10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 26. sjednici, održanoj 8. veljače 2024.g., raspravio je Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji („Narodne novine“, broj 96/01) dostavilo Upravno vijeće HINE, aktom od 14. studenoga 2023. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, kao i Izvješćem matičnog radnog tijela - Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici Hrvatske izvještajne novinske agencije (u daljnjem tekstu: HINE), tj. član Upravnog vijeća i glavni urednik. 
Član Upravnog vijeća naglasio je kontinuirano pozitivno poslovanje HINE u financijskom segmentu te je naveo da je poslovna 2022. godina zabilježila višak prihoda nad rashodima, tj. da je ostvarena dobit iznosila 1.251.001,- kuna te da su sve obveze podmirivane redovito i u ugovorenim rokovima. Imajući na umu  potrebu prilagođavanja novim razvojnim tehnološkim potrebama i trendovima, HINA je i u 2022. godini nastavila ulagati u tehnološki razvoj, multimedijsku transformaciju, povećanje kvalitete i proširenje spektra svojih informativnih usluga, unatoč još uvijek složenim uvjetima rada zbog obnove zgrade oštećene u potresu. Rad u otežanim uvjetima zahtijevao je pojačan angažman uredništva i zaposlenih koji su ipak uspjeli realizirati više sadržaja svojih servisa i razvoj novih, dok istovremeno sve više medijskih kuća na hrvatskom medijskom tržištu koristi neke od Hininih servisa.

Član Upravnog vijeća istaknuo je da je HINA prepoznala potrebu snažnijeg informiranja javnosti o aktivnostima Hrvata izvan Republike Hrvatske i obratno, te je najavio skore razgovore u susjednim državama gdje žive Hrvati ili su konstitutivan narod – npr. u Bosni i Hercegovini, kao i angažiranje dodatnih suradnika – dopisnika. Također je najavljen redesign Internet stranica i moguće uvođenje portala sa temama za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Odbora pozdravili su nastojanja i aktivnosti HINE ka poboljšanju usluga, posebice iz aspekta izvješćivanja o Hrvatima izvan Republike Hrvatske i vice versa, unatoč otežavajućim okolnostima rada te su dali konstruktivne prijedloge poboljšanja aktivnosti i suradnje, nakon čega je razmjena mišljenja, obostrano ocijenjena korisnom, uspješnom i potrebnom.

Podnositelji Izvješća najavili su moguće nove projekte, prilagođene trendovima i aktualnom digitalnom dobu, a sve s ciljem boljeg i bržeg informiranja o hrvatskom iseljeništvu, tj. Hrvatima u inozemstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, jednoglasno (sa 8 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2022. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 26. sjednici održanoj 8. veljače 2024.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22 i 20/23) dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 21. prosinca 2023. godine.

Raspravu o predmetnom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske i Izvješćem matičnog radnog tijela - Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Podnoseći Izvješće, predsjednik Programskog vijeća HRT-a uvodno je naveo da Programsko vijeće sukladno zakonu brine o programu HRT-a, a provođenjem nadzora programa i unaprjeđenjem radijskog i audiovizualnog programa, kao i drugih audio i audiovizualnih, tj. multimedijskih usluga, zastupa i štiti interes javnosti te da je u izvještajnom razdoblju održalo šest sjednica. Izvješće o poslovanju HRT-a za 2022. godinu, Programsko vijeće usvojilo je većinom glasova. Iako je interes javnosti poglavito usmjeren na informativni program, javnosti se prezentiraju i sadržaji iz područja obrazovanja, kulture i sporta. Program za Hrvate izvan Republike Hrvatske posebno je zanimljiv te kroz TV, radijske, Internet i specijalne programe služi informiranju Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske i doprinosi njihovoj većoj vidljivosti. Podnositelj Izvješća naveo je da je HRT, kao javni servis, kvalitetno odradio svoju zadaću svekolikog informiranja građana. 
Urednik SO Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknuo je značaj programa HRT-a, ali i Hrvatskoga radija za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je HRT prepoznao već prije šest, tj. sedam godina, kada je svu tematiku Hrvata u inozemstvu, objedinio.

Kao primjer naveo je dnevne vijesti na stranim jezicima (engleskom, njemačkom, španjolskom) koje su putem sva tri medija (TV, radio, Internet) dostupne Hrvatima izvan Republike Hrvatske i njihovim potomcima, ali i međunarodnoj javnosti i strancima u Hrvatskoj. Raznovrsni programi (Glas Hrvatske, Globalna Hrvatska, Pogled preko granice) izazvali su veliki interes hrvatske zajednice u užem susjedstvu (Bosni i Hercegovini), kao i diljem svijeta (npr. u Južnoj Americi), a dodatno je realizirano snimanje dokumentarnih emisija i serijala (Hrvatska, moj izbor) kojima se stimulira povratak iseljenih Hrvata. Urednik Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknuo je izuzetno konstruktivnu suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknula je značaj programa HRT-a za Hrvate koji žive u inozemstvu te je pohvalila iskorak dokumentarnog programa o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Također je istaknula da se većina TV i radijskih emisija prenosi putem višejezičnog portala „Glas Hrvatske“, kao benefita modernih tehnologija i multimedijskog pristupa. Naglasila je da je HRT ispoštovao sve ugovorne obveze, unatoč deficitu ljudskih resursa i drugim izazovima te je štoviše uspio evidentirati porast minutaže i obuhvat/praćenje šireg opsega sadržaja. Istaknula je značaj informativnih, obrazovnih, kulturnih, ali i športskih programa koji su iseljenim Hrvatima posebno važni. Recipročno je bitno podizanje svijesti u Hrvatskoj - o životu i statusu, ali i ogromnim potencijalima Hrvata u inozemstvu za našu Domovinu, te posljedično potreba promjene percepcije javnosti o značaju iseljenih Hrvata za Republiku Hrvatsku.
U raspravi, otvorenoj nakon podnesenog Izvješća, predsjednica i članovi Odbora ukazali su na važnost  objavljivanja programa koji su namijenjeni informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, ali osobito i onih programa koji su namijenjeni javnosti u Republici Hrvatskoj, a koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, kako je to izrijekom i uređeno Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.  Naime, od iznimne je važnosti da se putem javne televizije život Hrvata izvan Domovine, što više približi hrvatskoj javnosti, kako bi se jačala svijest o zajedništvu i jedinstvu hrvatskog naroda, bez obzira gdje oni živjeli i radili.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, jednoglasno (sa 8 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine. 

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 25. sjednici održanoj 15. studenog 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o  Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, prvo čitanje, P.Z. broj 572, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u svojem je izlaganju naglasio kako je člankom 12. stavkom 1. Ustava, u Republici Hrvatskoj određena službena uporaba hrvatskog jezika i latiničnog pisma, međutim, osim ustavnih odredbi u zakonodavstvu, nema propisa koji na jedinstven način propisuju uporabu hrvatskog jezika. 

Hrvatski jezik u svojoj je ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture, koji su dijelovi europskog identiteta i europske kulture. Stoga je skrb za hrvatski jezik i njegove idiome, kao bitne odrednice nematerijalne kulturne baštine i nasljeđa hrvatskog naroda, dužnost države i državnih ustanova, što je osobito važno za njegovo očuvanje, njegovanje i budući razvoj. 

Hrvatski jezik materinski je jezik pripadnika hrvatskog naroda i najvećeg broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Njime se služe i Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i pripadnici hrvatske nacionalne manjine i jezične zajednice npr. u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji te u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice.

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik, jezik cjelokupne književne baštine, kao i hrvatska narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko) i njihove idiome te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu (bunjevački i bokeljski, moliškohrvatski, gradišćanskohrvatski ili karaševskohrvatski).

Očuvanje hrvatskog identiteta, njegovanje tradicije, kulture i hrvatskog jezika, skrb za poučavanje hrvatskog jezika i kulture unaprjeđivanjem sustava poučavanja hrvatskog kao inog (drugog, stranog i nasljednog) jezika, kako bi se olakšali suradnja, povratak i integracija Hrvata u Hrvatsku, predviđeno je i Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine.

S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da mnoge države članice Europske unije, sukladno svojim potrebama i vlastitim posebnostima, uporabu svojeg službenog jezika određuju posebnim zakonom o jeziku ili zakonskim propisima, zaključno je pozitivnim ocijenjeno donošenje Zakona o hrvatskom jeziku (uz osnivanje Vijeća za hrvatski jezik i donošenje Nacionalnog plana hrvatske jezične politike),  kojim će se urediti službena i javna uporaba hrvatskog standardnog jezika te osigurati sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku, a sve s ciljem zaštite i poticanja razvoja te slobode uporabe hrvatskog jezika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru 
prihvaćanje

Prijedloga zakona o hrvatskom jeziku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 24. sjednici održanoj 9. studenog 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu („Narodne novine“, broj 146/08), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica podnositelja Izvješća, naglasila je da je sukladno Zakonu o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći,  Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, u skladu s pravilima i metodologijom Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a kojeg Vlada Republike Hrvatske, godišnje podnosi Hrvatskom saboru. 

Istaknuta je decentraliziranost u provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te je naglašeno kako nadležna resorna tijela provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje, tj.: 12 ministarstava, dva središnja državna ureda, jedan državni zavod, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, devet županija, četiri općine, jedan grad i Grad Zagreb. 

