10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici 
održanoj 5. ožujka 2024. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: u-i-3242/2018 i dr., drugo čitanje, P.Z. br. 619, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako se ovim Zakonom uređuje jedan od preostalih problema u području stambenog zakonodavstva koji potječe iz pravnog poretka bivše Socijalističke Republike Hrvatske, odnosno iz instituta „stanarskog prava na stanovima na kojima postoji pravo vlasništva“, a koji je 5. studenoga 1996. zamijenjen institutom „zaštićenog najma“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.
Razlike između ovoga Zakona u odnosu na Prijedlog zakona odnose se na poboljšanje nomotehničkih rješenja, te poboljšanje položaja zaštićenog najmoprimca koji je hrvatski branitelj, član obitelji poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja ili maloljetno dijete gdje je uveden dodatni popust od 10% do 30% za otkup stana u vlasništvu Republike Hrvatske. 

Ovim se Zakonom predlaže odnose vezane uz „zaštićeni najam“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba po prvi put izdvojiti iz Zakona o najmu stanova.
Temeljni je cilj ovoga posebnog Zakona izvršenje presuda Europskog suda i odluke Ustavnog suda tako da se ustanovi novi zakonodavni model koji će biti usklađen s relevantnim sudskim pravnim stajalištima. Time će se ujedno ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova uz istodobno omogućavanje zaštićenim najmoprimcima ostvarenja prava na dom.

Zakonom o najmu stanova iz 1996. izvršena je pretvorba bivšeg stanarskog prava na stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. 

Nadalje predloženim zakonom predviđeno je osim državne subvencije najamnine kao opće mjere, uvođenje ukupno pet programskih mjera: 

1.    nagodba između stranaka o najmu stana od strane zaštićenog najmoprimca, koji u njemu stanuje, na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom na tržištu;
2.    iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana na temelju isplate od strane Republike Hrvatske;
3.    iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana i njegovo preseljenje u stan u vlasništvu Republike Hrvatske po osnovi najma stana uz plaćanje posebne najamnine za državni stan (tzv. državne najamnine) i uz mogućnost otkupa tog stana po povoljnim uvjetima;
4.    zamjena stana vlasnika za stan u vlasništvu Republike Hrvatske i kasniji otkup tog stana, sada u vlasništvu Republike Hrvatske, od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnim uvjetima;
5.    kupnja stana vlasnika od strane Republike Hrvatske i kasniji otkup tog stana, sada u vlasništvu Republike Hrvatske, od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnim uvjetima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Većina članova Odbora smatra da će se ovim Zakonom ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova. Istodobno, provedba ovoga Zakona omogućit će zaštićenim najmoprimcima ostvarenje prava na dom. 

Pritom je istaknuto kako će Republika Hrvatska na sebe preuzeti najveći dio tereta, te ispraviti povijesnu nepravdu koja je učinjena vlasnicima stanova kada je bivši jugoslavenski komunistički režim priznao na stanovima tih vlasnika stanarsko pravo trećim osobama.

Također, u raspravi je istaknuto da se ovim Zakonom rješava problem star nekoliko desetljeća, a pitanje je hoće li proći test ustavnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“, 1 “protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10    i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: u-i-3242/2018 i dr., drugo čitanje, 
P.Z. br. 619

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine, raspravljao je Prijedlog strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako je demografska situacija u Republici Hrvatskoj između dvaju popisa stanovništva 2011. i 2021. obilježena  depopulacijom i starenjem stanovništva. Depopulacija je bila neujednačena po regijama, a najviše je pridonijelo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji mlađe populacije što je u konačnici dovelo i do manjeg broja budućih rađanja djece.

Starenje stanovništva postalo je također izazov, a potaknuto je niskim brojem rođenih i iseljavanjem mladih kao i sve dužim očekivanim trajanjem života. Nadalje, suvremeni način života i rada rezultirao je nižim stopama fertiliteta  zbog usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza. Stoga je jedan od trendova odgađanje rađanja za stariju životnu dob.

Ulaskom u Europsku uniju broj useljenika u Republiku Hrvatsku počeo je rasti povećanjem broja dozvola za zapošljavanje stranaca.

Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine naglašava kako je za uspješno ostvarenje strateških ciljeva potreban kontinuirani dijalog između nositelja vlasti i svih relevantnih sudionika u političkom i društvenom životu. Također, naglašena je potreba za izgradnju poticajnog okružja za obitelj i mlade, posebice u pogledu priuštivosti stana i kvalitetne skrbi o djeci.

Strategijom su definirana dva strateška cilja s definiranim podciljevima:
1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade
- omogućiti lakše usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena
- stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije
2. Uravnotežena mobilnost stanovništva
- stvoriti uzajamnu vezu između lokalnog razvoja i migracije
- optimizirati upravljanje migracijskim tokovima u skladu s potrebama države i društva.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga sveobuhvatnog  strateškog dokumenta. Pritom su istaknuli kako je za ostvarenje ciljeva od iznimne važnosti suradnja svih nositelja vlasti od državne do lokalne razine. Također, većina članova Odbora smatra kako se današnje vrijeme/način života/način rada bitno razlikuje od vremena prije 30-40 godina a razlozi su višestruki: žene su obrazovanije, razvijaju karijeru zbog čega se često odgađa majčinstvo, a veliki broj mladih odlučuje se za zajednički život bez djece, i dr.

U raspravi je naglašeno kako je preduvjet za obiteljski život materijalna sigurnost. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno napraviti zaokret u politici plaća. Naime, potrebno je osigurati visinu plaća kao u razvijenim zemljama EU kako bi zadržali naše mlade ljude u domovini. Pritom je istaknuto kako neki poslodavci isplaćuju veće bonuse nego plaće zaposlenicima što sve dovodi i do niskih mirovina budući da su to isplate na koje se ne plaćaju doprinosi, a i porezne olakšice mnogi poslodavci koriste kao način povećanja plaće. Nadalje, istaknut je problem priuštivog stanovanja koje unatoč naporima kroz razne poticajne mjere Vlade Republike Hrvatske nije zaustavilo rast cijene stanova.

Ukazano je i na problem loše prometne povezanosti između većih središta s okolnim manjim gradovima i općinama u kojima su stanovi jeftiniji ali mladi rade u većim središtima i gotovo je nemoguće uskladiti obiteljski i poslovni život.

Na kraju rasprave predlagateljica je upoznala Odbor kako Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema Nacionalni plan stambene politike kako bi se kroz mjere države postigla niža cijena stanova za mlade, odnosno omogućilo pristupačno stanovanje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2024. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 607, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako u odnosima Republike Hrvatske i Republike Albanije do sada nije uspostavljen niti jedan oblik suradnje na području socijalne sigurnosti. Zbog nepostojanja međunarodnog ugovora o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, hrvatski radnici koji rade na državnom području Republike Albanije i albanski radnici koji rade na državnom području Republike Hrvatske nisu mogli ostvarivati prava iz socijalne sigurnosti.

Primjena Ugovora utjecat će na kvalitetniju i primjereniju socijalnu sigurnost državljana, odnosno osiguranika obiju država koji su tijekom svog radnog vijeka ostvarili razdoblja osiguranja u obje države te će podići kvalitetu suradnje među dvjema državama.

Ugovorom se uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, koja obuhvaća i osiguranje za slučaj majčinstva te osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, prava iz obveznog mirovinskog osiguranja koja obuhvaćaju i osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, te novčana naknada za slučaj nezaposlenosti.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

U kraćoj raspravi predlagatelj je upoznao Odbor s iniciranim postupcima za sklapanje ugovora sa zemljama izvan Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti,
drugo čitanje, P.Z. br. 607

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu za sazivanje tematske sjednice o aktualnoj problematici stranih radnika i radnika iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Odbora predložila članica Odbora, Katarina Peović, 29. siječnja 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 47. stavku 1. podstavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora i većinom glasova  (6 za, 2 protiv i 1 suzdržan) donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Prijedlog za sazivanje tematske sjednice o aktualnoj problematici stranih radnika i radnika iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Obrazloženje:

Budući da Ministarstvo unutarnjih poslova priprema izmjene Zakona o strancima većina članova Odbora drži da će se na cjelovit način pristupiti rješavanju svih uočenih problema  kako bi se spriječile zlouporabe.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: u-i-3242/2018 i dr., prvo čitanje, P.Z. br. 619, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pučke pravobraniteljice na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako se ovim  Zakonom uređuje jedan od preostalih problema u području stambenog zakonodavstva koji potječe iz pravnog poretka bivše Socijalističke Republike Hrvatske, odnosno iz instituta „stanarskog prava na stanovima na kojima postoji pravo vlasništva“, a koji je 5. studenoga 1996. zamijenjen institutom „zaštićenog najma“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Ovim se Zakonom predlaže odnose vezane uz „zaštićeni najam“ stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba po prvi put izdvojiti iz Zakona o najmu stanova.

Temeljni je cilj ovoga posebnog Zakona izvršenje presuda Europskog suda i odluke Ustavnog suda tako da se ustanovi novi zakonodavni model koji će biti usklađen s relevantnim sudskim pravnim stajalištima. Time će se ujedno ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova uz istodobno omogućavanje zaštićenim najmoprimcima ostvarenja prava na dom.

U Republici Hrvatskoj, stambena reforma započela je donošenjem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, općine i gradovi odnosno Grad Zagreb prodali su 91% stanova u društvenom vlasništvu sa stanarskim pravom već u razdoblju od 1991. do 1995. godine, dakle u razdoblju u kojem se primjenjivalo prvotno pravilo prema kojem se 90% prihoda trebalo koristiti za pribavljanje stanova za preseljenje stanara iz stanova u privatnom vlasništvu.

