Potrebna je prilagodba Zakona novim zahtjevima i povećanje efikasnosti i kvalitete rada regulatornih tijela, kao samostalnih i neovisnih.

Nužno je razgraničenje poslova s javnim ovlastima od ostalih poslova Agencije, uvođenje neposredne odgovornosti u rukovođenju i upravljanju Agencijom, osiguranje povećanja učinkovitosti rada Agencije i osiguravanje kontinuiranog kvalitetnog funkcioniranja Upravnog vijeća Agencije postupnom i potpunom zamjenom članova Upravnog vijeća. Postoji potreba jačanja kompetencije Agencije u stručnom radu i djelovanju, te osiguranje načela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti u radu Agencije. Tako se osiguravaju uvjeti za bržu prilagodbu ostalih energetskih propisa pravnoj stečevini Europske unije, u kojem procesu sudjeluje i Agencija kao jedan od ključnih čimbenika.

Sudionici rasprave i predstavnik predlagatelja imali su u raspravi pitanja i prijedloga vezane uz rješenja iz predloženog članka 1., prema kojemu bi, za razliku od postojećeg stanja predsjednik Upravnog vijeća, a ne više Upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske donosio Statut Agencije. Na kraju tog dijela rasprave, prihvaćeno je obrazloženje predlagatelja.

 U povodu odredbe članka 2. stavak 1. alineja 6. utvrđen je u odgovarajućoj formulaciji propust koji mijenja smisao pa je u svrhu ispravka poredložen amandman koji će se podnijeti u ime Odbora.

 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

   Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj  27. lipnja 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  15. lipnja  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja napomenuo je da je prvi paket energetskih zakona (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata, Zakon o tržištu plina i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti) donesen 2001. godine. Izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije  potrebne su zbog  potpunog usklađivanja s direktivama Europske unije i stvaranja sveobuhvatnog i kvalitetnijeg normativnog okvira za zakone iz područja energetike Republike Hrvatske. Dinamika liberalizacije tržišta i njegovog otvaranja nužna je jer je  dostignuti stupanj nedovoljan.  Nužno je u što skorije vrijeme potpuno usklađivanje sa zahtjevima Direktive 2003/54/EZ.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje      

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 27. lipnja 2007., razmotrio je Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2006. i Ostvarenje  proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno članku 25. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“ broj 177/04.), dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 12. lipnja 2007.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.
U uvodnom  izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo da je  Hrvatska energetska regulatorna agencija osnovana 2004. Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti kao samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova radi regulacije energetskih djelatnosti. Agencija je pravna sljednica Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti. Dužna je jedanput godišnje podnijeti Hrvatskome  saboru izvješće o svome  radu u kojim je obuhvaćena analiza energetskog sektora, zapažanja bitna za razvoj energetskog tržišta i javnih usluga u energetskom sektoru te ostvarenja proračuna Agencije za prethodnu godinu. HERA-u sačinjavaju dvije osnovne organizacijske jedinice: Upravno vijeće Agencije, s Uredom Upravnog vijeća i Stručna služba agencije. Istaknuto je da je jedna od važnijih zadaća Agencije izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti koje Agencija izdaje na zahtjev energetskog subjekta prema postupku propisanom Zakonom o energiji i podzakonskim propisima. Agencija u području zaštite potrošača aktivno djeluje na više načina i to kroz provođenje nadzora nad energetskim subjektima, nadzora nad kvalitetom usluga energetskih subjekata itd. Agencija je tijekom 2006. na međunarodnom planu imala čitav niz aktivnosti te je nastavila suradnju s regulatornim tijelima europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. Upravno vijeće Agencije osnovalo je u veljači 2006. Savjet za regulatorne poslove i Savjet za zaštitu potrošača.
 
Nakon što je predstavnik predlagatelja odgovorio na nekoliko pitanja članova Odbora,  Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2006. i Ostvarenje proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2006. godinu,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

 Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 60. sjednici održanoj 13. lipnja 2007., razmotrio je Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“ broj 29/02.) i člankom 21. stavkom 2. Statuta Hrvatske agencije za malo gospodarstvo („Narodne novine“ broj 7/03.), podnijela  Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, aktom od 31. svibnja  2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom  izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su rezultati poslovanja HAMAG-a ostvareni u 2006. godini dvostruko veći od rezultata iz prethodne godine. Izdano je 174 garancije u iznosu višem od 145 milijuna kuna, a ukupan iznos kredita dostigao je 269 milijuna 790 tisuća 625 kuna. Visina planiranih investicija je 374 milijuna 292 tisuće 739 kuna, a prosječna visina pojedinačnog kredita milijun 550 tisuća 521 kuna. Visina prosječne garancije iznosila je 830 tisuća 548 kuna. Ukupna aktiva HAMAG-a na dan dan 31. prisinca 2006. iznosila je 115 milijuna 254 tisuće 719 kuna. 