Republika Hrvatska svoje je aktivnosti na razvojno-humanitarnom planu u bitnom uskladila s aktivnostima međunarodnih razvojnih dionika, istovremeno, osigurala je kontinuitet svojeg djelovanja na području međunarodne razvojne suradnje potporom multilateralnim programima na području svojih zemljopisnih i sektorskih prioriteta. Ukupna izdvajanja Republike Hrvatske za službenu razvojnu pomoć u 2022. godini iznosila su 135,2 milijuna eura, što je porast od 61,28 % u odnosu na 2021. godinu. 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uz Ministarstvo zdravstva i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2022. godini među vodećim su resorima i institucijama po izdvajanjima za službenu razvojnu pomoć te su financirali bitne projekte i aktivnosti, usmjerene ka poticanju gospodarskog napretka, unaprjeđenje obrazovanja i kulturno osnaživanje hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske. Tako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske sudjelovao s iznosom od 10.1 milijun eura, što je znatno povećanje u usporedbi s 2021. godinom. Općenito je istaknuto da je 69 milijuna eura usmjereno putem međunarodnih organizacija te multilateralnih institucija, s udjelom od 51% ukupne službene i razvojne pomoći, dok je za projekte bilateralne službene i razvojne pomoći izdvojeno oko 65,86 milijuna eura, tj. 48,71%. Pritom je najviše sredstava usmjereno na razvojnu suradnju, s iznosom od 81,3 milijuna eura, s udjelom od 60,14% unutar ukupne službene i razvojne pomoći, dok je vrijednost humanitarne pomoći inozemstvu, uključivo troškova zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine, iznosila oko 53,89 milijuna eura, s udjelom od 40% ukupne službene i razvojne pomoći. 

Zaključeno je da su tijekom 2022. godine ostvareni znatni pomaci kojima je uz doprinos međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, istovremeni cilj bio i poboljšanje položaja i kvalitete života Hrvata u inozemstvu te je nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio većinom glasova (9 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru

prihvaćanje

Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 23. sjednici održanoj 4. listopada 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s točkom 6. podtočkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (NN 118/18), dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 25. srpnja 2023. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova podnio je Izvješće o ostvarenju ciljeva  Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu koji su provedeni u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima u svrhu realizacije ustavnih, zakonskih i strateških dokumenata te međunarodnih obveza Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Očuvanje i zaštita Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine,

općenito, kao i na području euroatlantskih integracija, nacionalni je interes Republike Hrvatske. Hrvatska podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana.  

Tijekom 2022., izborne godine u Bosni i Hercegovini, bio je pojačan angažman svih hrvatskih institucija prema međunarodnoj javnosti, kako bi se ukazalo na potrebu poštivanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i potaknulo međunarodnu zajednicu na provedbu ustavne i izborne reforme u Bosni i Hercegovini kojom će biti zajamčena ravnopravnost Hrvata i prava svih građana, tj. na poštivanje legitimne političke predstavljenosti Hrvata. Dodatno, Republika Hrvatska dala je snažan politički doprinos Bosni i Hercegovini, pri stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU, koji je Bosna i Hercegovina stekla 15. prosinca 2022.g.

Osim navedenih, u 2022. godini bitne i ciljane odrednice programa rada Vlade Republike Hrvatske bile su aktivnosti i projekti te programi usmjereni ka podizanju kvalitete života hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini kao i jačanje bilateralne suradnje s Bosnom i Hercegovinom. 

Početkom 2022. godine, donesena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, krovni razvojni dokument kojem je zajedno s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., jedan od prioriteta i jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz aktivnosti, programe i projekte koji su važni za podizanje kvalitete života te za stvaranje uvjeta za njihov održivi ostanak. Vlada je nastavila davati političku, projektnu i financijsku podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini te institucijama hrvatskog naroda u obrazovanju, kulturi i zdravstvu. 

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknula je kako je tijekom 2022. godine, Središnji državni ured intenzivirao svoje poslovne aktivnosti i nastavio provoditi Zakonom i Strategijom utvrđene obveze na području razvoja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske, dajući izniman značaj području odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, osigurala je znatno veća sredstva u državnom proračunu za 2022. godinu na pozicijama Središnjeg državnog ureda te je osnovala Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske tijekom 2022. godine provodio je četiri programa potpore s ciljem jačanja položaja i unaprjeđenja kvalitete svakodnevnog života Hrvata u Bosni i Hercegovini: Financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH; Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske; Program stipendiranja studenata; Program potpore strateškim institucijama Hrvata u BiH. 

Uz konkretne programe koje provodi, Središnji državni ured u svakodnevnoj je komunikaciji i uspješno ostvaruje suradnju s političkim predstavnicima Hrvata na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, udrugama i udruženjima te institucijama i ustanovama iz područja kulture, znanosti i obrazovanja koji djeluju u Bosni i Hercegovini. Odlukom Vlade dodijeljene su potpore važnim strateškim institucijama, provedeni su javni poziv i natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini kojim su po prvi put financirani i projekti iz područja poljoprivrede, a dodijeljen je i znatno veći broj stipendija te realiziran niz međuresornih aktivnosti s ciljem jačanja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Zaključeno je da su tijekom 2022. godine ostvareni znatni pomaci kojima je cilj poboljšanje položaja i kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini te je nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Izvješća o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 23. sjednici održanoj 4. listopada 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o radu (poslovanju ) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18 i 114/22), dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 12. srpnja 2023. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora te je u vrijeme rasprave raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske. Dodatno, matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici 27. rujna 2023.g., predmetno je Izvješće već raspravio.

Na početku sjednice, predstavnici podnositelja Izvješća, pomoćnik Glavnog ravnatelja HRT-a i ravnateljica Poslovne jedinice Poslovanje, predstavili su predmetno Izvješće te su naglasili da su Programsko vijeće i Nadzorni odbor HRT-a dali pozitivno mišljenje na Izvješće. Prihodi HRT-a za 2022. godinu realizirani su u iznosu od 1,343 mlrd kuna, što je 51 milijun kuna više od realizacije iz 2021. godine te 22,9 milijuna kuna manje od plana za 2022. godinu. Prihodi od mjesečne pristojbe iznose 1,138 mlrd kuna te su 10,6 milijuna kuna veći od realizacije iz 2021. godine, tj. 37,4 milijuna kuna manji u odnosu na plan za 2022.g. Prihodi od oglašavanja iznose 78,7 milijuna kuna te su manji za 2,6 milijuna kuna od realizacije iz 2021. godine i 1,3 milijuna kuna manji od plana za 2022.g. Komercijalni prihodi iznose 28 milijuna kuna te su za 8,1 milijuna kuna manji od realizacije iz 2021. godine te 65 tisuća kuna veći od plana za 2022.g. Ukupni rashodi realizirani su u iznosu od 1,336 mlrd kuna te su 72,3 milijuna kuna veći od realizacije iz 2021. godine i 12,7 milijuna kuna manji od plana za 2022. godinu. 

Hrvatska radiotelevizija za 2022. godinu osigurala je 223,7 milijuna kuna bruto za potrebe novih investicijskih ulaganja, kako u materijalnu, tako i nematerijalnu imovinu. Do kraja 2022. godine realizirano je 116,9 milijuna kuna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu (programske sadržaje i kapitalna djela), a 53,6 milijuna kuna ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu i nematerijalnu (bez programskih sadržaja). 

Hrvatska radiotelevizija u 2022. godini je, sukladno programskoj obvezi proizvodnje i objavljivanja sadržaja namijenjenih informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, kao i sadržaja namijenjenih javnosti u Republici Hrvatskoj, koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, realizirala nove projekte i uvela novosti u programskoj shemi.

U jesenskoj programskoj shemi otvoren je poseban termin za emisije Programa za Hrvate izvan RH, od ponedjeljka do četvrtka, na Drugom programu Hrvatske televizije (HRT – HTV2) (dokumentarni filmovi i serije, emisije Glas domovine, Pogled preko granice – Hrvati u BiH, Globalna Hrvatska). U produkciji Programa za Hrvate izvan RH Hrvatske radiotelevizije (HRT) te u suradnji s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, realiziran je jedinstven projekt - dokumentarni serijal Lijepa naša Europo, posvećen hrvatskoj manjini u europskim zemljama. Serijal je sniman u Češkoj, Italiji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Slovačkoj, Austriji, Sloveniji, Bugarskoj i Mađarskoj. 

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske navela je da je sukladno Ugovoru između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022.g., ured u 2022. godini osigurao 10,8 milijuna kuna za financiranje proizvodnje i emitiranja međunarodnih programskih kanala i internetski portal Glas Hrvatske. 

Zaključno su naglašeni kvalitetni i inovativni pomaci pri informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, kao i namjera i potreba za daljnje jače povezivanje iseljenih Hrvata s domovinom putem javnih medijskih servisa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 21. sjednici održanoj 24. svibnja 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12), aktom od 31. ožujka 2023. godine, podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured).
Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Iako je u 2022. godini došlo do jenjavanja intenziteta epidemije COVID-19, ona je zbog ruske agresije na Ukrajinu, ipak bila izuzetno zahtjevna. Međutim, unatoč negativnim geopolitičkim čimbenicima, Središnji državni ured nastavio je provoditi Zakonom i Strategijom utvrđene obveze, štoviše intenzivirao je svoje poslovne aktivnosti s ciljem unaprjeđenja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Uspješno su provedeni svi planovi i ciljevi predviđeni programom za 2022. godinu, a Vlada Republike Hrvatske povećanjem sredstava u državnom proračunu za 2022. godinu od 84% na pozicijama Središnjeg državnog ureda, pokazala je koliki značaj pridaje području odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.  
U 2022. godini predviđeni su i realizirani sljedeći programi Središnjeg državnog ureda: 

1. Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini 
2. Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
3. Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
4. Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike 
Hrvatske
5. Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda 
6. Program učenja hrvatskoga jezika

Poseban trud uložen je u aktivnosti skrbi o položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. Vidljivi su rezultati diplomatskih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, tj.  zajedničkih napora svih institucija ka razumijevanju problematike položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini od strane međunarodne javnosti, posebno nakon provedenih općih izbora u Bosni i Hercegovini u 2022. godini. Odlukom Vlade dodijeljene su potpore važnim strateškim institucijama, provedeni su javni poziv i natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini kojim su po prvi put financirani i projekti iz područja poljoprivrede, a dodijeljen je i znatno veći broj stipendija te realiziran niz međuresornih aktivnosti s ciljem jačanja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska iskazala je jasnu podršku Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu, poštujući ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.