Zakonom o najmu stanova iz 1996. izvršena je pretvorba bivšeg stanarskog prava na stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. 

Europski sud je u presudi Statileo protiv Hrvatske (2014.) izričito naglasio kako se temeljni problem zbog kojeg je utvrđena povreda Konvencije „tiče samog zakonodavstva“, te nadilazi pojedinačni interes samog podnositelja zahtjeva. Posebno je izdvojio glavne nedostatke postojećeg zakonodavstva Zakona o najmu stanova na koje bi  trebalo obratiti posebnu pozornost tijekom definiranja i provedbe općih mjera izvršenja, a to su: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine u smislu zakonskih financijskih tereta koji su nametnuti najmodavcima, restriktivni uvjeti za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja sustava zaštićenog najma.

Nadalje predloženim zakonom predviđeno je osim državne subvencije najamnine kao opće mjere, uvođenje ukupno pet programskih mjera: 

1. nagodba između stranaka o najmu stana od strane zaštićenog najmoprimca, koji u njemu stanuje, na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom na tržištu;
2. iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana na temelju isplate od strane Republike Hrvatske;
3. iseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana i njegovo preseljenje u stan u vlasništvu Republike Hrvatske po osnovi najma stana uz plaćanje posebne najamnine za državni stan (tzv. državne najamnine) i uz mogućnost otkupa tog stana po povoljnim uvjetima;
4. zamjena stana vlasnika za stan u vlasništvu Republike Hrvatske i kasniji otkup tog stana, sada u vlasništvu Republike Hrvatske, od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnim uvjetima;
5. kupnja stana vlasnika od strane Republike Hrvatske i kasniji otkup tog stana, sada u vlasništvu Republike Hrvatske, od strane bivšeg zaštićenog najmoprimca po povoljnim uvjetima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Većina članova Odbora smatra da će se ovim Zakonom ispraviti posljedice nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova. Istodobno, provedba ovoga Zakona omogućit će zaštićenim najmoprimcima ostvarenje prava na dom. Iznijeto je mišljenje po kojemu je ključno pridržavati se rokova iz ovoga Zakona kako se ne bi produžavala agonija i vlasnicima i zaštićenim najmoprimcima.

Pritom je istaknuto kako će Republika Hrvatska na sebe preuzeti najveći dio tereta, te ispraviti povijesnu nepravdu koja je učinjena vlasnicima stanova kada je bivši jugoslavenski komunistički režim priznao na stanovima tih vlasnika stanarsko pravo trećim osobama.

Također, u raspravi je istaknuto da se ovim Zakonom rješava problem star nekoliko desetljeća, ali se treba posvetiti i rješavanju pitanja priuštivog stanovanja sadašnjih građana Republike Hrvatske, napose mladih koji ne mogu, niti će moći od svojih prihoda kupiti stan.

Predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor da resorno ministarstvo priprema stambenu strategiju, te da je unatoč državnim subvencijama za određene kategorije građana gotovo nemoguće kupiti stan, odnosno ostvariti pravo na svoj dom. Također je istaknula da će pozorno razmotriti primjedbe pučke pravobraniteljice do 2. čitanja ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: u-i-3242/2018 i dr., prvo čitanje, P.Z. br. 619 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 11. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z.br. 585, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Konačnom pijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585 s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predloženim izmjenama Zakona unaprjeđuje  obvezni sustav mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema kategoriji imovine, izloženosti prema izdavatelju odnosno izdanju i dr.) te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik, kao i uključivanje obveznih mirovinskih fondova u koncept održivog poslovanja. 
Kako bi se poticalo daljnje jačanje financijske pismenosti članova fonda, predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tijekom godine, a ne samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen. U slučaju promjene kategorije fonda ne naplaćuje se izlazna naknada. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Istaknuto je kako je cilj  predloženih zakona  jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 
Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
Također istaknuta je novina za   jednokratna isplatu korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15%.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova  (7 „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585

Uz sljedeći zaključak:

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora  predlaže  da se provede   objedinjena  rasprava  o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima,  P.Z. br. 585, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,  P.Z.E. br. 586, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 11. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom omogućuje  korisnicima mirovina iz oba mirovinska stupa koji ostvaruju pravo na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskoga stupa jedinstvena stopa dodatka od 27%, neovisno o tome kada je navršen mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskoga stupa). 

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se kontinuirano povećanje broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa, a ujedno će utjecati na poboljšanje materijalne i socijalne sigurnosti tih korisnika mirovina povećanjem njihovih mirovina.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Podržano je usklađivanje predloženih zakona i jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 
Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588

Uz sljedeći zaključak:

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora  predlaže  da se provede   objedinjena  rasprava  o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima,  P.Z. br. 585, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,  P.Z.E. br. 586, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA    
Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 11. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586 s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se  ovim predloženim zakonom  daljnje jačati i unaprijediti III. mirovinski stup. Predlažu se izmjene vezane uz preispitivanje ograničenja ulaganja te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik. Nadalje, predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se smanjuje stopa izlazne naknade. Smanjenje naknade za izlaz iz fonda može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava te se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje. Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima. Također se posljedično očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 586

Uz sljedeći zaključak:

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora  predlaže  da se provede   objedinjena  rasprava  o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima,  P.Z. br. 585, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,  P.Z.E. br. 586, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 11. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586 i Konačnim  prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona  unaprjeđenje kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. mirovinskog stupa. Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika II. i III. mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
 Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
Vezano za predloženu izmjenu u svezi mogućnosti jednokratne isplate korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15% izraženo je mišljenje kako bi trebalo razmisliti o nekom drugom, boljem kriteriju, umjesto kriterija vezanog za najnižu mirovinu. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587

Uz sljedeći zaključak:

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora  predlaže  da se provede   objedinjena  rasprava  o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima,  P.Z. br. 585, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,  P.Z.E. br. 586, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 4. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 541, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice od 4. prosinca 2023. na navedeni akt. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se prilikom donošenja Zakona 1. siječnja 2021. godine procijenilo da će biti oko 19.700 korisnika nacionalne naknade za starije osobe, te da će se nakon dvije godine provesti naknadna procjena učinaka Zakona, što je i učinjeno te se ustvrdilo da je u ovom kratkoročnom razdoblju  daleko manji broj korisnika od predviđenog. Prema statističkim podacima koje vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u rujnu 2023. godine evidentirano je ukupno 7057 korisnika nacionalne naknade. Od ukupnog broja korisnika nacionalne naknade žene čine većinu, a prosječna dob korisnika je 73 godine. 
Stoga se pristupilo izmjenama Zakona kako bi se ublažili uvjeti za ostvarivanje prava na  nacionalnu naknadu. Tako se osnovni uvjet neprekidnog prebivališta u RH snižava s 20 godina na 10 godina. Također, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva, a iznos nacionalne naknade podiže se sa 120,00 na 150,00 eura od 1. siječnja 2024. godine. Novost je i da se omogućuje isplata putem pošte na zahtjev korisnika kako bi korisnicima bila dostupnija.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonski prijedlog i pohvalili ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, povećanje iznosa naknade, a koja podliježe usklađivanju jednom godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, kao i povećanje prihodovnog cenzusa. Pohvaljena je i mogućnost novog načina isplate naknade putem pošte na teret državnog proračuna, posebice jer se radi o starijoj populaciji u ruralnim područjima. 

Nadalje, u raspravi je ukazano kako unatoč povećanju iznosa nacionalne naknade isti  nažalost još uvijek nije dostatan za dostojanstven život. Istaknuto je i kako bi se iznos nacionalne naknade trebao usklađivati dva puta godišnje kao i mirovine.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 541
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 4. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o državnim službenicima, P.Z. br. 528, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice od 4. prosinca 2023. godine na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provodi se Investicija  - Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će se postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, posebice centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Također iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ograničiti vrijeme na koje je državni službenik po nalogu nadređene osobe dužan zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika.

U raspravi je istaknuto da nije dobro predloženo rješenje po kojemu se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja jer je ravnoteža između privatnog i poslovnog života narušena dnevnim putovanjem i do 100 kilometara.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o državnim službenicima, P.Z. br. 528

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 4. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni  prijedlog  zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice od 4.12.2023. godine na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj ovoga Zakona uspostavljanje pravednog, transparentnog, motivirajućeg i financijski održivog sustava plaća u državnoj i javnim službama.

Plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u Republici Hrvatskoj nisu regulirane jedinstvenim zakonom. Radi se o zaposlenim u ukupno 2009 institucija, odnosno o 237.405  službenika i namještenika od kojih 182.514 u javnim službama i 54.891 u državnoj službi.

Reforma sustava plaća je predviđena Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Cilj navedene investicije je unaprijediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom da su u proteklih 20-ak godina uočeni određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća kao što su, na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine, pravna nesigurnost pri obračunu plaća zbog postojanja više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun kao i preveliki broj propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća.

Ovim Zakonom predlaže se na jedinstven način urediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama koji se temelji na načelu jednakosti plaća (jednaka plaća za jednak rad,  odnosno rad jednake vrijednosti). 

Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika. 

Platnu ljestvicu čini 16 platnih razreda, a koeficijenti za obračun plaće određeni su u rasponu od 1,00 do 8,00.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice načelo jednake plaće za jednak rad.

Najveći prijepor u raspravi izazvala su  predložena rješenja koja se odnose na ocjenjivanje. Naime, predviđena mogućnost od 5% ukupnog broja zaposlenih službenika, odnosno  ograničenje postotka službenika i namještenika koji tijekom jedne kalendarske godine mogu dobiti ocjenu "izvrstan" (najviše 5%) i "naročito uspješan" (najviše 15%) iznimno je nizak, posebice stoga što se isti odnosi na različita državna tijela i javne službe, kako po broju zaposlenih i organizacijskoj strukturi, tako i po poslovima koje obavljaju.