Bez rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskome saboru donošenje sljedeće

O D L U K E

Potvrđuje se Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 60. sjednici održanoj 13. lipnja 2007., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja 2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u Hrvatskoj djeluje 2500 obrta. U tekstu Konačnog prijedloga zakona uneseni su zaključci ovoga Odbra kao i veći dio primjedaba Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore. Ovim zakonom pojednostavljeni su uvjeti za pristupanje majstorskom ispitu, omogućeno je izdavanje dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja pravnim osobama (zadrugama i ustanovama), koji ispunjavaju propisane uvjete, omogućeno fizičkim osobama obavljanja djelatnosti kao domaće radinosti ili sporednog zanimanja te osigurano kvalitetnije obrazovanje za potrebe obrtništva.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

 Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 60. sjednici održanoj 13. lipnja 2007., razmotrio je Godišnja financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2006. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 11. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“ broj 33/92., 76/93., 108/95. i 8/96.),  podnijela  Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 28. svibnja  2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenim izvješćima, raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica  predlagatelja  istaknula je da je 12. lipnja 2007.  obilježena 15. obljetnica rada HBOR-a.  HBOR sa danom 31. prosinca 2006. raspolaže s ukupnom bilančnom sumom od 14 milijarda 927 milijuna kuna,  što je godišnje povećanje od 9%. Po navedenoj bilančnoj sumi HBOR je u komparaciji s poslovnim bankama sedma banka u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 1992. do 2006. ukupno je odobreno kredita u iznosu od 30 milijarda 11 milijuna 177 tisuća kuna te garancija u iznosu od 17 milijarda 176 milijuna 928 tisuća kuna pri čemu je 95% navedenog iznosa garancija odobreno brodogradnji. Osiguranje izvoza i ostali mandatni poslovi odobreni su u iznosu od 7 milijarda 47 milijuna 479 tisuća kuna tako da je sveukupno u spomenutom razdoblju odobreno 54 milijarde 335 milijuna 854 tisuće kuna. Od navedenog 39% je odobreno izvozu, 36% gospodarstvu, 11% infrastrukturi, 12% malo i srednje poduzetništvo i 2% stanoobnova.

Nakon uvodne riječi predstavnice predlagatelja i uz čestitke članova Odbora povodom  15-te obljetnice osnutka HBOR-a, Odbor je bez rasprave jednoglasno predložio Hrvatskome saboru donošenje sljedeće