Potrebno je istaknuti da je u 2022. godini nastavljena i intenzivna suradnja sa zajednicama Hrvata u državama, u kojima Hrvati ostvaruju status nacionalne manjine, ali i u iseljeništvu,  općenito. Ured je povećanim sredstvima realizirao povećan broj studentskih stipendija, kao i projekte povratka hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku. 

U 2022. godini nastavljeno je djelovanje na održavanju i jačanju veza Republike Hrvatske s izvandomovinskim Hrvatima na zaštiti njihovih prava i promicanju njihovih interesa. Istovremeno, pojačane su aktivnosti na stvaranju uvjeta za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.   

Zaključno, uz navedene poduzete aktivnosti i financijskom potporom Središnjeg državnog ureda ostvareni su mnogi projekti koji su osnažili hrvatske zajednice diljem svijeta i pomogli očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine.

Nakon provedene rasprave Odbor je pozitivnim ocijenio i podržao dosadašnji rad Središnjeg državnog ureda, kao i projekte i programe koji se provode te je odlučio, većinom glasova (7 glasova „ZA“ , 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2022. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 19. sjednici, održanoj 17. veljače 2023.g., raspravio je Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji („Narodne novine“, broj 96/01) dostavilo Upravno vijeće, aktom od 6. prosinca 2022. godine.

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje na predmetno Izvješće podnijeli su predstavnici Hrvatske izvještajne novinske agencije (u daljnjem tekstu: HINE), član Upravnog vijeća i glavni urednik. 

Na početku je istaknuto kontinuirano pozitivno poslovanje HINE u financijskom segmentu, te je naglašeno da je unatoč iznimno složenim uvjetima rada zbog epidemije bolesti COVID-19 i obnovi zgrade oštećene u potresu, HINA reorganizacijom poslovanja kroz pojačan angažman svih zaposlenika nastavila učinkovito i kvalitetno obavljati svoju zadaću što je evidentno na većem broju objavljenog sadržaja nego u 2020. godini.  

Hina je i 2021. nastavila ulagati u tehnološki razvoj, multimedijsku transformaciju, povećanje kvalitete i proširenje spektra svojih informativnih usluga, a tijekom godine provedena su dva projekta u partnerstvu s Europskim parlamentom i pripremljen je projekt Europske redakcije u Bruxellesu u suradnji s 15 europskih novinskih agencija i Europskom komisijom.

Podnositelji Izvješća dali su uvid u rad HINE, s osvrtom na dopisničku mrežu koja informira o položaju i aktivnostima Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao i svim ostalim relevantnim aktualnostima. 

Članovi Odbora dali su niz konstruktivnih prijedloga poboljšanja aktivnosti i suradnje te je razmjena mišljenja, obostrano, ocijenjena potrebnom i uspješnom.

S ciljem boljeg i bržeg informiranja na temu hrvatskog iseljeništva, podnositelji Izvješća najavili su moguće nove projekte, prilagođene trendovima i aktualnom digitalnom vremenu.
Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova (9 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K  

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora  
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 17. sjednici, održanoj 30. studenoga 2022.g., raspravio je Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17 i 94/18) dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 10. rujna 2020. godine. Odbor je Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
O Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu, provedena je objedinjena rasprava. 
Predstavnik podnositelja Izvješća uvodno je istaknuo da je u financijskom segmentu nastavljen trend pozitivnog poslovanja te je u 2019. godini, ostvarena dobit po oporezivanju iznosila 109,8 milijuna kuna, što je jamac nastavka provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske i postizanja cilja sanacije poslovanja kroz osiguranje stabilne likvidnosti temeljem vlastitih izvora financiranja i smanjenja zaduženosti. Samostalni odjel Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, sukladno Ugovoru Hrvatske radiotelevizije s Vladom Republike Hrvatske, ispunio je u 2019. godini sve obveze u proizvodnji specijaliziranih radijskih, televizijskih i web sadržaja namijenjenih hrvatskom iseljeništvu, Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskim manjinama u susjednim državama te međunarodnoj javnosti. Naglašeno je da je u predpandemijskoj, 2019. godini, Hrvatska radiotelevizija znatno lakše funkcionirala nego u 2021. godini, posebno iz aspekta proizvodnje programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske (između ostalog i zbog nemogućnosti putovanja zbog pandemije, itd.). Istaknuto je kako je u okviru sredstava od 10,8 milijuna kuna, koje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, odnosno Vlada Republike Hrvatske svake godine raspoređuju Hrvatskoj radioteleviziji za proizvodnju sadržaja namijenjenih Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija u 2019. godini,  ukupnom iznosu pridodala dodatnih 1,8 milijuna kuna vlastitih sredstava, u svrhu realizacije cjelokupnog programa namijenjenog Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Hrvatska radio televizija u 2019. godini proizvela je oko 11.900 minuta televizijskog programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i brojne emisije za međunarodni radijski kanal „Glas Hrvatske“ i za web portal („Hrvatska moj izbor“, „Otkrivamo Hrvatsku“, “Vijesti na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku“, itd.). 
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasila je da Ured kontinuirano prati proizvodnju programa namijenjenih Hrvatima izvan Republike Hrvatske te je u tom pogledu istaknula kvalitetnu suradnju s Hrvatskom radiotelevizijom. U 2019. godini, u potpunosti su zadovoljene sve programske obveze koje proizlaze iz Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije te Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora odlučili su većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje Izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora  
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) na svojoj 17. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. raspravio je Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17 i 94/18) dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 26. rujna 2022. godine. Odbor je Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
O Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu, provedena je objedinjena rasprava. 
Na početku sjednice predstavnik podnositelja Izvješća ukratko je predstavio navedeno Izvješće i istaknuo kako je u financijskom segmentu, nastavljen trend pozitivnog poslovanja te je u 2021. godini ostvarena dobit od 27,5 milijuna kuna, odnosno 11,2 milijuna kuna nakon oporezivanja, s tim da je od javnog dijela ostvaren gubitak od 62 milijuna kuna te je neto korist od komercijalnih prihoda pokrila nedostatak financiranja od pristojbe. Navedeno predstavlja nastavak provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske i postizanja cilja sanacije poslovanja kroz osiguranje stabilne likvidnosti kroz vlastite izvore financiranja i smanjenje zaduženosti. Sukladno članku 94. Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 1. siječnja 2018. - 31. prosinca 2022., Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2021. godini osigurao je 10,8 milijuna kuna za financiranje proizvodnje i emitiranje međunarodnih programskih kanala i internetskog portala Glas Hrvatske te je na sjednici naglašeno kako je tom iznosu Hrvatska radiotelevizija u 2021. godini pridodala još 2,2 milijuna kuna vlastitih sredstava kako bi se mogao realizirati sveukupni namjenski sadržaj za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknuto je kako je nažalost najveći dio planiranog budžeta za realizaciju programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske utrošen za satelitsku distribuciju samog programa te je Hrvatska radiotelevizija na kraju odustala od satelita koji je pokrivao Sjevernu i Južnu Ameriku te Australiju, a novac koji je za to bio predviđen, preusmjeren je u 2021. za proizvodnju programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Od 1. siječnja 2023. godine sredstva za proizvodnju programa još će se povećati, jer Hrvatska radiotelevizija planira ugasiti i satelitsku distribuciju koja pokriva Europu. Istaknuo je kako se ukidanjem navedenih satelita dobiva značajna ušteda sredstava koja će biti preusmjerena za proizvodnju sadržaja kojom se ne uskraćuje informiranje pripadnika hrvatskoga naroda koji živi na području Amerike, Australije i Europe, naime, programski sadržaji mogu se pratiti putem interneta na Međunarodnom programskom kanalu Hrvatske radiotelevizije (HRTi). U 2021. godini proizvedeno je oko 12.000 minuta televizijskog programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U 2021. godini isključivo zbog pandemijske situacije smanjen je broj emitiranja nekih emisija kao što su emisije “Otkrivamo Hrvatsku“ i „Hrvatska moj izbor“. 
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknula je kako Ured kontinuirano prati proizvodnju programa koji je namijenjen Hrvatima izvan Republike Hrvatske te je u tom pogledu pohvaljena suradnja s Hrvatskom radiotelevizijom. U 2021. godini u potpunosti su dostignute sve programske obveze koje proizlaze iz Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije te Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Od emisija istaknuta je „Globalna Hrvatska“ kao i doprinos četverojezičnog portala „Glas Hrvatske“ te posječenost radijskog i međunarodnog programskog kanala HRTi. Pozdravljeno je gašenje satelita zbog značajne uštede financijskih sredstava koja će biti preusmjerena za još uspješniju proizvodnju programskih sadržaja namijenjenih za informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske.  
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora odlučili su većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje Izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora  
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, međutim, zbog previda broja potpisanih na listi sudionika, potrebno je izvršiti ispravak Izvješća (KLASA: 400-06/22-01/35, URBROJ: 6521-12-22- ).

