Zagreb - Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Nikša Vukas i potpredsjednik Odbora Mario Kapulica sudjelovali su na 7. sastanku Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor (JPSG) Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) koji se održao 28. i 29. rujna 2020. u okviru parlamentarne dimenzije njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Sastanak je po prvi puta održan putem videokonferencije, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom Covida-19, no odaziv članova JPSG-a nije izostao, pa su na sastanku sudjelovala 104 predstavnika iz 37 domova parlamenata i Europskog parlamenta.
U uvodnom dijelu sastanka supredsjedatelji, voditelj izaslanstva Europskog parlamenta Juan Fernando López Aguilar te voditeljica izaslanstva njemačkog Bundestaga Susanne Mittag i voditelj izaslanstva njemačkog Bundesrata Boris Pistorius, predstavili su JPSG-u ishod sastanka predsjedajuće Trojke koji je održan kao priprema za plenarni sastanak JPSG-a.
U nastavku je voditelj izaslanstva Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izložio JPSG-u rezultate elektroničke razmjene podataka provedene umjesto 6. sastanka JPSG-a koji se trebao održati u ožujku 2020. u Zagrebu, a otkazan je zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom Covida-19 te potresa koji je pogodio Zagreb. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u elektroničkoj razmjeni podataka i osigurali kontinuitet aktivnosti JPSG-a u otežanim okolnostima uslijed te pozdravio nastavak zajedničkog rada na uspostavljanju učinkovitog parlamentarnog nadzora nad Europolom.
Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle predstavila je aktivnosti Europola u razdoblju od lipnja do rujna 2020. te naglasila kako su pandemija i ograničenja koja su zbog nje uspostavljena značajno utjecala na rad Europola, no Agencija je reagirala brzom prilagodbom, putem posebne jedinice za upravljanje krizama (CMT – Crisis Management Team). Također, u odnosu na strateški razvoj Europola, u lipnju 2020. pokrenut je Europski centar za ekonomski i financijski kriminal (EFECC) koji je do sada sudjelovao u čak 117 slučajeva međunarodnog kriminala. U odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19, Europol je izradio više izvješća u odnosu na različita područja kriminala koje ukazuju da pandemija nije zaustavila počinitelje kaznenih djela, već je štoviše pogodovala povećanju kriminalnog djelovanja putem interneta, posebice u odnosu na seksualno iskorištavanje djece i financijske prijevare putem interneta.
Europski nadzornik za zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski izložio je rezultate nadzora nad razmjenom podataka u Europolu, naglasivši kako je osnovi problem uočen zbog činjenice da Europol prima i pohranjuje velik broj podataka koje ne može obraditi unutar rokova propisanih Uredbom o Europolu te izlučiti podatke koje prema Uredbi može koristiti.
Izlaganje na temu desnog ekstremizma i terorizma zajednički su održali zamjenik izvršne direktorice Europola Wil Van Gemert i Bernhard Witthaut, predsjednik obavještajne službe Donje Saske. Oba govornika ukazali su na trend porasta nasilnih incidenata s područja desnog ekstremizma koji u doba pandemije jača, a posebice ga potiču razne teorije zavjera (Covid-19, 5G mreža). Ekstremisti koriste različite simbole i načine komuniciranja, pa se u posljednje vrijeme nerijetko razvijaju grupe na mreži WhatsApp, a najveću prijetnju od upotrebe nasilja predstavljaju tzv. vukovi samotnjaci i manje ekstremističke skupine koje i dalje pri napadima najčešće upotrebljavaju eksplozivno oružje. Također, ukazali su na nedostatak jedinstvenog zakonodavnog definiranja terorizma i desnog ekstremizma u Europskoj uniji.
Na temu buduće uloge Europola, povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson naglasila je važnost jačanja međunarodne policijske suradnje i jačanja uloge Europola te, u tom smislu, najavila izmjene Uredbe o Europolu. Vezano uz buduće uređenje odnosa Europola i Ujedinjenog Kraljevstva, nakon Brexita, naglasila je nužnost postizanja dogovora utemeljenog na međusobnom povjerenju, a koji osigurava nastavak razmjene podataka.
Horst Seehofer, njemački federalni ministar unutarnjih poslova, građenja i zajednice, složio se s povjerenicom Johansson u odnosu na nužnost očuvanja suradnje u području sigurnosti s Ujedinjenim Kraljevstvom koja je u obostranom interesu. U odnosu na Europol Seehofer je upozorio na potrebu osiguravanja odgovarajućeg proračuna kako bi Agencija imala kapacitete potrebne za zadovoljavanje potreba država članica, ali i za nove zadaće koje su stavljene Europolu u nadležnost.
Nakon provedene rasprave o budućoj ulozi Europola i izazovima povezanima s Brexitom, supredsjedatelji su zaključili sastanak i najavili održavanje idućeg (8.) sastanka JPSG-a u veljači 2021. godine, u okviru parlamentarne dimenzije portugalskog predsjedanja Vijećem Europske unije.