O D L U K E

Potvrđuju se Godišnja financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 59. sjednici održanoj 23. svibnja 2007.,  razmotrio je Godišnje izvješće o ostvarivanju „Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2005-2006.“ u 2006. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  9. svibnja  2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je članove Odbora da je opći pravni okvir zaštite potrošača  Zakon o zaštiti potrošača i Nacionalni programi zaštite potrošača koji se donose za razdoblje od dvije godine. U izvještajnom razdoblju Nacionalni program je propisao zaštitu potrošača u području javnih usluga, zdravstvenih usluga, zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane, sigurnosti proizvoda, obrazovanja, obavješćivanja, trgovine, financijskih usluga i brankarstva, zaštite okoliša, turizma i ugostiteljstva te na području korištenja nekretnina. Republika Hrvatska je u okviru projekta EU CARDS 2002., koji je započeo u srpnju 2005. godine ispunila sve obveze predviđene navedenim projektom. Predstavnica predlagatelja izvijestila je nazočne da u Republici Hrvatskoj djeluju 23 udruge za zaštitu potrošača te četiri savjetovališta koja su sufinancirana iz Državnog proračuna i to udruge s iznosom od 1,994.000,00 kn, a savjetovališta u iznosu od 1,244.000,00 kn – sve za 2006. godinu. Kako je edukacija potrošača i trgovaca sve veća, u 2006. godini je u savjetovalištima zaprimljeno 11.862 upita. Kao nositelje zaštite potrošača svakako treba spomenuti i Vijeće za zaštitu potrošača te Sud časti koji uz Centar za mirenje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kao i Sud časti koji djeluje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su postavili pitanja koja se svima nama, kao potrošačima javljaju u svakodnevnom životu, a odnose se na kupovinu proizvoda koji ne odgovaraju po kvaliteti njihovoj deklaraciji. U tom slučaju potrošač ima pravo pozvati nadležnu inspekciju, a trgovac je dužan proizvod zamijeniti za novi ili, ovisno o kojem proizvodu se radi, dati obeštećenje za isti. U raspravi je također postavljeno pitanje svrsishodnosti postojanja tako velikog broja udruga te kao ključnim ocijenjeno osiguranje takve poslovne politike temeljem koje samo kvalitetni proizvodi dolaze na tržište s napomenom da deklaracija na njima mora biti pisana dovoljno velikim slovima da ih prosječan kupac može pročitati. Svakako, edukacija potrošača i trgovaca je conditio sine qua non zaštite potrošača.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o ostvarivanju „Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2005-2006.“ u 2006. godini.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 59. sjednici održanoj 23. svibnja 2007.,  razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za razdoblje od 2000. do 2006., s pojedinačnim godišnjim izvješćima i financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  4. svibnja  2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da je poslovanje Državnih robnih zaliha uređeno Zakonom o državnim robnim zalihama, Zakonom o strateškim robnim zalihama te odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. Navodeći osnovnu razliku između državnih robnih zaliha i strateških robnih zaliha – to su one koje se stvaraju za osiguravanje osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te slučaja velikih prirodnih nepogoda i tehničko tehnoloških i ekoloških katastrofa – predstavnik predlagatelja izvijestio je nazočne da strateške robne zalihe čine 45% a tržišne 55% njihove strukture. Vrijednosna struktura robnih zaliha je: pšenica 17%, eurodiesel 16%, mazut 15%, meso 13%, mesne, riblje i ostale konzerve 10%, mlazno gorivo 7%, kukuruz 6%, šećer 6%, mlijeko i mliječne prerađevine 1% i ostalo 9%.

Nakon uvodne riječi predstavnika predlagatelja postavljena su i pitanja kako slijedi: koje tvrtke zlorabe robne zalihe, što je najčešći prekršaj odnosno kazneno djelo, te koje se   mjere poduzimaju protiv počinitelja. Predstavnik predlagatelja odgovorio je da od 2000. godine na dalje postoji stalni trend smanjenja upravnih i kaznenih postupaka vezan za poslovanje Državnih robnih zaliha, tako da su u 2006. godini izdana svega tri upravna rješenja i to sva protiv skladištara. Kada se govori o tvrtkama u kojima su se dogodile zloporabe, važno je napomenuti da se one vežu prvenstveno  za 2000. godinu kako po broju tako i po novčanoj visini pronevjerenih iznosa. Napomenuo je i da u slučaju pokretanja kaznenog postupka, osoba protiv koje je postupak pokrenut činom njegova pokretanja dobiva otkaz. Također je napomenuto da je stanje robnih zaliha tijekom posljednjih nekoliko godina višestruko povećano, te da u kriznim situacijama Vlada Republike Hrvatske može povući iz prehrambenih centara masu proizvoda za koje bi mogla vladati nestašica. Istaknuto je također da se evidencija stanja državnih robnih zaliha pšenice vodi i po kvantiteti i po kvaliteti, a ista pravila vrijede i za riblje i mesne konzerve. Kada se govori o broju skladištara Državnih robnih zaliha valja napomenuti da je njihov broj u posljednjih nekoliko godina prepolovljen.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za razdoblje od 2000. do 2006., s pojedinačnim godišnjim izvješćima i financijskim pokazateljima. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 17. svibnja 2007., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. travnja 2007.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odboru su dostavljene primjedbe Hrvatske gospodarske komore i to na članak 2. ovoga prijedloga i to u smislu da navedeni članak nije nomotehnički dobro stipuliran u smislu nepreciznosti koji od kriterija mora biti ispunjen za razvrstavanje gospodarskih subjekata u mikro i male subjekte, na članak 10. i to u smislu postavljanja pitanja svrsishodnosti prijedloga po kojem četiri predstavnika Miniistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva trebaju biti članovi Upravnog odbora HAMAG-a, uključujući i prijedlog za smanjenje samog broja članova Upravnog odbora, te prijedlog da predstavnik HBOR-a bude član Upravnog odbora HAMAG-a.