Slijedom toga, u Izvješću, odjeljak 15. mijenja se i glasi: „Članovi Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske nakon provedene rasprave, odlučili su većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te o Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413, provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik  Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da planirani prihodi u 2023. godini iznose 24,9 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na plan za 2022. godinu, dok su za 2024. godinu ukupni prihodi projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. godinu u iznosu od 25,8 milijardi eura.
U 2023. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 26,7 milijardi, što je 8,8 %  ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu.
U 2024.godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, dok se u 2025. godini projiciraju na razini od 25,9 milijardi eura.
Planirani manjak  državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a, dok se manjak za 2024. godinu projicira u iznosu 815 milijuna eura ili 1,1% BDP-a, a u  2025. godini očekuje se  manjak od 172 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako predmetni proračun ima za cilj ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj, kao i socijalnu sigurnost, stoga se projekcija prihoda državnog proračuna za razdoblje 2023. – 2025.  bazira na odgovoru fiskalne politike na zaštitu stanovništva, javnog i privatnog sektora, a nadasve najranjivijih skupina.
Naime, predmetni prijedlog odražava politiku Vlade usmjerenu na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme krize. On također odražava i nastavak reforme obrazovanja i zdravstva te obnove od potresa, ali i nastavak provedbe demografskih mjera i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva.
Znatan pozitivan učinak na prihode proračuna trebalo bi imati povlačenje sredstava iz fondova EU, a dodatno se očekuje i usporavanje inflacije na 5,7 %.
Kako značajnu stavku unutar državnog proračuna predstavljaju i sredstva planirana i namijenjena za potporu očuvanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, svoj osvrt na Prijedlog državnog proračuna dala je i predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: SDU).
Prijedlog proračuna SDU za 2023. godinu iznosi oko 23 milijuna eura, tj. za 21,5 % veći je od proračuna za 2022. godinu. U odnosu na 2022. godinu povećane su mnoge stavke, među njima posebno za istaknuti je Program potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 

I drugi nadležni resori povećali su sredstva namijenjena potpori Hrvatima u inozemstvu: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU (za 40% - program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini u svrhu razvoja lokalne zajednice; za 33,3% - program potpore Hrvatima u Srbiji), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (za 30% - obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu; za 63% - Hrvatska nastava u inozemstvu).
Navedeno ukazuje kako je pitanje Hrvata izvan Republike Hrvatske prepoznato kao jedno od ključnih za Republiku Hrvatsku te kako je potrebno sustavnom i, ne manje važno, značajnom financijskom potporom osigurati uvjete za njihov opstanak, jačanje položaja i identiteta, ali i razvijati suradnju s hrvatskim iseljeništvom i stvarati preduvjete za njegov povratak.

Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili angažman Vlade Republike Hrvatske, SDU i ostalih nadležnih institucija te su nakon provedene rasprave, odlučili većinom glasova ( 5 glasova „ZA“,  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc.dr.sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svojstvu zainteresiranog radnog tijela raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413, međutim, zbog previda broja potpisanih na listi sudionika, potrebno je izvršiti ispravak Izvješća (KLASA: 400-06/22-01/36, URBROJ: 6521-12-22- ).

Slijedom toga, u Izvješću, odjeljak 4. mijenja se i glasi: „Članovi Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nakon provedene rasprave odlučili su većinom glasova (6 glasova „ZA“,  1  glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.“

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., u svojstvu zainteresiranog radnog tijela raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413 (dalje u tekstu Konačni prijedlog zakona) kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

O Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjena rasprava.
Člankom 18. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21) propisano je da se, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna. U tom smislu, uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija obrazložio da se predmetnim Zakonom uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, tj. prihodi i primici te rashodi i izdatci proračuna i njihovo ostvarenje, tj. izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija u izvršavanju proračuna, te druga pitanja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova ( 5 glasova „ZA“,  1  glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc.dr.sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., raspravio je Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2022. godine. Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, kojeg Vlada Republike Hrvatske, sukladno zakonskoj obvezi, podnosi Hrvatskom saboru. 
Predstavnica podnositelja Izvješća uvodno je objasnila kako je s ciljem uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći, usvojen Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu, kao i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. – 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. 
Također je istaknula decentraliziranost u provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te je istovremeno naglasila kako nadležna resorna tijela provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje (predmetne podatke dostavilo je 20 sudionika: 11 ministarstava, 2 Središnja državna ureda, 3 županije, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva).  
Službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2021. godini iznosila je 624,22 milijuna kuna, što predstavlja porast od 20,8% u odnosu na 2020. godinu. Kroz donaciju cjepiva Hrvatska je izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna, dok je najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo usmjereno na razvojnu suradnju, i to 529,96 milijuna kuna ili 84,90% (ostatak od 94,26 milijuna kuna ili 15,10% odnosio se na humanitarnu pomoć). Pritom je 487,16 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno multilateralno, dok je 137,06 milijuna kuna usmjereno za bilateralne programe i projekte, te je istaknuto da su, u odnosu na prethodnu godinu, izdvajanja porasla za 20,8%, čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Republike Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Podnositeljica Izvješća navela je da je najviše bilateralnih projekata provedeno u državama jugoistoka Europe, te da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna. Obzirom da je 2021. godina obilježena razvojno-humanitarnim djelovanjem donatora na području suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u protekloj godini  naglašeno je djelovalo na tom planu. 
Ministarstvo je bilo nositelj 11 odluka o donacijama cjepiva, sa statusom koordinatora provedbe donacija te je odlukama Vlade Republike Hrvatske u 2021. godini, cjepivo donirano: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Albaniji, Republici Kosovu, Republici Sjevernoj Makedoniji, Socijalističkoj Republici Vijetnam, Republici Ruandi i Kraljevini Butan, dok su putem mehanizma COVAX, doze alocirane Sirijskoj Arapskoj Republici, Arapskoj Republici Egipat, Republici Indoneziji, Republici Tadžikistan i Islamskoj Republici Pakistan. 
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u 2021. godini provelo je javni poziv za financiranje razvojnih i humanitarnih projekata organizacija civilnog društva, ukupne vrijednosti 3 milijuna kuna, tj. iz područja prijenosa iskustava demokratske tranzicije, ljudskih prava, jačanja pravne države i dobrog upravljanja te za projekte poticanja osnaživanja žena, obrazovanja i edukacije. Projekti se provode u Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Albaniji, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Kosovo, Ukrajini, Republici Tanzaniji i Republici Keniji. Ovim programom Republika Hrvatska potvrđuje svoju opredijeljenost razvoju civilnog društva i uključivanju u projekte međunarodne razvojne pomoći i humanitarne suradnje, određenima kroz Nacionalnu strategiju.
Istaknut je značaj politike razvojne suradnje kao važnog instrumenta vanjske politike Republike Hrvatske, koju je uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, s ciljem što učinkovitijeg usmjeravanja sredstava, potrebno pomno planirati i u budućnosti. Naglašena je važnost kontinuiranog rada i daljnjeg pružanja pomoći susjednim zemljama, kao i drugim državama u potrebi, od strane Republike Hrvatske.
Ocjenjujući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, uz pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, važnom i iz aspekta osnaživanja hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske na svim područjima života i rada, kao i u svrhu očuvanja baštine i autohtonosti, članovi Odbora, nakon provedene rasprave, odlučili su većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora  
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 15. sjednici, održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu (dalje u tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s točkom 6. podtočkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 118/18), dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2022. godine. 
Sukladno članku 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova podnio je Izvješće o ostvarenju ciljeva  Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu koji su provedeni u suradnji sa nadležnim nacionalnim tijelima u svrhu realizacije ustavnih, zakonskih i strateških dokumenata te međunarodnih obveza Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Hrvatska podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. I u 2021. godini glavne odrednice u radu Vlade Republike Hrvatske bile su aktivnosti i projekti usmjereni za podizanje kvalitete života hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini kao i jačanje bilateralne suradnje sa Bosnom i Hercegovinom te potpora za ostvarenje euroatlantskog puta, za što se Hrvatska snažno zalaže. U skladu s ciljevima Deklaracije, Vlada Republike Hrvatske s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i u 2021. godini čvrsto se zalagala za postizanje političkog konsenzusa ključnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o okviru Izbornog zakona kako bi se kroz njega osigurala eliminacija svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu i realizacija jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda uz puno poštovanje prava svih građana Bosne i Hercegovine. 

Na početku 2021. godine donesena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, krovni razvojni dokument kojem je zajedno sa Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. jedan od prioriteta i jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz aktivnosti, programe i projekte koji su važni za podizanje kvalitete života te za stvaranje uvjeta za njihov održivi ostanak. Vlada je nastavila davati političku, projektnu i financijsku podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini te institucijama hrvatskog naroda u obrazovanju, kulturi i zdravstvu. 
Predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknuo je kako je i u 2021. godini nastavljeno provođenje programa potpore Središnjeg državnog ureda kojima se jača položaj i unapređuje kvaliteta svakodnevnog života Hrvata u Bosni i Hercegovini, osobito kroz potpore financiranja programa iz područja kulture, obrazovanja i znanosti, zdravstva, infrastrukturne projekte, stipendiranje studenata i potporu strateškim institucijama Hrvata u Bosni i Hercegovini koje imaju nemjerljiv značaj za opstanak i prosperitet Hrvata. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i  3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru 
prihvaćanje

Izvješća o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 13. sjednici održanoj 4. svibnja 2022.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12), aktom od 17. ožujka 2022. godine, podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured).

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Podnositelj Izvješća istaknuo je da je tijekom 2021. godine, unatoč općih i sveprisutnih ograničenja uzrokovanih širenjem bolesti COVID-19, Središnji državni ured nastavio provoditi Zakonom i Strategijom utvrđene obveze te djelovati na intenziviranju odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Uspješno su provedeni svi planovi i ciljevi predviđeni programom za 2021. godinu, za koje su proračunom osigurana financijska sredstva u iznosu od 79.310.363,33 kuna. 
U 2021. godini predviđeni su i realizirani sljedeći programi Središnjeg državnog ureda: 

1. Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini 
2. Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3. Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
4. Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu 
5. Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda 
6. Program učenja hrvatskoga jezika

Početkom 2021. godine u Hrvatskom saboru usvojena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je dodatno naglasila važnost i značaj odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Također su definirani i budući prioriteti pripadajućih politika te postavljeni strateški ciljevi, u kojima Hrvati izvan Republike Hrvatske imaju važnu ulogu.