Pritom je istaknuto da će ocjenjivanje obavljati rukovodeći kadar koji je najčešće politički izabran/imenovan pa su moguće manipulacije koje će negativno utjecati na motiviranost u radu službenika.

Predstavnica predlagatelja je pojasnila kako se takvim ograničenjem broja službenika i namještenika koji mogu biti ocijenjeni najvišim ocjenama želi stati na kraj praksi u kojima je većina službenika i namještenika ocijenjena najvišim ocjenama.

Nadalje, u raspravi je ukazano da je veliki broj službenika i namještenika koji su izuzeti od primjene ovoga Zakona. Predstavnica predlagatelja je dodatno pojasnila kako je riječ o institucijama koje po Ustavu Republike Hrvatske imaju pravo na neovisnost i samostalnost, te o tijelima na koje se primjenjuju Direktive Europske unije koje im jamče samostalnost.

U raspravi je više puta naglašeno kako je u radu na ovome Prijedlogu zakona uključen veliki broj socijalnih partnera. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi predlagatelj trebao surađivati sa svim sindikatima  koji su zastupljeni u državnim i javnim tijelima, a ne samo s reprezentativnim, po pitanju izrade koeficijenata za obračun plaće. Na kraju rasprave ukazano je i na problem dostupnosti liječničkih usluga u javnom sustavu budući da je liječnicima omogućeno raditi i kod privatnih poslodavaca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 1  suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu s Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su planirani prihodi u iznosu od 28,5 milijardi eura, dok su za 2025. godinu projicirani u iznosu od 30,1 milijardu eura, a za 2026. godinu u iznosu od 30,6 milijardi eura.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2024. planirani su u iznosu od 32,6 milijardi, što je 11,2 % ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu.
U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. u projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura.
                    
Planirani manjak državnog proračuna za 2024. godinu iznosi 4,1 milijardi eura ili 5% BDP-a, dok se manjak za 2025. godinu projicira u iznosu od 3,2 milijarde eura ili 3,7% BDP-a, a u 2026. godini očekuje se manjak od 2,2 milijarde eura ili 2,5% BDP-a.

Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2024. - 2026. određeno je projiciranim kretanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir cjelogodišnji fiskalni učinak mjera koje je Vlada RH donijela u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, kao i učinak porezne reforme u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, a koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2024. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva pomoći institucija i tijela Europske unije.  

Istaknuto je kako ovaj proračun odražava politike Vlade RH usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava i potporu najugroženijima. Osim toga, proračun odražava i nastavak reforme obrazovanja i zdravstva te obnove od potresa, nastavak provedbe demografskih mjera, kao i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti. Daljnji napori ulažu se i u financiranje javnih investicija, posebno u području zelene i digitalne tranzicije, kao i energetske sigurnosti.  

Sukladno svojoj nadležnosti odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 - Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Vidljivo je povećanje spram tekućeg plana za 2023. godinu u iznosu od 1,4 milijarde eura i sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2024. godinu iznosi 10.588.180.701 eura, projekcije za 2025.g. - 11.000.065.389  te 11.362.213.518 za 2026. godinu. 

Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike istaknuo je kako se rast rashoda najvećim dijelom odnosi na povećanje na stavkama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje radi rasta mirovina, zatim znatno povećanje iznosa za doplatak za djecu, kao i za osobnu asistenciju, a vezano za donošenje Zakona o osobnoj asistenciji. 

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Državnog proračuna ističući kako je dobro isplaniran i socijalno uravnotežen. Međutim, budući kako je teško unaprijed znati kakva će biti stopa inflacije te mogućnosti za nastavak rasta plaća i mirovina, istaknuta je i bojazan hoće li planirana sredstva biti dostatna za 2024. godinu. Iznijeto je i mišljenje kako unatoč porastu rashoda predloženi proračun vodi računa o nepredvidljivoj stopi inflacije. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za” i 1 „suzdržan“) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka  Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj  16. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581 s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, opseg zaduživanja i jamstava, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z.br.585, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585 s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predloženim izmjenama Zakona unaprjeđuje  obvezni sustav mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema kategoriji imovine, izloženosti prema izdavatelju odnosno izdanju i dr.) te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik, kao i uključivanje obveznih mirovinskih fondova u koncept održivog poslovanja. 

Kako bi se poticalo daljnje jačanje financijske pismenosti članova fonda, predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tijekom godine, a ne samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen. U slučaju promjene kategorije fonda ne naplaćuje se izlazna naknada. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Pohvaljeno je usklađivanje predloženih zakona i jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 
Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
U raspravi je izraženo mišljenje kako bi smanjivanje upravljačkih naknada jednim dijelom malim fondovima mogao predstavljati problem, budući da i dalje imaju velike administrativne troškove poslovanja, pa bi im ovim izmjenama povratna imovina mogla biti u značajnom padu (cca 10%). Također, referirajući se na poticanje jačanja financijske pismenosti građana te omogućavanje članu fonda da prije nego što ga se automatski rasporedi u kategoriju C pet godina prije dana umirovljenja, izričito zatraži da ostane u kategoriji B, predloženo je predstavniku predlagatelja da se razmisli i o mogućnosti povratka člana fonda iz kategorije C u kategoriju B. 
Vezano za predloženu izmjenu u svezi mogućnosti jednokratne isplate korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15% izraženo je mišljenje kako bi trebalo razmisliti o nekom drugom, boljem kriteriju, umjesto kriterija vezanog za najnižu mirovinu. 
Nadalje, uočena je nomotehnička pogreška u članku 40. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br. 587, kojim se mijenja članak 88. stavak 4. važećeg Zakona, a gdje bi umjesto riječi  - isplata trebalo pisati – pripis.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke; 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585

2. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donijeti odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima, prvo čitanje, P.Z. br. 585, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 586, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 588

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588 s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom omogućuje  korisnicima mirovina iz oba mirovinska stupa koji ostvaruju pravo na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskoga stupa jedinstvena stopa dodatka od 27%, neovisno o tome kada je navršen mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskoga stupa). 

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se kontinuirano povećanje broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa, a ujedno će utjecati na poboljšanje materijalne i socijalne sigurnosti tih korisnika mirovina povećanjem njihovih mirovina.

Za provedbu predloženog Zakona bit će potrebno osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske u 2024. godini ukupan iznos od 9,1 milijuna eura, u 2025. godini ukupan iznos od 14,6 milijuna eura, a u 2026. godini 21,6 milijuna eura. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Pohvaljeno je usklađivanje predloženih zakona i jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 
Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
U raspravi je izraženo mišljenje kako bi smanjivanje upravljačkih naknada jednim dijelom malim fondovima mogao predstavljati problem, budući da i dalje imaju velike administrativne troškove poslovanja, pa bi im ovim izmjenama povratna imovina mogla biti u značajnom padu (cca 10%). Također, referirajući se na poticanje jačanja financijske pismenosti građana te omogućavanje članu fonda da prije nego što ga se automatski rasporedi u kategoriju C pet godina prije dana umirovljenja, izričito zatraži da ostane u kategoriji B, predloženo je predstavniku predlagatelja da se razmisli i o mogućnosti povratka člana fonda iz kategorije C u kategoriju B. 
Vezano za predloženu izmjenu u svezi mogućnosti jednokratne isplate korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15% izraženo je mišljenje kako bi trebalo razmisliti o nekom drugom, boljem kriteriju, umjesto kriterija vezanog za najnižu mirovinu. 
Nadalje, uočena je nomotehnička pogreška u članku 40. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br. 587, kojim se mijenja članak 88. stavak 4. važećeg Zakona, a gdje bi umjesto riječi  - isplata trebalo pisati – pripis.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke; 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588
2. Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donijeti odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima, prvo čitanje, P.Z. br. 585, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 586, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 588

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 586, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 586 s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 585, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se će se ovim Prijedlogom zakona daljnje jačati i unaprijediti III. mirovinski stup. Predlažu se izmjene vezane uz preispitivanje ograničenja ulaganja te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik. Nadalje, predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se smanjuje stopa izlazne naknade. Smanjenje naknade za izlaz iz fonda može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava te se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje. Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima. Također se posljedično očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Pohvaljeno je usklađivanje predloženih zakona i jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 
Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
U raspravi je izraženo mišljenje kako bi smanjivanje upravljačkih naknada jednim dijelom malim fondovima mogao predstavljati problem, budući da i dalje imaju velike administrativne troškove poslovanja, pa bi im ovim izmjenama povratna imovina mogla biti u značajnom padu (cca 10%). Također, referirajući se na poticanje jačanja financijske pismenosti građana te omogućavanje članu fonda da prije nego što ga se automatski rasporedi u kategoriju C pet godina prije dana umirovljenja, izričito zatraži da ostane u kategoriji B, predloženo je predstavniku predlagatelja da se razmisli i o mogućnosti povratka člana fonda iz kategorije C u kategoriju B. 
Vezano za predloženu izmjenu u svezi mogućnosti jednokratne isplate korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15% izraženo je mišljenje kako bi trebalo razmisliti o nekom drugom, boljem kriteriju, umjesto kriterija vezanog za najnižu mirovinu. 
Nadalje, uočena je nomotehnička pogreška u članku 40. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br. 587, kojim se mijenja članak 88. stavak 4. važećeg Zakona, a gdje bi umjesto riječi  - isplata trebalo pisati – pripis.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke; 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 586

2.    Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donijeti odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima, prvo čitanje, P.Z. br. 585, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 586, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 588

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587 s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 585, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 586 i Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 588.   