Predstavnica Hrvatske obrtničke komore podržala je prijedlog Hrvatske gospodarske komore i to posebno onaj dio koji se odnosi sa smanjenje  broja članova Upravnog odbora HAMAG-a te uvrštenje predstavnika HBOR-a u Upravni odbor HAMAG-a. Ujedno je izrazila stajalište po kojem je upitno treba li za mikrosubjekte maloga gospodarstva postojati bilo koji dodatni kriterij izuzev broja zaposlenih.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga usklađivanje Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva sa Zakonom o računovodstvu i propisima EU. Na gore navedene primjedbe HGK i prijedloge HOK-a, predsatvnik predlagatelja odredio se na način da je ostao kod stipulacije članka 2. kako je to ovim prijedlogom i uređeno, a što se tiče primjedbe koja se odnosi na predstavnika HBOR-a u Upravnom odboru HAMAG-a, istu je otklonio uz obrazloženje da HBOR daje kredit a HAMAG izdaje jamstvo tražitelju kredita pa bi u slučaju prihvaćanja primjedbe HGK moglo doći do sukoba interesa.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su izrazili različita stajališta o gore navedenim primjedbama, tako da se većina priklonila stajalištu predlagatelja, a manji dio članova Odbora primjedbama HGK. Na Odboru je također ukazano da EU mijenja kriterije utvrđivanja mikro, makro i srednjih subjekata malog gospodarstva i da se navedenom treba prilagođavati.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa  šest (6) glasova «za», i jednim (1) glasom «uzdržan» odlučio Hrvatskome saboru predložiti   d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

 Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće

PRETHODNO MIŠLJENJE

Daje se pozitivno prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Športsko-rekreacijskog centra „Bijela Kosa“, u k.o. Vrbovsko i k.o. Gomirsko Vrbovsko.

PREDSJEDNIK ODBORA  

 Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 17. svibnja 2007., razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf sa pratećim sadržajima „Crveni vrh“, u k.o. Savudrija, koju je Odboru dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 943-03/07-02/06, Urbroj: 5030106-07-1, od 5. travnja 2007. radi davanja prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“ br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01. i  79/06.).

Predsjednik Odbora upoznao je članove Odbora sa činjenicom da u zoni projekta izgradnje golf igrališta s pratećim sadržajima na lokaciji „Crveni vrh“ postoje katastarske čestice u vlasništvu Republike Hrvatske koje se nalaze u šumskogospodarskom području i katastarske čestice koje se nalaze u privatnom vlasništvu. 

Kada se govori o pripadajućoj dokumentaciji za tri katastarske čestice koje se nalaze u privatnom vlasništvu, Rezidencija Skiper d.o.o. – kao investitor -  nije uspjela postići nagodbu s njihovim vlasnicima. Naime, iz priložene dokumentacije vidljivo je da ista ne sadržava nikakav dokaz o postupku nagodbe s vlasnicima navedenih nekretnina za koje se traži mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske, a iz kojeg bi bila vidljiva nemogućnost postizanja nagodbe. Također je uočeno da je Skupština Istarske županije dala mišljenje o opravdanosti predmetne izgradnje samo za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a nije dala  mišljenje za nekretnine u privatnom vlasništvu.

U raspravi je ocijenjeno da je iz priložene dokumentacije vidljivo da je izgradnja golf igrališta s pratećim sadržajima „Crveni vrh“ u interesu Istarske županije budući da je njena Skupština dala mišljenje o opravdanosti predmetne izgradnje za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb te da je predmetni zahvat planiran važećim dokumentima prostornog uređenja. U tom smislu Odbor je ocijenio da postoji interes Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf sa pratećim sadržajima „Crveni vrh“ na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. 

Kada se odlučuje o gradnji golf terena nužno je da investitor ima studiju zaštite okoliša i to ne zbog zadovoljenja forme nego zbog činjenice da su golf tereni bez ugrađivanja svekolike zaštite, ekološka bomba. Golf je nastao na travnatim površinama ispod kojih se nalazio kamen i to kao igra pastira te izvorno nije bio ono u što se pretvorio danas i nije nosio one opasnosti koje nosi kada se golf tereni uređuju na kraškim područjima. Istaknuto je također da Grčka ima samo četiri golf terena, a također je istaknuto da se oni uređuju zbog pratećih sadržaja (ugostiteljski objekti, poslovne zgrade i sl.) te slijedom navedenog, kako država tako i privatni investitori moraju imati mjeru stvari zbog mogućih negativnih posljedica.