Nastavljen je i dovršen rad na pripremi projektnog prijedloga uspostave produkcijske inačice Registra osoba hrvatskog podrijetla izvan Republike Hrvatske, kao digitalne baze podataka i komunikacijske mreže, za čiju provedbu su osigurana sredstva u proračunu Središnjeg državnog ureda. Nastavljene su aktivnosti gospodarske suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, vezano uz mogućnosti ulaganja i pokretanje poslovanja u Republici Hrvatskoj, stjecanje novih tržišta, promicanje izvoza hrvatskih proizvoda i usluga i poticanje prekogranične suradnje, sukladno pojedinačnim upitima te korištenjem Registra kao komunikacijske mreže.

U 2021. godini, Središnji državni ured među mnogobrojnim aktivnostima, proveo je i postupak za imenovanje članova 3. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojeg je Vlada Republike Hrvatske potvrdila na svojoj 85. sjednici, održanoj 17. studenoga 2021. godine. 

U 2021. godini nastavljeno je djelovanje na održavanju i jačanju veza Republike Hrvatske s izvandomovinskim Hrvatima na zaštiti njihovih prava i promicanju njihovih interesa. Istovremeno, pojačane su aktivnosti na stvaranju uvjeta za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.   

Zaključno, uz navedene poduzete aktivnosti i financijskom potporom Središnjeg državnog ureda ostvareni su mnogi projekti koji su osnažili hrvatske zajednice diljem svijeta i pomogli očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine.

Nakon provedene rasprave Odbor je pozitivno ocijenio i podržao dosadašnji rad Središnjeg državnog ureda, kao i projekte i programe koji se provode te je odlučio, većinom glasova (6 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“, 2  glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2021. godinu.
 

PREDSJEDNICA ODBORA

mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 12. sjednici održanoj 21. travnja 2022.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 13. prosinca 2021. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. Dodatno, matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici 7. travnja 2022.g., predmetno je Izvješće već raspravio.

Uvodno obrazloženje na sjednici Odbora dao je predsjednik Nadzornog odbora HRT-a (u daljnjem tekstu: NO) referirajući se na 11. točki Izvješća za navedeno izvještajno razdoblje. Predmetno Izvješće sastavljeno je od strane prijašnjeg sastava NO (Izvješće sastavio i potpisao tadašnji predsjednik g. Mladen Čutura), u međuvremenu, u prosincu 2020., uz 2 prethodna člana NO (g. Darijo Spelić i dr.sc. Antonija Petričušić) izabrana su 3 nova člana: dr. sc. Zoran Barac, predsjednik; dr. sc. Marko Primorac, zamjenik predsjednika i g. Damir Rudeš, član.

Prve točke Izvješća odnosile su se na djelokrug rada NO u skladu sa Zakonom o HRT-u, nadalje na sastav i reizbor pomoćnog radnog tijela NO, tj. revizijskog odbora, te na aktivnosti NO. Nadzorni odbor HRT-a, u otežanim uvjetima rada, zbog epidemioloških mjera radi sprječavanja širenja koronavirusa, održao je ukupno 16 sjednica (4 redovne, 2 izvanredne, 10 elektroničkih), donio ukupno 27 zaključaka (26 jednoglasno, 1 većinom glasova) i 20 odluka (13 jednoglasno, 7 većinom glasova), dok 3 predložene odluke nisu prihvaćene, obzirom da  nisu dobile potrebnu većinu glasova. Svi zapisnici javno su objavljeni na mrežnim stranicama HRT-a (redovita praksa). NO na sjednici 12. prosinca 2019.g., većinom glasova prihvatio je Financijski plan HRT-a za 2020. godinu (planirani prihodi: 1,390 mlrd kn; planirani rashodi: 1,387 mlrd kn), međutim zbog implikacija pandemije i potresa na rad HRT-a u 2020.g. proveo je 2 rebalansa. 
Izvjestitelj je iznio da se zbog situacije vezano uz rad glavnog ravnatelja HRT-a, nije raspravljalo o poslovanju HRT-a za 2020.g. Izvješćem je također obuhvaćen postupak odabira vanjskog revizora te revizorsko mišljenje, kojim su neovisni revizori izvijestili da su godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazali financijski položaj HRT-a, temeljem čega je NO iste prihvatio.

Izvješćem je nadalje tretirana i stavka HRT pristojbe, kao i mišljenje Interne revizije o provedenom nadzoru računovodstvenog odvajanja prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost HRT-a za 2020. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, većinom glasova (5 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“, 1  glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, doc. dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 12. sjednici održanoj 21. travnja 2022.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Raspravu o predmetnom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na isto Izvješće. Dodatno, matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici 7. travnja 2022.g., predmetno je Izvješće već raspravio.
Podnoseći Izvješće, predstavnik predlagatelja naveo je da je u 2020. godini javni servis bio u okviru očekivanih javnih programa i javnih interesa, obzirom da je 2020. godina bila obilježena pandemijom COVID-19 te su aktivnosti provedene pod otežavajućim okolnostima. Podnositelj Izvješća naveo je da je HRT, kao javni servis, kvalitetno odradio svoju zadaću informiranja građana. Naglasio je značaj programa HRT-a, ali i Hrvatskoga radija posebno za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknuo je da je jedna od zadaća HRT-a kao javnog servisa -  čuvanje hrvatskoga jezika kao nacionalne i kulturološke odrednice. Ukazao je potrebu redefiniranja ovlasti Programskog vijeća HRT-a koje su utvrđene Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, tj. prema aktualnom Zakonu o HRT-u, odluke Programskog vijeća HRT-a ne obvezuju uredničko, programsko i ukupno vodstvo HRT-a.

U raspravi, otvorenoj nakon podnesenog Izvješća, predsjednica i članovi Odbora ukazali su na važnost  objavljivanja programa koji su namijenjeni informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, ali osobito i onih programa koji su namijenjeni javnosti u Republici Hrvatskoj, a koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, kako je to izrijekom i uređeno Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.  Naime, od iznimne je važnosti da se putem javne televizije život Hrvata izvan Domovine što više približi hrvatskoj javnosti kako bi se što više jačala svijest o zajedništvu i jedinstvu hrvatskog naroda, bez obzira gdje oni živjeli i radili.

Članovi Odbora podsjetili su da je i na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije održana rasprava o situaciji u kojoj se nalaze Nadzorni odbor i Programsko vijeće HRT-a te su ukazali na potrebu izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj radio televiziji. 

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, većinom glasova (6 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“, 1  glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine. 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, doc. dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 12. sjednici održanoj 21. travnja 2022.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19. a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 9. prosinca 2021. godine. 

Raspravu o predmetnom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na isto Izvješće. Dodatno, matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na sjednici 7. travnja 2022.g., predmetno je Izvješće već raspravio.
Uvodno obrazloženje dao je glavni ravnatelj HRT-a, naglasivši kako je 2020. godina bila zahtjevna, obzirom da je bila obilježena otežanim uvjetima rada, kako zbog epidemioloških mjera radi sprječavanja širenja koronavirusa, tako i potresa koji su iznimno utjecali na poslovanje HRT-a. Unatoč svim navedenim otežavajućim okolnostima HRT je provodio planirane aktivnosti te je podnositelj Izvješća naveo i istaknuo projekte koji su u programskom smislu obilježili godinu i poslovanje, a s kojima su izuzetno zadovoljni: „Škola na 3.“, „Zajedno za zdravlje“, „Ostani doma uz HRT“, kao i kontinuirano informiranje o pandemiji i posljedicama potresa, etc. Značajnu i zahtjevnu aktivnost u navedenim uvjetima predstavljali su i predsjednički i parlamentarni izbori, ali i predsjedanje RH Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine.
U financijskom segmentu zabilježen je trend pozitivnog poslovanja te je ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila 67,5 mln kn, a nakon oporezivanja 44,6 mln kn i raspoređena je u sanaciju prenesenih gubitaka. U prihodovnom dijelu, usprkos pandemiji, socijalnim mjerama i odlukama Vlade RH o oprostu dugova, te zadržavanju visine pristojbe na 80,00kn, HRT je uspio održati stabilnost financiranja iako su prihodi od mjesečne pristojbe za 32 mln kn manji nego 2019.g.

Kao posljedica pandemije i lockdown-a zabilježen je pad prihoda od 16 mln kn u dijelu komercijalne prodaje u odnosu na 2019.g. Ipak, pozitivno poslovanje ostvareno je ponajviše zahvaljujući činjenici da su rashodi u odnosu na 2019.g. smanjeni, obzirom da je planirano održavanje velikih sportskih događaja prebačeno na narednu godinu.
Usprkos zastojima u isporukama zbog pandemije, HRT je i u 2020.g. uspio provesti značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, s ukupno utrošenih 191 mln kn.
Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, većinom glasova (5 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“, 1  glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prima se na znanje Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 9. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.g.

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija obrazložio osnovne značajke Prijedloga Državnog proračuna te je istaknuo kako se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0% kojeg će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Također, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu.

Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava EU, a zbog dovršetka određenih projekata.

U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. godini projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.

Kako značajnu stavku unutar državnog proračuna predstavljaju i sredstva planirana i namijenjena za potporu očuvanja identiteta Hrvata izvan RH, svoj osvrt na Prijedlog državnog proračuna dao je i predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: SDU).

Proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2022. godinu izrađen je sukladno Uputama za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2022. - 2024. i limitima iz Smjernica za izradu proračuna koje je donijela Vlada RH.

