Zagreb – Povodom Dana nulte tolerancije na diskriminaciju u srijedu je potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac održala tematski razgovor posvećen vršnjačkom digitalnom nasilju i njegovoj prevenciji na kojem su sudjelovale izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica istraživanja #deSHAME Hrvatska Lucija Vejmelka, predstavnica Centra za sigurniji internet Tea Čičić te predstavnica A1 Hrvatska Marijana Zagorac.
Alarmantni podaci nacionalnog istraživanja o vršnjačkom nasilju u višim razredima osnovne škole ukazuju na to kako svaki treći učenik (34,2 posto) doživljava nasilna ponašanja u online svijetu barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik (24,1 posto) priznaje kako u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu.
U uvodnom obraćanju potpredsjednica Sabora Glasovac naglasila je kako digitalni prostor više nije paralelna stvarnost, već produžetak dječjeg društvenog života. Kazala je kako djeca samostalno počinju koristiti internet već oko šeste godine života te kako internet koriste svakodnevno, a značajan dio djece provodi više sati dnevno u online okruženju.
- Digitalno nasilje jest stvarno nasilje. Ono ostavlja dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje, osjećaj sigurnosti i dostojanstvo djece. Jednom objavljeni sadržaji ne nestaju, oni se šire i vraćaju proizvodeći dodatnu štetu, istaknula je Glasovac.
Potpredsjednica Sabora iskazala je žaljenje što ne postoji jedinstveni zakonodavni okvir, krovna strategija koja izravno uređuje pitanje digitalne sigurnosti djece. Kazala je kako je Vlada Republike Hrvatske u svom Programu za razdoblje 2024.–2028. preuzela obvezu izrade Nacionalnog programa za djecu i mlade u digitalnom okruženju za razdoblje 2024.–2026. te kako je Radna skupina bila formirana, nacrt dokumenta dovršen, no Program do danas nije usvojen.
- U trenutku kada raspolažemo jasnim podacima, stručnim preporukama i iskustvima s terena, nemamo krovni dokument koji bi jasno definirao mehanizme zaštite, edukacije i odgovornosti prema djeci i mladima u digitalnom prostoru. Djeca ne mogu čekati administrativne dorade, poručila je.
U nastavku sastanka sudionice su predstavile rezultate istraživanja, iskustva iz rada s djecom i roditeljima te primjere dobre prakse u području edukacije i prevencije.
Tea Čičić govorila je o iskustvima Centra za sigurniji internet (CSI) koji već gotovo 20 godina djeluje u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. Putem linije Helpline za pomoć i podršku u 2025. godini je evidentirano 1200 kontakata što je povećanje od 27 posto u odnosu na 2024. godinu, a putem Hotline obrasca prijavilo se preko 200 ilegalnih sadržaja. Centar za edukaciju unutar CSI-a koji s A1 Hrvatska djeluje putem projekta #BoljiOnline u 2025. godini je imao preko 1400 aktivnosti sa sveukupno preko 63 000 sudionika diljem Hrvatske.
- Baš danas se otvara i novi ured Centra za sigurniji internet u Puli čime se čini važan iskorak u sustavnoj zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju na području Istarske županije, ponosno je istaknula Čičić.
Marijana Zagorac predstavila je aktivnosti A1 Hrvatska u okviru inicijative #BoljiOnline, uključujući edukativne programe, suradnje sa školama i razvoj alata za sigurnije korištenje interneta.
- Mreža najvažnijih influencera, odnosno program usavršavanja za učitelje kroz koji je do sada prošlo više od 600 učitelja i profesora jedan je od značajnijih projekata kroz zajedničku platformu #BoljiOnline. Također današnjoj djeci koja žive u svijetu influencera izuzetno je bitno pratiti one koji znaju koliko je važno odgovorno ponašanje u online svijetu, a upravo to se uči kroz šest edukacijskih modula na digitalnoj platformi Škola odgovornog influensanja, naglasila je Zagorac.
Izvanredna profesorica Lucija Vejmelka predstavila je ključne nalaze istraživanja Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: Nacionalno istraživanje u osnovnim školama (deSHAME 3 Hrvatska) te istaknula važnost rane prevencije i sustavne edukacije djece, roditelja i nastavnika.
- Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina. To znači da najmanje polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil. Prosječna dob otvaranja profila pokazuje generacijski pomak – današnji učenici 8. razreda u prosjeku su kasnije počinjali koristiti društvene mreže nego današnji učenici u 5. razredu. Vezano uz online svijet, svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu, kazala je Vejmelka.
- Današnji adolescenti nemaju mogućnost razvijanja osobnih odnosa. Na pitanje imaju li prijatelje odgovaraju da ih imaju jako puno, ali oni u biti nemaju duboke odnose. Imaju po nekoliko profila na jednoj društvenoj mreži. Kako će ta generacija naučiti biti autentična?, zapitala se Vejmelka te je posebno istaknula kako današnja djeca odrastaju u kulturi nepovjerenja.
- Više od polovice djece, njih 54,2 posto, izjavljuje da ne bi nikome reklo da su doživjeli nasilje online. Roditeljima bi se obratilo tek 31,9 posto, a nastavnicima svega 23,7 posto. Djeca se pritom češće oslanjaju na tehničke mjere, poput blokiranja počinitelja - 72,3 posto i prijavljivanje platformama - 66,2 posto, nego na pomoć odraslih. S druge strane djeca jasno naglašavaju važnost međusobnog prihvaćanja, podrške i učenja o posljedicama nasilja. To pokazuje da djeca žele sigurnije i inkluzivnije okruženje u kojem nitko nije isključen i da traže više edukativnih i preventivnih sadržaja, nastavila je Vejmelka.
- Naša zadaća u politici je da ovakva istraživanja i iskustva s terena pretočimo u konkretne javne politike. Djeca moraju znati da ih čujemo i da ih štitimo – i offline i online, poručila je Glasovac naglasivši kako je borba protiv digitalnog nasilja zajednička odgovornost institucija, sustava i cijelog društva.
Zaključno, potpredsjednica Glasovac zahvalila je sudionicama na njihovoj stručnosti, predanosti i kontinuiranom radu na terenu.