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona  unaprjeđenje kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. mirovinskog stupa. Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika II. i III. mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja vezana za paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu kojima će se unaprijediti mirovinski sustav, povećati iznosi mirovina i koji će u konačnici utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, kao i poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo.
Pohvaljeno je usklađivanje predloženih zakona i jačanje II. stupa mirovinskoga osiguranja, administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, kao i omogućavanje i pojednostavljivanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 

Nadalje, istaknuto je kako je prijedlog za izjednačavanjem dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25% puno pravičnije rješenje i to je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike.
U raspravi je izraženo mišljenje kako bi smanjivanje upravljačkih naknada jednim dijelom malim fondovima mogao predstavljati problem, budući da i dalje imaju velike administrativne troškove poslovanja, pa bi im ovim izmjenama povratna imovina mogla biti u značajnom padu (cca 10%). Također, referirajući se na poticanje jačanja financijske pismenosti građana te omogućavanje članu fonda da prije nego što ga se automatski rasporedi u kategoriju C pet godina prije dana umirovljenja, izričito zatraži da ostane u kategoriji B, predloženo je predstavniku predlagatelja da se razmisli i o mogućnosti povratka člana fonda iz kategorije C u kategoriju B. 
Vezano za predloženu izmjenu u svezi mogućnosti jednokratne isplate korisnicima starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu umjesto dosadašnjih 15% izraženo je mišljenje kako bi trebalo razmisliti o nekom drugom, boljem kriteriju, umjesto kriterija vezanog za najnižu mirovinu. 
Nadalje, uočena je nomotehnička pogreška u članku 40. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br. 587, kojim se mijenja članak 88. stavak 4. važećeg Zakona, a gdje bi umjesto riječi  - isplata trebalo pisati – pripis.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke; 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 587

2.    Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donijeti odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim  fondovima, prvo čitanje, P.Z. br. 585, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 586, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 587 i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 588

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici 
održanoj 4. listopada 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 541, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo .
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se prilikom donošenja Zakona 1. siječnja 2021. godine procijenilo da će biti oko 19.700 korisnika nacionalne naknade za starije osobe, te da će se nakon dvije godine provesti naknadna procjena učinaka Zakona, što je i učinjeno te se ustvrdilo da je u ovom kratkoročnom razdoblju  daleko manji broj korisnika od predviđenog, prema statističkim podacima koje vodi Hrvatski zavod za socijalnu skrb u ožujku 2023. godine evidentirano je ukupno 6592 korisnika nacionalne naknade. Od ukupnog broja korisnika nacionalne naknade žene čine većinu, a prosječna dob korisnika je 73 godine. 

Stoga se pristupilo izmjenama Zakona kako bi se ublažili uvjeti za ostvarivanje prava na  nacionalnu naknadu. Tako se osnovni uvjet neprekidnog prebivališta u RH snižava s 20 godina na 10 godina. Također, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva, a iznos nacionalne naknade podiže se na 150,00 eura od 1. siječnja 2024. godine, umjesto sadašnjih 120,71 eura. Novost je i da se omogućuje isplata putem pošte na zahtjev korisnika kako bi korisnicima bila dostupnija.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonski prijedlog i pohvalili ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, povećanje iznosa naknade, a koja podliježe usklađivanju jednom godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godinu odnosu na godinu koja joj prethodi, kao i povećanje prihodovnog cenzusa. Posebno je pohvaljena mogućnost novog načina isplate naknade putem pošte na teret državnog proračuna, posebice jer se radi o starijoj populaciji. Također, istaknuto je kako će se temeljem fleksibilizacije uvjeta za ostvarivanje nacionalne naknade i usklađivanjem sa Zakonom o socijalnoj skrbi dvostruko povećati broj korisnika koji su u potrebi.

Član odbora postavio je pitanje u vezi članka 4. važećeg Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe u kojem je, između ostaloga, propisano da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti samo hrvatski državljanin. U tom kontekstu, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se radi o pravu koje je u sustavu socijalne zaštite i ne podliježe pravilima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti niti uvjetima obveznog državljanstva. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 541
 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Majdu Burić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

                                    
  Majda Burić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 4. listopada 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 506, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.                

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su izmjene i dopune Zakona donesene u cilju prenošenja Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije. Direktiva utvrđuje obvezu država članica da provedu unaprijed ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako u odnosu na prvo čitanje zakonskog prijedloga nije bilo većih izmjena i kako je cilj Zakona spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga.

Zakonom će se propisati obveza svih ovlaštenih predlagatelja zakona, podnositelja amandmana te predlagatelja i donositelja drugih propisa i općih akata da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz ocjenu proporcionalnosti.
Također, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom predlaže definirati nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti, a kojom definicijom će biti obuhvaćena tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona i istaknuli potrebu formiranja radne skupine radi evaluacije provedbe ovoga Zakona.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 506

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Majdu Burić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Majda Burić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava veći raspoloživi dohodak osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu. Konačnim prijedlogom zakona uređuje se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura. 

Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenome, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj ne samo na 53,5% svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, već i na sve zaposlenike s bruto plaćom do 1.300,00 eura.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako predloženo rješenje neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja te neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine. 
Također, u  raspravi su podržana predložena rješenja koje će dovesti do povećanja plaće uz ostale izmjene poreznih propisa koji su u saborskoj  proceduri.

Dio članova Odbora smatra da je nužno povećanje plaća, a ne da država preuzima obveze  umjesto poslodavaca. Ovakvim rješenjima se pogoduje poslodavcima te narušava mirovinski sustav. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu se donošenjem ovoga Zakona politizira s mirovinskim sustavom jer državni proračun preuzima obveze podmirenja doprinosa, što dovodi u pitanje i načelo pravednosti. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu korisnici  mirovine ne bi smjeli biti socijalna kategorija društva budući da su ostvarili  svoju mirovinu dugogodišnjim radom. 

U raspravi je više puta istaknuto kako Republika Hrvatska pripada zemljama EU s niskim opterećenjima rada, a unatoč tome poslodavci isplaćuju niske plaće i traže rasterećenje rada. Nadalje, naglašeno je kako bi Vlada Republike Hrvatske kao najveći poslodavac trebala svojim primjerom pokazati privatnim poslodavcima i povećati plaće svojim zaposlenicima jer prostora ima - u prilog tome govore podaci o rastu prihoda od poreza na dobit. 
Dio članova Odbora drži da je ograničavajući faktor rasta plaća u niskoj produktivnosti i zastarjelim tehnologijama, odnosno nedovoljnim ulaganjima u nove tehnologije, a odgovorni za te probleme nipošto nisu radnici već poslodavci. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića, a slučaju njegove spriječenosti Erika Fabijanića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u Republici Hrvatskoj nisu regulirane jedinstvenim zakonom. Radi se o ukupno 258.361 službenika i namještenika od kojih 184.990 u javnim službama i 73.371 u državnoj službi. Reforma sustava plaća je predviđena Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Cilj navedene investicije je unaprijediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom da su u proteklih 20-ak godina uočeni određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća kao što su, na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine, pravna nesigurnost pri obračunu plaća zbog postojanja više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun kao i preveliki broj propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća.

Ovim Zakonom predlaže se na jedinstven način urediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama koji se temelji na načelu jednakosti plaća (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti). Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika. 

Stoga će ovaj Zakon - zajedno s podzakonskim aktima koji će se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona - činiti sveobuhvatni pravni okvir za reformu sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.

Cilj Zakona je osigurati jednakost plaća na istim radnim mjestima (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti), provest će se vrednovanje radnih mjesta pomoću unaprijed definiranih kriterija i na temelju toga će se utvrditi koeficijenti za obračun plaća za radna mjesta, ista ili istovrsna radna mjesta.

Za svaki platni razred će biti utvrđen raspon koeficijenata, uvest će se jedinstvena platna ljestvica radi veće jednoobraznosti i standardizacije radnih mjesta, službenicima i namještenicima će se omogućiti promicanje u plaći na istom radnom mjestu, a visina plaće ovisit će o učinkovitosti rada (stjecanje prava na dodatke na plaću u ovisnosti od ocjene učinkovitosti rada u prethodnom razdoblju, te će se uvesti nadzor i praćenje nad sustavom plaća osnivanjem jedinstvenog, međuresornog tijela za nadzor i praćenje sustava plaća.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice načelo jednake plaće za jednak rad.

Također, dio članova Odbora podržava sustav nagrađivanja službenika kao i predloženo rješenje da ocjenjivanje rada utječe na visinu plaće.

Nadalje, podržano je uvođenje centraliziranog sustava zapošljavanja kao i obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa što će pridonijeti transparentnosti i suzbijanju korupcije. U raspravi je pojašnjeno da su policijski službenici jedini izdvojeni s dodatkom jer ga imaju zbog brojnosti i od početka neovisnosti Republike Hrvatske. Također iznijeto je mišljenje po kojemu početni koeficijent treba biti 1,00.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o državnim službenicima, P.Z. br. 528, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provodi se Investicija  - Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će se postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama. 

Također, u okviru NPOO-a, reformske mjere - Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Pritom, potrebno je plaću vezati za ocjenu radne učinkovitosti državnog službenika te propisati objektivne i mjerljive kriterije za ocjenjivanje. Stoga je potrebno novim Zakonom o državnim službenicima i provedbenim propisom urediti postupak ocjenjivanja i kriterije za ocjenjivanje.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona. Budući da je zakon u 1. čitanju ima prostora za poboljšanja i nastavak socijalnog dijaloga.