Prijedlog proračuna veći je za oko 68.000.000 kuna najvećim dijelom povećanjem dodijeljenog limita na izvoru 11 za 60.000.000 kn. Također, Ministarstvo poljoprivrede je uvažavajući potrebe Hrvata u BiH dio svog limita u iznosu 4.000.000 kuna uz suglasnost Ministarstva financija preraspodijelilo Uredu za programe potpore u području poljoprivrede Hrvatima u BiH. Ostala povećanja odnose se na prihode od igara na sreću (1.500.000 kuna) te prihode iz Fonda solidarnosti EU za obnovu zgrade Hrvatske matice iseljenika (oko 2.000.000 kuna).

Navedeno pokazuje kako je pitanje Hrvata izvan RH prepoznato kao jedno od ključnih za Republiku Hrvatsku te kako je potrebno sustavnom i, ne manje važno, značajnom financijskom potporom osigurati uvjete za opstanak Hrvata u BiH, jačanje položaja i identiteta hrvatske nacionalne manjine u zemljama gdje prebivaju te razvijati suradnju s hrvatskim iseljeništvom i stvarati preduvjete za njegov povratak.

Predstavnik SDU naveo je neke od značajno povećanih stavki: Za razvoj i uspostavu digitalne aplikacije za učenje hrvatskog jezika (izradit će se nova suvremena aplikacija za internetsko učenje hrvatskog jezika), predviđeno je povećanje od 2,5 mil kn, nadalje je za Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu predviđeno povećanje od 24,0 mil. kn, za Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu planirano je povećanje od 3,5 mil kn, a za Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu, 5.0 mil kn.

Javnim natječajem za dodjelu stipendija studentima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2021./22. planirano je 9,36 mil kn, a po prvi put će se unutar proračuna predvidjeti i sredstva za programe poticanja povratka i integracije hrvatskih iseljenika te privlačenje mladih naraštaja, tj. tzv. integracijske projekte u iznosu od 2,0 mil kn., itd.

Članovi Odbora pohvalili su angažman Vlade Republike Hrvatske, SDU, te svih drugih institucija čija je misija i cilj - potpora i jačanje položaja i kvalitete života Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje povezanosti i zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, uz trajnu misiju očuvanja našeg identiteta, razvoja i napretka Republike Hrvatske, ali i uz ustrajno poticanje povratka naših iseljenika i integracije u hrvatsko društvo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc.dr.sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 9. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021.g., raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203 (dalje u tekstu Konačni prijedlog zakona) kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.g.

Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Člankom 14. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12 i 15/15) propisano je da se, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna. U tom smislu, uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija obrazložio da se predmetnim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc.dr.sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 9. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021.g., raspravio je Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu (dalje u tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, a u skladu s člankom 6. stavkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (NN 118/2018) dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021.g.
Sukladno članku 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo da su se aktivnosti i ciljevi predviđeni Deklaracijom provodili predviđenom dinamikom, unatoč činjenici da je 2020. godina bila obilježena neslućenim razmjerima globalne pandemije COVID-19 te time posljedično negativnim utjecajem na društvena i gospodarska kretanja te unatoč činjenici da je Republika Hrvatska bila pogođena razornim potresima u ožujku u glavnom gradu Zagrebu i u prosincu u Sisačko-moslavačkoj županiji. Štoviše, Vlada Republike Hrvatske novi je mandat zacrtala Programom Vlade RH za period 2020.-2024., u kojem je istaknuto da će Vlada s pozornošću skrbiti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te će se zalagati za ustavnu ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihova položaja i kvalitete života. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH tijekom 2020.g., snažno se zauzimalo za afirmaciju načela konstitutivnosti naroda u BiH i uspostavu jednakopravnosti s posebnim fokusom na potrebnu žurnu izmjenu Izbornog zakona. Istovremeno je bilo usredotočeno na jačanje sveopćeg položaja Hrvata BiH te je kontinuirano podržavalo euroatlantske integracije BiH i radilo na poboljšanju bilateralnih odnosa, ali je i nastavilo davati snažan doprinos u ispunjavanju ustavne obveze RH pružajući posebnu skrb i zaštitu te realizirajući mnogobrojne aktivnosti  vezano uz politički, društveni i gospodarski položaj Hrvata Bosne i Hercegovine.
Predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u nastavku: SDU) izvijestio je o aktivnostima, projektima i programima potpore koje je u 2020. godini uspješno proveo SDU, a kojima se jača položaj i unaprjeđuje kvaliteta svakodnevnog života Hrvata u Bosni i Hercegovini:
Program financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH, Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, Program stipendiranja studenata, Program potpore strateškim institucijama Hrvata u BiH. Dodatno, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih COVID-19 pandemijom, SDU je u 2020. godini proveo Program potpore za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 u BiH.
Članovi Odbora pohvalili su angažman Vlade Republike Hrvatske, SDU, te ostalih institucija i tijela čija su misija i cilj - potpora i jačanje položaja i kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini. Istaknuli su važnost jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i njihovu legitimnu zastupljenost te potporu Bosni i Hercegovini na njezinom europskom i atlantskom putu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru 
prihvaćanje

Izvješća o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 7. sjednici održanoj 28. listopada 2021.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 124/11 i 16/12), dostavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2021. godine.

Temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je navedeno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik podnositelja Godišnjeg izvješća, tj. Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured), istaknuo je kako je Ured, unatoč svim negativnim okolnostima i posljedicama koje su zadesile Republiku Hrvatsku u 2020. godini zbog potresa i pandemije koronavirusa, uspješno proveo najveći dio planiranih aktivnosti i mjera usmjerenih ispunjavanju i ostvarivanju ciljeva važnih za unapređenje i razvoj odnosa s Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske. Sukladno prioritetnim politikama Vlade Republike Hrvatske, Ured je pri provedbi programa i aktivnosti, težište stavio na unapređenje kvalitete života i jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, te ostalim državama u svijetu, a sukladno svojem djelokrugu rada, koji između ostalog obuhvaća brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, stvaranje uvjeta za povratak iseljenika, tj. dijaspore u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život, kao i nadzor i koordinaciju navedenih aktivnosti između nadležnih ministarstava i drugih tijela državne uprave te svih ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Osvrnuo se na programe koji obuhvaćaju šest područja djelovanja, kako slijedi:
1.    Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
2.    Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3.    Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
4.    Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
5.    Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda
6.    Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj

Kao strateški interes Republike Hrvatske, predstavnik podnositelja naveo je značaj održavanja kontakata s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i potporu njihovom povratku i ostanku, te očuvanju jednakopravnosti. Jedan od načina ostvarenja tog cilja je i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. I u 2020. godini, Vlada Republike Hrvatske nastavila je podupirati programe i projekte značajne za unapređenje kvalitete života Hrvata u BiH, te je osigurala 24.500.000,00kn (3.000.000,00 kn za suzbijanje epidemije bolesti Covid-19, a 21.500.000,00kn za programe i projekte temeljem Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata). Financijska sredstva raspodijeljena su konkretno za 102 programa i projekta koji donose korist i od dugoročne su dobrobiti hrvatskoga naroda, iz područja kulture, obrazovanja i znanosti, zdravstva, te ostalih područja, kao npr. unapređenja komunalne infrastrukture, izgradnje, rekonstrukcije, obnove i sanacije cesta, izgradnje vodovodne mreže, te za razvoj poljoprivredne proizvodnje i izgradnju športskih igrališta, ali i za pružanje pravne pomoći, a sve kao preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata. Podržani su veći, strateški projekti, koji pružaju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, u partnerstvu s lokalnom zajednicom, a vodilo se računa i da potpora bude zemljopisno raspoređena na cijelom teritoriju BiH gdje žive Hrvati.

Predstavnik podnositelja Godišnjeg izvješća dao je nadalje uvid u program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država, čiji je cilj osnažiti hrvatsku manjinsku zajednicu u domicilnim državama: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. U tom smislu Ured je u 2020. godini u suradnji s veleposlanstvima Republike Hrvatske proveo Javni natječaj za prijavu programa i projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine, temeljem kojeg je hrvatskoj nacionalnoj manjini u dotičnim državama bilo namijenjeno 5.000.000,00kn, te je potporu ostvarilo 119 programa  i projekata iz raznih područja života i rada.

Zbog COVID-19 pandemije u 2020. godini nisu se održali fizički sastanci međuvladinih mješovitih odbora, ali su nastavljene aktivnosti i održavani kontakti, koji će se intenzivirati tijekom 2021. godine.

U komunikaciji i suradnji, koordinirano s drugim tijelima i institucijama, podnositelj Godišnjeg izviješća skrbi i o hrvatskom iseljeništvu kroz programe potpore koji se provode putem Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama. U 2020. godini u tu svrhu dodijeljen je iznos od 3.196.500,00kn kojim je financirano ukupno 71 program/projekt, za koji su se prijavile hrvatske zajednice iz 19 zemalja s 4 kontinenta.

Predstavnik predlagatelja dodatno je istaknuo program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, kojim programom se nadopunjuju potrebe hrvatskih zajednica diljem svijeta u zaštiti njihovih prava i interesa. Kako se radi o izuzetno važnom Programu, Ured je i u 2020. godini raspisao dva Javna poziva, te je Odlukom u lipnju 2020. g. dodijelio iznos od 2.500.000,00kn s kojim je financirano ukupno 153 programa i projekta, te Odlukom iz siječnja 2020.g., 950.000,00kn za  ukupno 81 program i projekt.

Programom stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda izvan RH, za akademsku godinu 2019/2020 dodijeljeno je 500 stipendija, od čega 100 stipendija za studente koji studiraju u Republici Hrvatskoj i 400 stipendija za studente koji prebivaju i studiraju u BiH. Ukupno isplaćeni iznos za stipendije studentima za navedenu akademsku godinu bio je 3.486.000,00kn za 498 stipendija.