Na Odboru je također istaknuto da je prilikom izgradnje golf terena najbitniji aspekt zaštite okoliša te da u navedenom smislu postoji izražena odgovornost svih tijela koja daju različite suglasnosti po tom pitanju.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa istaknula je da je to Ministarstvo nadležno samo za pravni aspekt pristupa problemu te ukoliko predmet ispunjava sve uvjete propisane zakonom i podzakonskim propisima, Ministarstvo mora dati pozitivno mišljenje. Slijedom navedenog ostala ministarstva, a to su prvenstveno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odgovaraju za ono što je u njihovoj nadležnosti. Predstavnica Ministarstva je također istaknula da zakonodavac ne pravi razliku između fizičkih i pravnih osoba pri utvrđivanju interesa Republike za izvlaštenjem, te da se ova faza postupka odnosi samo na utvrđivanje interesa za izvlaštenjem, dok je postupak utvrđivanja visine tržišne cijene za naknadu nekretnine poseban postupak.

U daljnjem tijeku rasprave kao ključno je naglašeno pitanje postojanja strategije razvoja golf teresa u okviru strategije turizma u Republici Hrvatskoj te je slijedom navedenog izneseno stajalište po kojem svako uređenje golf terena koje se uklapa u takvu strategiju treba podržati.

Uz naglasak da je ova sjednica, sjednica Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, a ne Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće

PRETHODNO MIŠLJENJE

Daje se pozitivno prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf sa pratećim sadržajima „Crveni vrh“ u k.o. Savudrija.

PREDSJEDNIK ODBORA  

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 25. travnja  2007., razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  12. travnja  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome  saboru  predložiti         d o n o š e n j e      

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMJENI I DOPUNI I PRISTUPANJU SREDNJOEUROPSKOM UGOVORU O SLOBODNOJ TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 21. ožujka 2007., razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka  2007., uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Bez   rasprave   Odbor  je  jednoglasno  odlučio  Hrvatskome  saboru  predložiti d o n o š e n j e

ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospođu Dragicu Zgrebec, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
   Dragica Zgrebec

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 55. sjednici održanoj 15. veljače  2007.,  razmotrio Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 2. i članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona o privatizaciji  INA – Industrija nafte d.d. („Narodne novine“ broj 32/02.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja  2007.

Predsjednik Hrvatskoga sabora je na temelju članka 172. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora uputio Odboru ovaj Prijedlog kao matičnom radnom tijelu.

U Prijedlogu za davanje vjerodostojnog tumačenja Vlada Republike Hrvatske  traži odgovor na pitanje koja su to trgovačka društva koja ulaze u „INA grupu“ i od kada u pravnom smislu egzistira „INA grupa“. Vjerodostojno tumačenje je Vladi Republike Hrvatske potrebno zbog privatizacije INA-Industrija nafte d.d. u kojoj do najviše 7% dionica može pripasti zaposlenicima i ranije zaposlenima u društvima koja čine „INA grupu“, pod posebnim pogodnostima koje će utvrditi Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je u roku propisanom člankom 172. stavak 3. Poslovnika zatražio mišljenje INA-e Industrija nafte d.d., koje je Odboru dostavljeno 12. veljače 2007.

U dostavljenom mišljenju INA-Industrija nafte d.d. – Sektor pravnih poslova zauzeto je stajalište da „INA grupu“ čine sljedeće pravne osobe:
a) INA – Industrija nafte d.d. te
b) Ovisna društva u isključivom (100%) vlasništvu INA-e na dan 12. veljače 2007.     (ukupno 21).

U navedenom mišljenju je zauzeto stajalište da  „INA grupa“ egzistira od 31. prosinca 1963., što je prema potvrdi Trgovačkog suda u Zagrebu broj: R3-3975/07 od 9. veljače 2007.  datum osnivanja i konstituiranja poduzeća „Kombinat nafte i plina“.

Iz navedene potvrde moguće je vidjeti slijed registracija kako vremenski tako i po imenima tvrtki koje su prethodile osnivanju i konstituiranju današnje INA-e Industrija nafte d.d.
Po mišljenju Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je da je INA Industrija nafte d.d. Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10 PRAVNI SLJEDNIK svih pravnih subjekata navedenih u potvrdi, i to od dana registracije prvog pravnog subjekta poduzeća „Kombinat nafte i plina“,  31. prosinca 1963.,  do danas.