Također, podržana su rješenja kojima se uvodi centralizirani sustav selekcije kod zapošljavanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o državnim službenicima, P.Z. br. 528

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 515, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje prestao s radom, a njegove poslove i djelokrug rada je preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Budući da je Središnji državni ured sukladno važećem Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima nositelj mjere stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima potrebno je žurno izmijeniti važeći zakon s obzirom na promjene u djelokrugu tijela državne uprave, odnosno uskladiti nadležnosti. 

Također, budući da se Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima primjenjuje na većem dijelu Sisačko-moslavačke županije (područja koja su potpomognuta ili od posebne državne skrbi), a koja županija je pogođena katastrofalnim posljedicama razornog potresa, cilj je ovog Zakona omogućiti stambeno zbrinjavanje u vidu privremenog i/ili trajnog smještaja svih stradalnika potresa koji ostvaruju uvjete u skladu sa ovim Zakonom. 

Ovim Zakonom u tu svrhu omogućava privremeno stambeno zbrinjavanje i onih stradalnika potresa koji su smješteni u kontejnerskim naseljima a koja se nalaze izvan potpomognutih područja, za vrijeme dok se ne obnove ili izgrade stambene jedinice u kojima su prebivali prije potresa. Privremeni smještaj kao i trajno stambeno zbrinjavanje će se na temelju ovoga Zakona omogućiti u stambenim jedinicama u državnom vlasništvu, koje se obnavljaju i grade sredstvima iz fondova Europske unije te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. 

Naime, postojećim propisima, među kojima je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije/23.),čija je provedba u javnom i u interesu Republike Hrvatske, nije predviđena mogućnost stambenog zbrinjavanja u stambenim jedinicama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se grade sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Ovim Zakonom se ta mogućnost predviđa, a s ciljem pomoći građanima na potresom pogođenim područjima i stambenom zbrinjavanju istih.

S obzirom da se završetak prvih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske koje se grade sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija očekuje krajem kolovoza 2023. potrebno je žurno zakonom propisati navedenu mogućnost, a kako bi se čim ranije stambeno zbrinule osobe koje žive u kontejnerskim naseljima.

Pozdravljeno je prihvaćanje primjedbi Pučkog pravobranitelja kojima je izmijenjen članak 22. stavak 4. postojećeg Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima te je sada precizirano da korisnik stambenog zbrinjavanja neće izgubiti pravo ako preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje ako prethodno dobije suglasnost nadležnog ministarstva. Također, s obzirom da nemali broj stradalnika potresa iz 2020. godine i dalje živi u kontejnerskim naseljima na potpomognutim područjima podržano je svako nastojanje za njihovim zbrinjavanjem u primjerenije objekte.

Nadalje, istaknuo je kako su osobe koje žive u kontejnerskim naseljima često starije životne dobi i korisnici prava iz sustava socijalne skrbi, samci i ne služe se računalom te su i sami stradalnici ukazali na nedostatak informacija o njihovoj daljnjoj sudbini i smještaju, kao i nejasnom postupku zbrinjavanja, redoslijedu i prioritetima, a što dodatno ukazuje da pravo i postupak stambenog zbrinjavanja trebaju biti jasno propisani i komunicirani.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, P.Z. br. 515

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.lipnja 2023. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava veći raspoloživi dohodak osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu. Ovim Prijedlogom zakona uređuje se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura. 

Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenome, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Navedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa odnosi se isključivo na primitke po osnovi plaće, a ne i na ostale primitke uz plaću (potpore, nagrade, dnevnice, bonusi isplaćeni iznad neoporezivih iznosa). 

Korisnici prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje su svi osiguranici po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi iznos od 1.300,00 eura (dodatni rad, dopunski rad, rad u nepunom radnom vremenu koji uključuje i radni odnos umirovljenika do polovice punog radnog vremena i sl.). Navedeno umanjenje primjenjuje se na mjesečnoj razini i smatra se konačnim obračunom (ne provodi se godišnji obračun) te neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja (neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine). 

Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj ne samo na 53,5% svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, već i na sve zaposlenike s bruto plaćom do 1.300,00 eura.

Predlaže se stupanje na snagu odredbi o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje 1. prosinca 2023. godine kako bi primjena navedenog umanjenja krenula za plaće za prosinac 2023. godine koje se u pravilu isplaćuju u siječnju 2024. godine.

U raspravi su podržana predložena rješenja koja će dovesti do povećanja plaće uz ostale izmjene poreznih propisa koji su u saborskoj  proceduri. Također, u raspravi je više puta naglašeno da je nužno povećanje plaća, a ne preuzimanje obveza države umjesto poslodavaca. Ovakvim rješenjima se pogoduje poslodavcima te narušava mirovinski sustav. Iznijeto je mišljenje po kojemu se od ovoga trenutka politizira s mirovinskim sustavom jer državni proračun preuzima obveze podmirenja doprinosa. Visoke plaće i bolja demografska politika su jedini jamac održivosti mirovinskog sustava i socijalne sigurnosti budućih umirovljenika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 20. lipnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 465, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 17. ožujka 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlada Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu uređen rad digitalnih platformi a primjena  odredbi stupit će na snagu 1. 1.  2024. godine. Pritom je ukazala na problem dostavljačkih platformi koje nedovoljno štite radnike.

Digitalne platforme su poslodavci radnicima a ne posrednici između korisnika i radnika. Agregatori nisu potrebni kao posrednik između platforme i radnika, a niti mogu biti poslodavci jer ne određuju cijenu rada, ne utječu na izgled aplikacije niti načine poslovanja platforme.

Status radnika putem digitalnih platformi u Hrvatskoj je različit, ovisno po kojoj osnovi ga obavljaju. Dio je samozaposlen i oni imaju ugovore o poslovnoj suradnji, dio radi preko student servisa, a dio po nekim drugim osnovama tj. ugovorima. Tu je stanje zasad prilično nesređeno. Ljudi koji su samozaposleni pa rade po ugovoru o poslovnoj suradnji dobivaju novce dok uistinu i rade. Nemaju pravo na bolovanje ili godišnji odmor jer kad ne rade nemaju ni izvor primanja.

U raspravi su predstavnici Vlade RH naglasili da je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o radu, s jedne strane, osiguran kvalitetan zakonski okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, između ostalog i poduzetničkih aktivnosti digitalnih radnih platformi, a s druge su strane osigurani pravedni radni uvjeti te potaknuti inovativni oblici rada, između ostalog i u dijelu uređenja platformskog rada.

Također su istaknuti da su osigurani dostojanstveni uvjeti u ovom novom obliku zapošljavanja i rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi, neovisno o tome je li platformskom radniku poslodavac izravno digitalna radna platforma ili agregator kao njezin posrednik na tržištu. Kada radnik sklopi ugovor o radu s agregatorom, isti će imati sva prava i obveze iz radnog odnosa, jednako kao i drugi radnici u Republici Hrvatskoj, s time da u ovom slučaju postoji i dodatna zaštita radnika od zlouporaba, i to u vidu solidarne odgovornosti platforme za obveze koje njezin posrednik ima prema svom radniku.

Nadalje upoznali su Odbor kako je u postupku i uspostava novog informacijskog sustava koji će služiti kao jedinstvena elektronička evidencija rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, a čija će primarna svrha biti osiguravanje preduvjeta za kvalitetan nadzor inspekcijskih službi nad radom poslodavaca koji posluju putem digitalnih platformi.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno ukidanje posrednika na tržištu platformskog rada (tzv. agregatora) te uređenje izravnog radnog odnosa između digitalne radne platforme i radnika ili uređenje ugovornog odnosa između te iste platforme i samozaposlene osobe koja koristi usluge digitalne platforme.

Također, ukazano je na probleme kada je u  pitanju zaštita na radu, pitanje zaštite u slučaju nesreća, dostojne plaće, prava na sindikalno organiziranje, prava na štrajk i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 465

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 7. lipnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 506, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.                

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su izmjene i dopune Zakona su donesene u cilju prenošenja Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije. Direktiva utvrđuje obvezu država članica da provedu unaprijed ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.

Europska komisija provela je evaluaciju prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo i obavijestila Republiku Hrvatsku o rezultatima evaluacije te izrazila svoje dvojbe oko  usklađenosti. Stoga se pristupilo izradi ovoga Prijedloga zakona kojim se predlažu ispraviti sve neusklađenosti.

Važećim je Zakonom propisano da su nadležna tijela za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija - nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije.

Nadalje, ovim Zakonom propisat će se obveza svih ovlaštenih predlagatelja zakona, podnositelja amandmana te predlagatelja i donositelja drugih propisa i općih akata da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz ocjenu proporcionalnosti.

Također, ovim Zakonom predlaže se definirati nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti, a kojom definicijom će biti obuhvaćena tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. 

U raspravi je istaknuto kako u sustavu postoje 182 regulirane profesije te je iznimno bitno da komore bez suglasnosti resornih ministarstava/nadležnih tijela neće moći provoditi ocjenu proporcionalnosti.

Također, u raspravi je ukazano na probleme priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ukrajini. Iako je cilj  predloženog Zakona spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija kao i povećanje mobilnosti stručnjaka, ipak su to sustavi obrazovanja koji nisu kompatibilni s našim obrazovnim sustavom, a kada je riječ o Ukrajini osim jezičnih barijera i poznavanje engleskog jezika je dodatan problem.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, 
P.Z.E. br. 506

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 17. svibnja 2023. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj i javnim službama, P.Z. br. 318, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuje ustroj i vođenje Registra zaposlenih u državnoj i javnim službama, te korištenje informacijskog sustava Centraliziranog obračuna plaća (COP) u državnoj i javnim službama.