Osobitu važnost za njegovanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture ima program učenja hrvatskoga jezika, kojim programom se potiče povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u RH i stvaraju uvjeti za njihovo lakše uključivanje u gospodarski i društveni život RH. Zbog specifičnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19, Ured je u 2020. godini, objavio dva Javna poziva (u svibnju za zimski semestar 20/21 i u prosincu za ljetni semestar 20/21) te je za zimski semestar odobreno 120, a za ljetni semestar 140 stipendija, kao i 10 stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika, čime je za Program učenja hrvatskoga jezika u 2020. godini ukupno isplatio iznos od 1.319.712,33 kn.

Dodatno je na inicijativu Ureda, a u suradnji s drugim nadležnim institucijama od 2017.g. nadalje, ustanovljen e-tečaj hrvatskoga jezika, trajno besplatan za sve korisnike, kojem je do kraja 2020. godine pristupio 8181 korisnik (A1 – 7445 korisnika iz 116 država, sa 6 kontinenata i A2 – 736 korisnika iz 60 država s 5 kontinenata). Navedeni besplatni, vrlo kvalitetni tečajevi doprinose upoznavanju i povezivanju predstavnika hrvatskog iseljeništva i hrvatske nacionalne manjine i u konačnici njihovom osposobljavanju za uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske, kao i moguće doseljenje u RH i integraciju u hrvatsko društvo.

Važnu aktivnost Ureda u sinergiji s drugim tijelima državne i lokalne uprave predstavljaju i poslovi pripreme i provedbe projekata u okviru gospodarske suradnje s Hrvatima izvan RH, s naglaskom na programe i projekte od interesa za hrvatski narod u BiH.  

Ured je unatoč otežanim okolnostima, prouzročenim pandemijom virusa SARS-CoV-2, kao i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb i šire područje, nastavio s pripremnim radnjama za apliciranje Registra hrvatskih subjekata izvan RH, kao digitalne baze podataka i komunikacijske mreže, za dodjelu bespovratnih sredstava Europskog socijalnog fonda s ciljem sufinanciranja uspostave produkcijske inačice Registra. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da je Ured nastavio s provođenjem aktivnosti informiranja hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, organiziranjem manifestacija i događanja u zemlji i inozemstvu, ali i poslovnog povezivanja s hrvatskim poduzetnicima u svrhu promocije i izlaska na svjetsko tržište, te svim ostalim pitanjima vezano uz povratak hrvatskog iseljeništva. 

Na kraju je naglasio, kako je Ured, iako je 2020. godina bila obilježena negativnim okolnostima, uslijed situacije prouzročene pandemijom koronavirusa te potresom, uspio osigurati potrebna sredstva u iznosu od 77.566.299,74kn, koja su omogućila provedbu planiranih aktivnosti i programa.

Članovi Odbora pozdravili su sve provedene aktivnosti Ureda, te su istaknuli značaj i potrebu nastavka njegovog rada; posebno je istaknuta potreba sinergije svih državnih i strukovnih institucija kao potpore radu SDU na poboljšanju statusa i zaštite prava hrvatske nacionalne manjine (posebice u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji) i iseljeništva, te koordiniranog strateškog planiranja.

Zaključno je Predstavnik predlagatelja istaknuo da Ured sve aktivnosti provodi temeljem provedenih stručnih uvida i analiza stanja hrvatske nacionalne manjine i iseljeništva diljem svijeta, kroz razrađene programe i planove rada, u sinergiji sa svim nadležnim državnim i strukovnim institucijama, te ustanovljenim strateškim smjernicama i  zakonskim procedurama i kriterijima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“, 1 glas „ SUZDRŽAN“ ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI STRATEGIJE I ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio mr.sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr.sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 5. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 124/11 i 16/12), dostavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2020. godine.

Na temelju članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je navedeno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik podnositelja Godišnjeg izvješća informirao je o djelokrugu Središnjeg državnog ureda, koji je definiran člankom 13. Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a obuhvaća: brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; uspostavljanje, održavanje i promicanje veza te jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život te nadzor i koordinaciju navedenih aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Kratko se referirao o programima koji obuhvaćaju šest područja, kako slijede: 
1.    Programi potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini,
2.    Programi financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
3.    Programi potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država,
4.    Programi potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu,
5.    Programi stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda i
6.    Programi učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik podnositelja je posebno istaknuo važnost povezivanja s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, odnosno potporu povratku i ostanku te očuvanju njihove jednakopravnosti što je strateški interes Republike Hrvatske. Istaknuo je kako je za tu namjenu u 2019. godinu izdvojeno 25,8 milijuna kuna, odnosno financijska sredstva su raspodijeljena na 89 programa i projekata iz područja obrazovanja i znanosti, zdravstva i socijalne skrbi, kulture kao i ostalih područja poput izgradnje komunalne infrastrukture, izgradnja stambeno-poslovne zgrade i drugo. Govoreći o kriterijima, predstavnik podnositelja je istaknuo kako su birani projekti koji će donijeti dugoročnu dobrobit hrvatskome narodu, kao i zastupljenost svih područja gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Predstavnik podnositelja Godišnjeg izvješća osvrnuo se i na rad međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina. Središnji državni ured kao nositelj poslova, radom nastoji unaprijediti razinu pravne zaštite te očuvati i razvijati nacionalni identitet hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, Republici Srbiji, Republici Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, kao i mađarske, srpske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (10 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ ), Hrvatskome saboru predložiti:
1.    Prihvaćanje Godišnjeg izvješća o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu;

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je jednoglasno (12 glasova „ZA“), Hrvatskome saboru predložiti:

2.    Raspravljanje o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu na sjednici Hrvatskog sabora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 4. sjednici održanoj 4. ožujka 2021. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu („Narodne novine“, broj 146/08), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2020. godine.

Na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik podnositelja Izvješća uvodno je objasnio kako je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu kao i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. – 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, kojeg Vlada Republike Hrvatske sukladno obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Predstavnik podnositelja Izvješća naglasio je decentraliziranost u provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te istaknuo ulogu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao najveće pružatelje pomoći prema broju ostvarenih projekata razvojne pomoći u 2019. godini.

Predstavnik podnositelja Izvješća posebno se osvrnuo na povećanje službene razvojne pomoći, koja je u 2017. iznosila 355,26 milijuna kuna, 2018. iznosila 452,63 milijuna kuna, dok je u 2019. iznosila 480,84 milijuna kuna. Struktura službene razvojne pomoći razdvaja se na multilateralnu pomoć, u iznosu od 348,81  milijuna  kuna  ili 72,73 %, bilateralnu pomoć u iznosu od 130,81 milijuna kuna, odnosno 27,27 %, razvojnu suradnju u iznosu od 455,80 milijuna kuna ili 94,03% i humanitarnu pomoć u iznosu od 23,82  milijuna  ili  4,97%.

Nacionalnom strategijom razvojne suradnje određena su prioritetna zemljopisna područja pružanja službene razvojne pomoći te programske države. U jugoistočnoj Europi najznačajnija strateška odrednica hrvatske vanjske politike u pružanju službene razvojne pomoći je Bosna i Hercegovina. Tijekom 2019. godine, u Bosni i Hercegovini provedeno je 199 projekata s ciljem jačanja i poticanja dostojanstva svake ljudske osobe, mira, sigurnosti i razvoja demokratskih institucija, gospodarstva, kulture, poljoprivrede, sporta, znanosti i razvoja infrastrukture. Brojem provedenih projekata, Bosna i Hercegovina je na prvom mjestu po dodijeljenoj bilateralnoj službenoj razvojnoj pomoći Republike Hrvatske s ukupno 89,06 milijuna kuna pomoći. Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD/DAC) je kroz Ukupni službeni doprinos za održivi razvoj (TOSSD) samo za Bosnu i Hercegovinu namijenio iznos od 23,4 milijuna kuna.

Predstavnik podnositelja Izvješća naglasio je također pružanje bilateralne službene razvojne pomoći u ostalim zemljama jugoistočne Europe, u Republici Srbiji, Crnoj Gori kao i Republici Sjevernoj Makedoniji na području kulture, s naglaskom  na  zaštitu  kulturne  baštine. Kroz humanitarnu pomoć provodili se projekti za očuvanje dostojanstva ljudskih osoba u Republici Kosovo. 

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O PROVEDBI SLUŽBENE RAZVOJNE POMOĆI REPUBLIKE HRVATSKE INOZEMSTVU ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr.sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr.sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA  
mr.sc. Zdravka Bušić

Povodom obilježavanja 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 3. sjednici od 7. prosinca 2020., održao raspravu na temu „Daytonski sporazum 25 godina poslije  -  posljedice po Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini“, a na 4. sjednici održanoj 4. ožujka 2021., jednoglasno usvojio sljedeće zaključke: 

1. Odbor podsjeća kako su Republika Hrvatska i hrvatsko političko vodstvo u BiH podržali referendum o neovisnosti i suverenosti BiH 1992. godine. Republika Hrvatska je tijekom rata u BiH, uz zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica iz BiH, iskazivala spremnost podržati svaki od ponuđenih mirovnih sporazuma i predstavljenih političkih rješenja za BiH koje je predlagala međunarodna zajednica. Politički predstavnici Bošnjaka i Srba iste su sporazume ili odbijali ili sustavno kršili. Republika Hrvatska je pored Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, potpisnica i Washingtonskog mirovnog sporazuma iz 1994. godine, kojim je stvorena bošnjačko-hrvatska Federacija BiH kao temeljni okvir za konačno okončanje rata. 
 
2. Odbor podsjeća na međunarodni karakter Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i obvezu poštivanja njegovih temeljnih načela, posebno ravnopravnosti konstitutivnih naroda, sukladno međunarodnom pravu o međunarodnim ugovorima. Nažalost, načela postignutog mirovnog sporazuma prekršena su naknadno nametnutim izmjenama Izbornog zakona, čime je ostavljen prostor za različite manipulacije izbornim procesom i izigravanje načela legitimnog predstavljanja, kao i nametnutim izmjenama Ustava Federacije BiH kojima su smanjene izvorne ustavne pozicija Hrvata u BiH. Proces dekonstituiranja Hrvata u BiH nastavljen je sustavnim nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva BiH i hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz pojedinih županija Federacije BiH, glasovima bošnjačkih birača i zastupnika. Isto vrijedi za nametanje pojedinih hrvatskih predstavnika, srpskim glasovima, unutar institucija Republike Srpske.
 