Slijedom navedenog  a temeljem članka 172. stavak 2. i 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je  jednoglasno odlučio Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora dostaviti sljedeće

M I Š L J E N J E

1. „INA grupu“ čine sljedeće pravne osobe:

a) INA – Industrija nafte d.d. te
b) Ovisna društva u isključivom (100%) vlasništvu INA-e na dan 12. veljače 2007.  (ukupno 21).

2. „INA grupa egzistira od 31. prosinca 1963.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 8. veljače 2007.,  razmotrio je Prijedlog zaključka za dopunu Odluke o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica  INA – Industrija nafte d.d. javnom ponudom i posebnim pogodnostima prodaje hrvatskim građanima, koji je temeljem članka 122. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 7.  studenoga  2006.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zaključka raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja izvijestio je Odbor da ostaje kod prijedloga u pisanom tekstu te da istom nema što dodati.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje Vlade kao u pisanom tekstu - Klasa: 310-05/02-03/03, Urbroj: 5030114-06-22 od 30. studenoga 2006.

Bez  rasprave Odbor je  sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „uzdržanim“ donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka za dopunu Odluke o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica  INA – Industrija nafte d.d. javnom ponudom i posebnim pogodnostima prodaje hrvatskim građanima – Predlagatelj: Klub zastupnika HNS-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  

 Dragutin Pukleš, dipl. oec.

U raspravi koja je održana na 54. i u nastavku na 55. sjednici održanoj 15. veljače 2007. postavljeno je pitanje zbog čega Skupština Splitsko-dalmatinske županije nije dala mišljenje o zatraženom utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Kad se govori o Prijedloga ove odluke većina članova Odbora zauzela je načelno stajalište, po kojem u slučaju utvrđivanja interesa Republike Hrvatske zbog stambene izgradnje na određenom području, kao tražitelj bi se trebala  pojavljivati jedinica lokalne samouprave. Na taj način omogućilo bi se provođenje prostornih planova na temelju  kojih bi jedinica lokalne samouprave  provodila stambenu izgradnju na izvlaštenom području.

Obzirom da pozitivni zakonski propisi omogućuju brzu pretvorbu fizičke u pravnu osobu (bilo da se radi o otvaranju obrta ili osnivanju poduzeća),  ovaj Odbor eksplicite za slučaj utvrđivanja interesa Republike Hrvatske za stambenu izgradnju stoji na stajalištu da bi se kao korisnik izvlaštenja trebale pojavljivati jedinice lokalne samouprave ne želeći time dovesti u pitanje isto pravo fizičkih osoba.

Odbor je također zauzeo stajalište da predlagatelj ove Odluke, osim navođenja da se smatra da postoji interes Republike Hrvatske, nije obrazložio u čemu se taj interes sastoji.
 
Nakon provedene  rasprave Odbor je  sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“  utvrdio  sljedeće

PRETHODNO  MIŠLJENJE

Ne daje se pozitivno prethodno mišljenje na Prijedlog odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju obiteljske kuće u k.o. Čaporice.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 24. siječnja 2007., razmotrio je Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2005. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 9. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“ br. 117/03.), dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 14. studenoga 2006.Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ovo područje statistički nedovoljno obrađeno. Predstavnik predlagatelja je upoznao prisutne sa statističkim podacima kako slijedi. Od podnesenih žalbi Državna komisija je usvojila 48%, u prosjeku žalbeni postupak traje 40 dana, u 2005. godini riješeno je 748 predmeta, a u istoj godini bilo je 9586 objava o javnim nabavama. Na rješenja Komisije podneseno je 6,68% tužbi Upravnom sudu. Bez rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2005. godinu. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Dragutin Pukleš, dipl. oec.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 24.siječnja 2007., razmotrio je Prijedlog odluke o proglašenju 2007. godine „Godinom edukacije potrošača u Republici Hrvatskoj“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja  2007.Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.U uvodnom  obrazloženju  predstavnica predlagatelja istaknula je da je zaštita potrošača u izravnoj vezi s razinom njihove edukacije. Donošenjem ove Odluke poštovat će se članak 153. Amsterdamskog ugovora kao i zaključci središnjeg skupa u Beču od 15. ožujka 2006. koji je ujedno i Dan zaštite potrošača. Bez rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o proglašenju 2007. godine „Godinom edukacije potrošača u Republici Hrvatskoj“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Dragutina Pukleša, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dragutin Pukleš, dipl. oec.