Razlike između ovoga Prijedloga zakona u odnosu na prvo čitanje je i u samom nazivu Zakona. Naime, pojam „javni sektor“ zamijenjen je pojmom „državna i javne službe“ kako bi se jasno i nedvosmisleno propisalo na koje korisnike se odnosi.

Propisano je izrijekom da je izvršitelj obrade podataka Financijska agencija koja provodi obradu podataka u ime nadležnog tijela.

U raspravi je istaknuto kako je Financijska agencija vodeća hrvatska tvrtka na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga, zato je dobro da je izrijekom propisano da je izvršitelj obrade podataka Financijska agencija.

Također, u raspravi je predlagatelj pojasnio kako je ovaj Zakon samo jedan u nizu predstojećih izmjena zakona kojima će se urediti plaće u državnoj i javnim službama. 

Prvi korak je obveza korištenja Registra i COP-a za sve proračunske korisnike državnog proračuna što će pridonijeti boljoj transparentnosti sustava plaća na način da će na jednom mjestu biti dostupni podaci o plaćama svih onih kojima se plaće isplaćuju iz državnog proračuna. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno napraviti cjelovitu stručnu  analizu plaća svih  korisnika državnog proračuna jer se u zadnje vrijeme stječe dojam da je i samo vrednovanje rada kao i povišice plaće u krajnjoj ovisnosti o umijeću pregovora, npr. liječnici, medicinske sestre, suci.

Na kraju rasprave predlagatelj je upoznao Odbor da se planira  u dogledno vrijeme uključiti u COP i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj i javnim službama, P.Z. br. 318

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici  održanoj 10. svibnja 2023. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 9. lipnja 2021. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020. i Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2021.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Zavod, unatoč izazovnom vremenu na koje se odnose Izvješća, uredno i pravodobno ispunjavao svoje obveze koje se odnose na isplate mirovina, dječjeg doplatka i isplata nacionalnih naknada za starije osobe.

U 2020. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 241 085 korisnika i 1 536 3000 osiguranika, tako da je omjer 1:1,24. Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 43,980 milijardi kuna, a rashodi  44,005 milijarde, od čega za mirovine 42,150 milijardi kuna, odnosno 95,79%, u odnosu na 2019. godinu veći su za 3,1%.

Nadalje, istaknuo je kako je tijekom 2020. godine podneseno 458 856 zahtjeva za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja, a doplatak za djecu koristilo je 143 121 korisnika.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila Izvješća visoko kvalitetnim i transparentnim. Također, naglašeno je kako je Zavod uredno i promptno odradio, odnosno, isplatio pet  jednokratnih dodataka umirovljenicima sukladno Odlukama Vlade iz svog paketa mjera pomoći umirovljenicima s niskim mirovinama, a rješava i zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo razdvojiti isplatu korisnika  mirovina po posebnim propisima u odnosu na korisnike po općem propisu. Budući da je informacijska i komunikacijska tehnologija važan dio provedbe mirovinskog osiguranja iznijet je prijedlog da se što prije omogući razmjena podataka s drugim sustavima, primjerice s Poreznom upravom kako bi budući korisnici mirovina bili upoznati o obvezi plaćanja poreza.

U raspravi je ukazano kako je nizak obuhvat korisnika naknade za starije budući da su strogi kriteriji za ostvarivanje tog prava, posebice u odnosu na zakonom propisanu obvezu neprekidnog prebivališta u RH u trajanju od najmanje dvadeset godina. Također, ukazano je na nemogućnost isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine koji nisu mirovinu ostvarili u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, a koji žive u Republici Hrvatskoj.

Na kraju rasprave predlagatelj je upoznao Odbor s problemima oko zapošljavanja u Zavodu, a jedan od razloga su i niske plaće koje nisu privlačne za mladi obrazovni kadar koji im je potreban.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložio  pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020. godinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici  održanoj 10. svibnja 2023. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 13. lipnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2021. i Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Zavod, unatoč izazovnom vremenu na koje se odnose Izvješća, uredno i pravodobno ispunjavao svoje obveze koje se odnose na isplate mirovina, dječjeg doplatka i isplata nacionalnih naknada za starije osobe.

U 2021. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 232 601 korisnika i 1 571 672 osiguranika, tako da je omjer 1:1,28. Ukupni prihodi  Zavoda iznosili su 45,318  milijardi kuna,  a rashodi  45,309 milijarde, od čega za mirovine 43,500 milijardi kuna, odnosno 96,01%, u odnosu na 2020. godinu veći su za 3,2%.

U raspravi je većina članova Odbora ocijenila Izvješća visoko kvalitetnim i transparentnim. Također, naglašeno je kako je Zavod uredno i promptno odradio, odnosno, isplatio pet  jednokratnih dodataka umirovljenicima sukladno Odlukama Vlade iz svog paketa mjera pomoći umirovljenicima s niskim mirovinama, a rješava i zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo razdvojiti isplatu korisnika  mirovina po posebnim propisima u odnosu na korisnike po općem propisu. Budući da je informacijska i komunikacijska tehnologija važan dio provedbe mirovinskog osiguranja iznijet je prijedlog da se što prije omogući razmjena podataka s drugim sustavima, primjerice s Poreznom upravom kako bi budući korisnici mirovina bili upoznati o obvezi plaćanja poreza. Nadalje, iako se omjer osiguranika i korisnika mirovine blago poboljšao u odnosu na 2020. godinu iznijeto je mišljenje da to nije dovoljno za održivost sustava. 

U raspravi je je ukazano kako je nizak obuhvat korisnika naknade za starije budući da su strogi kriteriji za ostvarivanje tog prava, posebice u odnosu na zakonom propisanu obvezu neprekidnog prebivališta u RH u trajanju od najmanje dvadeset godina. Također, ukazano je na nemogućnost isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine koji nisu mirovinu ostvarili u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, a koji žive u Republici Hrvatskoj.

Na kraju rasprave predlagatelj je upoznao Odbor s problemima oko zapošljavanja u Zavodu, a jedan od razloga su i niske plaće koje nisu privlačne za mladi obrazovni kadar koji im je potreban.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske kratko je  obrazložio  pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2021. godinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2021.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 10. svibnja 2023. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 29. ožujka 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa zaprimljenim pritužbama i predstavkama koje su građani uputili u 2021. godini. Ured je zaprimio 2.720 pritužbi, odnosno oko 20% više nego u prethodnoj godini, a povodom čega su imali 5.826 postupanja. Pritom je istaknuo kako stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj danas nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz predmetnog Izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju  prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je pitanje zapošljavanja i ulaska u svijet rada bolno pitanje za sve nezaposlene osobe s invaliditetom u radno-aktivnoj dobi. Na dan 31. prosinca 2021. u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom je evidentirano 11.694 zaposlenih osoba s invaliditetom što pokazuje porast u zapošljavanju od samo 269 osoba s invaliditetom više u odnosu na 31. prosinac 2020.

Centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku ističu otežane uvjete poslovanja zbog pandemije, kao da se i dalje suočavaju s nedostatkom kadrova određenih struka poput stručnjaka edukacijske rehabilitacije i socijalnog rada. Jednako tako, iako je pravni okvir unaprijeđen, pojedini sustavi i dalje ne prepoznaju važnost profesionalne rehabilitacije. Prema zaprimljenim podacima od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tijekom 2021. godine niti jednom osiguraniku nije priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Boljim povezivanjem sustava, ubrzao bi se proces profesionalne rehabilitacije i smanjio period od nastanka invaliditeta do upućivanja u profesionalnu rehabilitaciju. Uspješno provođenje usluga profesionalne rehabilitacije ključni je preduvjet za zapošljavanje i dugotrajno zadržavanje osoba s invaliditetom na tržištu rada te sprječavanje neosnovanih i preuranjenih odlazaka u mirovinu. 

Najčešće pritužbe odnosile su se na male mirovine, dugotrajnost postupka donošenja rješenja od strane HZMO-a, nepriznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog neutvrđene djelomične ili potpune nesposobnosti za rad i nepoštivanja zakonskih odredbi. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložio pisano mišljenje Vlade Republike, te pritom istaknuo kako se bilježe pozitivni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom no to još nije na zadovoljavajućoj razini.

U raspravi je ukazano kako poslodavci u realnom sektoru zapošljavaju osobe s invaliditetetom u većoj mjeri nego poslodavci u javnom /državnom sektoru. Zabrinjavajućim je ocjenjena ta praksa da se zbog neispunjavanja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom radije plaća novčana naknada. Iznijet je dobar primjer zapošljavanja jedino u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Suglasni su članovi Odbora da unatoč uspostavljenim zakonskim okvirima koji omogućavaju lakše zapošljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom da je neophodno povećanje razine svijesti o njihovom statusu i položaju u društvenoj zajednici, posebice zbog toga što ih poslodavci često u praksi ne zapošljavaju smatrajući da ne mogu kvalitetno obavljati radne zadatke, što ih nerijetko dovodi na same margine društva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj  19. travnja  2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama  Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom, P.Z. br. 472, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom predlaže postupno ukidanje smanjenja mirovina ostvarenih ili određenih  prema posebnim propisima, na način da se od 1.7. 2023.g., smanji postotak smanjenja sa sadašnjih 10% na 5%, a od 1.1.2024. godine u cjelosti ukine. Ovim izmjenama obuhvatit će se oko 96.343 korisnika mirovine ostvarenih, odnosno određenih prema posebnim propisima, a od toga je više od 63.000 hrvatskih branitelja.

U raspravi je podržano donošenje ovoga  Zakona. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi dobro bilo da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji će po službenoj dužnosti odrediti mirovine, odnosno dodatak mirovini koji su smanjeni do 30. lipnja 2023. godine, donese i rješenja.