3. Odbor poziva na  sprječavanje ovakvih i sličnih praksi kršenja konsocijacijskih demokratskih načela u BiH, na obnovu uzajamnog povjerenja između konstitutivnih naroda. Posebno se osuđuju neprihvatljive javne izjave dužnosnika u BiH u kojima se otvoreno prijeti nastavkom sustavnog nametanja nelegitimnih političkih predstavnika hrvatskom narodu na predstojećim Općim izborima 2022. godine, osobito u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, s ciljem činjenja dugotrajne političke štete Hrvatima u BiH.
 
4. Odbor smatra kako je preduvjet za stabilnost i izgradnju povjerenja među konstitutivnim narodima u BiH dogovor o nužnim izmjenama Izbornog zakona BiH, koji će osigurati izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na cijelom teritoriju BiH, sukladno najvišim europskim standardima i mehanizmima zaštite interesa konstitutivnih naroda. Odbor poziva na provedbu Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna izbornog zakona BiH, sklopljenog 17. lipnja 2020. godine u Mostaru, kojim su se vodeće političke stranke hrvatskog i bošnjačkog naroda obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kroz usvajanje modaliteta izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i ostalih u BiH, kako bi se eliminirale sve posljedice nametnutih izmjena Ustava Federacije BIH i Izbornog zakona.
 
5. Odbor osuđuje sve češći govor mržnje, poziv na nasilje, zlonamjerne, tendenciozne i neutemeljene izjave pojedinih dužnosnika i predstavnika medija u BiH o Republici Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. Ističe se potpora suverenitetu BiH, te opredijeljenost Republike Hrvatske da sa susjednom BiH razvija otvoren i konstruktivan dijalog.
 
6. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske na daljnje zauzimanje pred europskim i međunarodnim institucijama i organizacijama za puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i obvezu poštivanja njegovih temeljnih načela, aktivnu podršku promjenama koje će zajamčiti jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana BiH, što je preduvjet stabilnosti i uspješnosti europskog i euroatlantskog puta BiH.

Zagreb, 4. ožujka 2021.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                     mr.sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 3. sjednici održanoj 7. prosinca 2020. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s točkom 6. pod točkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 118/18), dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 27. studenoga 2020. godine.

Na temelju članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

Predstavnica podnositelja Izvješća uvodno je istaknula važnost jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i njihovu legitimnu i razmjernu zastupljenost te potporu Bosni i Hercegovini na njezinom europskom i atlantskom putu. Također je naglasila i pohvalila ulogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i nadležnih nacionalnih tijela Republike Hrvatske navedenih u Izvješću koji kroz svoj rad i provedbu mnogih projekata kontinuirano naglašavaju važnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i osiguravaju ostvarivanje ciljeva Deklaracije. Posebno je istaknula rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji provodi programe financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i ostalih programa kao i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Također, predstavnica Ministarstva je naglasila važnost otvaranja Ureda Hrvatske gospodarske komore u Veleposlanstvu RH u BiH i Ureda u Mostaru, koji će pomoći gospodarstvenim subjektima u jačanju lokalnog gospodarstva i otvaranju novih poslovnih prilika i radnih mjesta u obje države. Zaključno, predstavnica Ministarstva je izvijestila o novim aktivnostima koji će biti obuhvaćeni u Izvješću za 2020. godinu.

Predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je informirao o programima potpore koji provodi Ured u svrhu podizanja kvalitete života svih Hrvata kao i područja u Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako su prednost u dobivanju financijske potpore imali programi i projekti koji se provode u partnerstvu s lokalnom zajednicom u Bosni i Hercegovini, pri tome su vodili računa da potpora bude zemljopisno raspoređena po cijelom teritoriju BiH gdje žive Hrvati.

U raspravi članovi Odbora su izrazili nezadovoljstvo što nije upućeno Izvješće za 2020. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr.sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr.sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 2. sjednici  održanoj 19. studenoga 2020. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio kako se ovim Zakonom uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskim i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršenje proračuna. 

Predstavnik predlagatelja je izvijestio o donesenoj odluci Europske komisije da iz Fonda solidarnosti Europske unije Republici Hrvatskoj dodijeli 5,2 milijarde kuna tj. 683,7 milijuna eura kao pomoć za otklanjanje razornih posljedica potresa u Zagrebu i okolici koji se dogodio u ožujku 2020. Prva isplata u iznosu od 88,9 milijuna eura već je izvršena u kolovozu 2020. u obliku predujma. Ovim Zakonom je utvrđeno da se sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za otklanjanje razornih posljedica potresa u Zagrebu i okolici iz ožujka 2020. godine planiraju u državnom proračunu. Korisnici planiraju navedena sredstva na svojim pozicijama, dok se preostala sredstva koja korisnici nisu planirali, planiraju na pozicijama Ministarstva financija. Navedena sredstva koristit će se u skladu s odlukom Vlade o raspodjeli sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Nakon rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 2. sjednici  održanoj 19. studenoga 2020. godine raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekciju za 2022. i 2023. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekciji za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog Državnog proračuna za 2021. godinu i projekciju za 2022. i 2023. godinu. Istaknuo je da su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok ukupni planirani rashodi iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine, odnosno iznose 1,3%. 

Nakon pada BDP-a u 2020. od 8%, u 2021. godini očekuje se realni rast BDP-a od 5%, odnosno 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Istovremeno, nakon snažnog rasta javnog duga od 87,3% BDP-a u 2020. očekuje se smanjenje javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 85,3% BDP-a u 2021. do 81,2% BDP-a u 2023. godini. 

Projekcija Državnog proračuna za razdoblje 2021.-2023. temelji se na očekivanom rastu gospodarstva, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja te povlačenja sredstava iz EU fondova. Dodatno produbljivanje COVID krize predstavlja veliki rizik koji je u ovom trenutku teško predvidjeti, a može se negativno odraziti na prihode proračuna kao i na potrebe gospodarstva za dodatnim mjerama, stoga je potrebno težiti održivosti javnih financija s ciljem bržeg oporavka od krize. 

Predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uvodno su pojasnili kako je proračun Središnjeg državnog ureda za 2021. izrađen sukladno uputama i limitima iz Smjernica za izradu proračuna. Proračun cijelog razdjela Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatske matice iseljenika iznosi 83.490.598,15 kuna, od kojeg proračun za Hrvatsku maticu iseljenika iznosi 7.995.871,00 kn. 

Predstavnici Središnjeg državnog ureda naglasili su glavne stavke proračuna Središnjeg državnog ureda za 2021. godinu kako slijedi: 

-    javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu – 26.000.000,00 kn;
-    javni natječaj za prijavu programima/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu – 5.000.000,00 kn;
- Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu 
- 3.500.000,00 kn;
- Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu – 3.500.000,00 kn;
-    javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH za akademsku godinu 2020./2021. u iznosu od 3.500.000 kn; 
-    javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskog jezika u RH za akademsku godinu 2020./2021. – 1.600.000,00 kn;
- strateški programi hrvatske nacionalne manjine – 2.500.000,00 kn;
-    Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilište u Mostaru – 6.000.000 kn;
-    Hrvatska Radiotelevizija – 10.800.000,00 kn;
-    Hrvatske svjetske igre 2021. – 500.000 kn.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU 
I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 1. sjednici održanoj dana 15. listopada 2020. godine proveo je raspravu o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 23. prosinca 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora proveo je raspravu o navedenom Izvješću u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavljajući Izvješće predstavnik predlagatelja ukazao je potrebu redefiniranja ovlasti Programskog vijeća HRT-a koje su utvrđene Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, a koje su znatno sužene u odnosu na prethodne zakone koji su to područje uređivali. Kako je istaknuo, imajući u vidu da je osnovna uloga Programskog vijeća štiti i zastupati interese javnosti, kao i pratiti provedbu programskih načela i obveza utvrđenim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, Programsko vijeće te svoje ovlasti ne može izvršavati budući da se njegova mišljenja, prijedlozi i sugestije ne uvažavaju, odnosno nikoga ne obvezuju da ih provede. 

U raspravi su članovi Odbora podržali prijedlog da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji na način da se ovlasti Programskog vijeća urede tako da njegov rad bude učinkovit i kvalitetan.

Također su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da u saborsku proceduru još uvijek nije upućeno Izvješće Programskog vijeća HRT-a o provedbi programskih načela i obveza HRT-a za 2019. godinu, iako se nalazimo pri kraju 2020. godine. 
Članovi Odbora pozdravili su napredak u razvoju programskog sadržaja, međutim posebno su ukazali na važnost  objavljivanja programa koji su namijenjeni ne samo informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, već osobito onih programa koji su namijenjeni javnosti u Republici Hrvatskoj, a koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, kako je to izrijekom i uređeno Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (članak 9. stavak 2. podstavak 5.).  Naime, kako je naglašeno, od iznimne je važnosti da se putem javne televizije život Hrvata izvan domovine što više približi hrvatskoj javnosti kako bi se što više jačala svijest o zajedništvu i jedinstvu hrvatskog naroda, bez obzira gdje oni živjeli i radili.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je, jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće 

ZAKLJUČKE 

1.    Prima se na znanje Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine. 

2.    Poziva se Programsko vijeća HRT-a da Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za prethodnu godinu upućuje do kraja lipnja tekuće godine.

3.    Poziva se Programsko vijeća HRT-a da Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine uputi do kraja mjeseca studenoga 2020. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

mr. sc. Zdravka Bušić