Nadalje, iznijet je prijedlog da se tzv. povlaštene mirovine isplaćuju iz državnog proračuna. U raspravi je istaknuto kako oko 42% mirovina nije pokriveno uplatama doprinosa. Ukazano je i na problem velike većine umirovljenika u ovoj kategoriji koji su oštećeni  budući da im je mirovina rasla redovitim usklađivanjem, a čim bi prešla limit od 3.5000 kn ona se sukladno Zakonu umanjila, a limit je utvrđen prije 12 godina.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama  Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 472

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 

Poštovana predsjednice Odbora, 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 23. ožujka 2023. godine, raspravio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 77. stavka 1. Zakona o radu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela dr. sc. Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 22. veljače  2023. godine.

Sukladno odredbi članka 209. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je većinom glasova odlučio (7 za, 3 protiv i 1 suzdržan) da je Prijedlog za davanje vjerodostojnog  tumačenja članka 77. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.) neosnovan, te da ne postoji potreba za davanje vjerodostojnog tumačenja.

Odredba članka 77. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14.,127/17., 98/19. i 151/22.) glasi:

Trajanje godišnjeg odmora
Članak 77.
(1)    Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.

Odredba članka 1. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“ br. 115/18. i 34/21.) glasi: 
Članak 1.
Osobe koje ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema odredbama općeg propisa o mirovinskom osiguranju i prema odredbama ovoga Zakona su:
1. osiguranici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.
Predmet vjerodostojnog tumačenja te zakonske odredbe jest utvrđivanje prava na najmanje 5 tjedana godišnjeg odmora za radnike zaposlene na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.

Obrazloženje:

U dvojbi oko postojanja prava na  godišnji odmor od najmanje pet tjedana za radnika koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja sukladno Zakonu o radu, većina članova Odbora drži da je Zakon o radu opći propis kojim je utvrđena donja granica prava. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu utvrđuje se broj dana godišnjeg odmora s obzirom na intezitet štetnosti poslova i njegovog utjecaja na zdravlje radnika te se za radnike koji rade na tim radnim mjestima može ugovoriti i veći broj dana godišnjeg odmora.
Posebnim propisima kao što je Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - staž se računa s povećanim trajanjem i snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu na način i pod uvjetima propisanim Zakonom, radnici na takvim radnim mjestima imaju tzv. “benificirani radni staž“ i na njih se ne odnosi odredba o pravu na godišnji odmor od najmanje 5 tjedana.
Pravo na godišnji odmor najmanje 5 tjedana odnosi se na radnike koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, a koji rade u skraćenom radnom vremenu sukladno članku 64. Zakona o radu.

Slijedom navedenoga Odbor je zauzeo stajalište da ne postoji potreba za davanjem vjerodostojnog  tumačenja članka 77. st. 1. Zakona o radu.

S poštovanjem, 

                PREDSJEDNIK ODBORA

  Željko Pavić
 

Poštovani gospodine predsjedniče,  

Odbor za rad, mirovinski sustav  i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici  održanoj 23. ožujka 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu COM (2022) 489, D.E.U. br. 22/010, koje je predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 14. ožujka 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl. 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/391, Urbroj: 50301-21/06-22-3  na sjednici održanoj 15. studenoga 2022. godine.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik  Ministarstva  rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pritom je istaknuo kako je cilj predložene  Direktive dodatno smanjivanje granične vrijednosti izloženosti azbestu za deset puta manju od one koja je trenutno propisana u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska se zalaže za duži period za transponiranje direktive kako bi se tvrtke koje posluju mogle prilagoditi takvim zahtjevima.

U raspravi su iznijeta mišljenja po kojima bi trebalo jasno utvrditi pravila kako i pod kojim uvjetima se na siguran način odlažu materijali koji sadrže azbest. Budući da su radnici u građevinskom sektoru najizloženiji oboljevanju od rizika izlaganja azbestu dobro bi bilo već sada smanjiti granične vrijednosti s 0,1 na 0,001 vlakana/cm3 imajući u vidu izvođenje velikih građevinskih radova zbog obnove zgrada oštećenih potresom. 
Nadalje, trebalo bi propisati obvezu za poslodavce da provedu dijagnostiku azbesta prije početka radova. Također, korisno bi bilo odrediti minimalne zahtjeve za osposobljavanje radnika za rad s azbestom.

Na kraju rasprave predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se Pravilnicima o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu osigurati veći stupanj zaštite radnika, te propisati obvezu poslodavcu da u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom, osigura odgovarajući zdravstveni nadzor radnika za koje rezultati procjene rizika ukazuju na rizik po zdravlje zbog izloženosti opasnim kemikalijama.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 4 suzdržana) donio sljedeće

MIŠLJENJE

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu COM (2022) 489, D.E.U. br. 22/010

S poštovanjem, 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                         
                                            Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 1. ožujka 2023. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. veljače 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se propisanim radnim vremenom uređuje pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojim potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Predložene su i iznimke od općeg pravila. Tako bi iznimno nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."

Osnovne razlike u odnosu na 1. čitanje Zakona odnose se na zabranu rada pekarnica nedjeljom te stupanje na snagu ovoga Zakona  od  1. srpnja 2023.g. na način da se u 16 radnih nedjelja  ne ubrajaju nedjelje koje su kod trgovca bile radne do stupanja na snagu ovoga Zakona.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

-Većina članova Odbora podržava  predložene izmjene Zakona koje će doprinijeti boljoj  ravnoteži između obiteljskog života i rada, u djelatnosti koja je visoko feminizirana.
-Iznijeto je mišljenje po kojemu bi valjalo regulirati da isti radnik može raditi samo 1 ili 2 nedjelje mjesečno.
-U raspravi je naglašeno kako je izmjenama Zakona o radu  propisano da svaki sat rada nedjeljom ne smije biti plaćen manje od 50%. Budući da u djelatnosti trgovine nema kolektivnih ugovora bilo je nužno  zakonom propisati donju granicu prava iz rada.
-Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojem rad trgovina treba prepustiti slobodnom tržištu a ne ga ograničavati.
-Dio  članova Odbora drži da  bi trebalo  proširiti broj radnih nedjelja, odnosno prepustiti jedinicama lokalne samouprave da odlučuju o radu nedjeljom zbog potreba turizma ili nedostatka trgovina u malim mjestima.
-Ukazano je na moguće probleme u padu prometa zbog kojeg će trgovci imati manje potrebe za radnicima, kao i na predstojeće gužve pri kupnji subotom, odnosno drugim radnim danom.
-Iznijeto je mišljenje po kojemu osobna potrošnja građana najviše puni proračun te će  neradan dan utjecati i na prihode proračuna.
-U raspravi je više puta naglašeno kako će se nakon godinu dana napraviti naknadna procjena učinaka ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 15. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 451, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Zakonom osiguravaju  minimalni životni i egzistencijalni standardi  građanima koji su se uslijed više sile našli nezbrinuti. Također, provedba ovog Zakona je u javnom interesu i u interesu Republike Hrvatske koja brine o revitalizaciji i gospodarskom razvitku svih svojih krajeva s naglaskom na pomoći građanima na pogođenim područjima i njihovom stambenom zbrinjavanju.

Postupci obnove uređeni ovim Zakonom bit će jednostavniji i učinkovitiji čime će se olakšati i ubrzati provedba obnove na potresom pogođenim područjima. Administrativno će se pojednostaviti postupak te će se ujedno građanima olakšati provedba obnove koju provode sami davanjem novčane pomoći za sve faze procesa (novčana pomoć za troškove izrade projekta i koordinacije samoobnove te mogućnost dobivanja novčane pomoći prije početka obnove).Također, poboljšat će se provedba stambenog zbrinjavanja građana s potresom pogođenih područja.

Predloženim rješenjima u ovom Zakonu jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove.

Nadalje, predloženim Zakonom uređuju se sva pitanja vezana uz pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg  državnog ureda Ministarstvu, čime će poslove obnove obavljati jedno tijelo državne uprave.
     
Kao jedno od značajnijih rješenja, za potrebe provedbe postupaka iz ovoga Zakona proširuju se dokazna sredstva kojima podnositelj zahtjeva dokazuje pravo vlasništva, a koja se razlikuju od uobičajenih načina dokazivanja. Dodatna dokazna sredstva su uvedena radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka odlučivanja o obnovi uz napomenu da  rješenje o obnovi i rješenje o novčanoj pomoći nemaju pravnog učinka na pravo vlasništva i druga stvarna prava na obnovljenoj nekretnini. Nadalje, potiču se građani da sami provode obnovu te se uklanjaju i ostale prepreke koje su usporavale proces obnove. 

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice rješenja koja se odnose na administrativno rasterećenje. Također, većina članova Odbora smatra da će jednostavniji postupak pridonijeti bržoj obnovi.
U raspravi je ukazano na probleme građevinskih poduzeća koja su preuzela poslove u obnovi a potom pokrenuli stečajni postupak. Također, ukazano je na nedostatak domaćih radnika u građevini, a predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor ako bude potrebe da će se angažirati i strani radnici. Nadalje, pozitivnim je ocjenjeno uvođenje aplikacije u poslovne procese kako bi se građane što više rasteretilo.
Ukazano je i na probleme nedovoljne informiranosti građana u postupcima obnove te predloženo kao korisno rješenje da se građani informiraju putem lokalnih medija. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, P.Z. br. 451

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 15. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 436, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 15. prosinca 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim  Vlada podržava predložene izmjene Zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  zakonskim prijedlogom predlaže da se prihodovni cenzus, temeljem kojeg osiguranici ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, poveća s 2.000,00 kuna (265,45 eura) na 331,81 euro mjesečno, dok se za samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa s 2.500,00 kuna (331,81 euro) na 415,42 eura mjesečno.

Predloženo povećanje iznosi 11%, a pozitivno bi utjecalo na socijalno najugroženije osiguranike koji ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Također, u raspravi je ukazano kako predloženi prihodovni cenzus obuhvaća puno širu populaciju od umirovljenika. 
Nadalje, istaknuto je kako je potrebno što prije definirati granice siromaštva, metodologiju kojom se utvrđuje te napraviti registre obitelji budući da je u EU u funkciji digitalni identitet. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi Državni zavod za statistiku trebao prikupljati podatke o „granici siromaštva“, a ne kao do sada sindikati. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 15. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 436, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 15. prosinca 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim  Vlada podržava predložene izmjene Zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  zakonskim prijedlogom predlaže da se prihodovni cenzus, temeljem kojeg osiguranici ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, poveća s 2.000,00 kuna (265,45 eura) na 331,81 euro mjesečno, dok se za samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa s 2.500,00 kuna (331,81 euro) na 415,42 eura mjesečno.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Također, u raspravi je ukazano kako predloženi prihodovni cenzus obuhvaća puno širu populaciju od umirovljenika. 

Nadalje, istaknuto je kako je potrebno što prije definirati granice siromaštva, metodologiju kojom se utvrđuje te napraviti registre obitelji budući da je u EU u funkciji digitalni identitet. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi Državni zavod za statistiku trebao prikupljati podatke o „granici siromaštva“, a ne kao do sada sindikati. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u javnom sektoru, P.Z. br. 318, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom jasnije definira pojam javnih službi, te otklanjaju dvojbe oko toga tko se smatra obveznim koristiti Registar zaposlenih u javnom sektoru te obračunavati i isplaćivati plaće putem Centraliziranog obračuna plaća.

Nadalje, proširuje se obuhvat obveznika korisnika Registra i COP-a na sve proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna (izuzev trgovačkih društava) vodeći se Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna – kao temeljnim popisom (bazom podataka) kojeg vodi Ministarstvo financija.

Također, proširuje se obveza korištenja COP-a na druge isplate zaposlenicima i isplate vanjskim suradnicima koje se vrše iz državnog proračuna, a ne samo za plaće i naknade zaposlenicima u javnom sektoru.

Osim toga, naglašava se odgovornost korisnika za ažurno vođenje podataka u Registru uvođenjem roka od 8 dana za unos podataka o novom zaposleniku i obveze promjene podataka o zaposleniku odmah po saznanju.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo državne dužnosnike izdvojiti kao posebnu kategoriju zaposlenika u javnom sektoru. Također, u raspravi je ukazano kako bi u dogledno vrijeme trebalo uključiti u COP i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, ukazano je kako nije dobro rješenje po kojemu se trećim osobama omogućava rad na obradi podataka dok FINA ima i materijalne i ljudske resurse upravljanja takvim informacijskim sustavom.

Pozitivnim su ocijenjene odredbe kojima se propisuje tko će davati podatke, pritom je iznijet prijedlog da se propiše kako će se u trenutku davanja podataka obavijestiti i institucija čije su podatke dali budući da je navedeno da podatke daju i institucije koje nisu vlasnici tih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (11 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u javnom sektoru, P.Z. br. 318

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj  7. prosinca 2022. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 291, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 3. lipnja 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/22-12/50, Urbroj: 50301-05/14-22-4) na navedeni akt, kojim Vlada predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 291.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je važeći Zakon o radu pridonio porastu nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno i rada na crno i time pridonio masovnom iseljavanju radnika raznih kvalifikacija i zanimanja iz Hrvatske. Od 2012. do 2016. godine, broj radnika koji u Hrvatskoj rade putem ugovora na određeno povećao se s 13,8% na 22,2%, a više od 20% mladih zaposleno je putem nesigurnih ugovora (EU prosjek 32%). Nadalje, dodatni problem za radnike predstavlja agencijski rad te predlagateljica smatra da bi agencijski rad trebalo u svim pravilima izjednačiti sa standarnim oblicima ugovora o radu i svesti ga samo na nužne poslove koji su sezonski i povremeni. Također, predlagateljica je istaknula kako je potrebno smanjivanje radnih sati jer se na taj način oslobađa prostor za dodatna radna mjesta. Jednako tako, umjesto fleksibilizacije rada potrebno je dodatno ograničiti prekovremeni rad i pooštriti mjere za kršenje radničkih prava, pa tako i za neplaćanje prekovremnih i drugih dodataka.

Nadalje, predlagateljica je istaknula kako rad od kuće ne može biti izlika za smanjivanje radničkih prava i daljnju fleksibilizaciju rada već se upotreba informacijskih tehnologija treba usmjeriti na stvarno usklađivanje privatnog i poslovnog života radnika. Kultura „stalne uključenosti“ i sve veće očekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Zaključno, predlagateljica je naglasila da ZOR mora štititi slabiju stranu, a u ugovornom odnosu poslodavca i radnika to je radnik, kao i da je potrebno osigurati sigurniju poziciju sindikalnog povjerenika i olakšati industrijske akcije sindikatima.

Predstavnik Vlade RH dodatno je obrazložio pisano mišljenje Vlade, te pritom istaknuo kako je temeljem praćenja učinaka Zakona o radu iz 2014. godine te imajući u vidu demografske okolnosti u Republici Hrvatskoj posljednjih godina, u svoj Program Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. uvrstila redefiniranje radnog zakonodavstva u dogovoru sa socijalnim partnerima. Što se tiče aktualnog prijedloga za redefiniranje Zakona o radu, već je isticano kako se istim namjerava, s jedne strane, osigurati kvalitetan zakonski okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, a s druge osigurati pravedne radne uvjete te poticati inovativne oblike rada poput rada od kuće odnosno rada na daljinu, kako bi se, kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potaklo demografsku revitalizaciju Hrvatske.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je upravo postojeći radnopravni zakonodavni okvir u najvećoj mjeri pridonio iseljavanju naših građana/radnika iz domovine. Naime, šikaniranje radnika, potplaćenost i izrabljivanje uz neučinkovit rad Državnog inspektorata doveli su do iseljavanja kvalificirane radne snage u zemlje EU.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu se podržavaju rješenja kojima se agencijski rad treba izjednačiti sa standardnim oblicima ugovora o radu, kao i smanjivanje tjednih radnih sati, te prava radnika na isključenost u slobodno vrijeme. 

U raspravi je predstavnik Vlade RH naglasio kako je za novi Zakon o radu, postignut dogovor sa socijalnim partnerima da se u prvoj normativnoj fazi obuhvati uži opseg zakonske materije, koja ne sadrži reformske promjene instituta radnog vremena, godišnjeg odmora ni prava trudnica i radnika koji koriste rodiljna i roditeljska prava, a iz razloga poštivanja rokova za implementaciju dviju novih EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

S druge strane, poštivanje roka za provođenje obveza utvrđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) je od iznimne važnosti zbog mogućnosti korištenja značajnih financijskih sredstava iz europskih fondova za oporavak i stjecanje otpornosti gospodarstva.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje kako treba težiti da se radno zakonodavstvo uredi tripartitnim dijalogom između socijalnih partnera.

Iznijeto je mišljenje po kojemu predloženi Zakon isključivo vodi računa o zaštiti prava radnika a pritom zanemaruje drugu stranu, odnosno poslodavce.

Dio članova Odbora podržava predloženo rješenje o skraćivanju radnog tjedna jer smatraju da je bitna produktivnost a ne dužina radnog vremena.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 291

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  P.Z.E. br. 314, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona te istaknuo kako je Hrvatska agencija za nadzor  financijskih usluga jedino nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona i Uredbe(EU) 2019/1238, dok su u Prijedlogu zakona bili nadležni Hrvatska narodna banka i Agencija.
Pritom je naglasio da predloženi Zakon neće zamijeniti štednju u trećem mirovinskom stupu, te da država ne daje poticaje za štednju na PEPP.
Štedišama PEPP-a omogućena je prekogranična prenosivost PEPP-a s promjenom boravišta kao i usluga promjene pružatelja (s ili bez promjene boravišta), u skladu s pravom na slobodu kretanja i zaštite osobnih mirovinskih prava.

U raspravi  članovi Odbora nisu imali primjedaba na predloženi Zakon.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  P.Z.E. br. 314

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 320, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između ovoga Zakona u odnosu na Prijedlog zakona te istaknuo kako je izmijenjena definicija radnika i to na način da se radnikom smatra i osoba kojoj je radni odnos kod poslodavca prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Budući da je u pravilu materijalno-pravna zaštita osigurana ovim Zakonom jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, izmjenama se predlaže proširiti obuhvat radnika, na način da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

U raspravi su članovi Odbora podržali proširenje obuhvata radnika s 10 na 12 mjeseci  prije otvaranja stečajnog postupka. 
Predlagatelj je u raspravi pojasnio da je predloženo rješenje po kojemu je produljeno zaštićeno razdoblje s tri na pet mjeseci iznad europskog standarda, te je na taj način osigurana socijalna sigurnost radnicima zbog stečaja poslodavca.
 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 320

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.                

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom uređuje prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad.

Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona odnose se na  članak 18. i 19. Zakona. U članku 18. je dodan   rok za postavljanje zahtjeva prema ugovaratelju u slučaju kada podugovaratelj nije isplatio plaću radniku. Jasnije je određeno kako ugovaratelj odgovara tek ako podugovaratelj, osim što nije isplatio plaću, nije ni izdao obračun neisplaćene plaće.

Naime, obračun neisplaćene plaće ovršna je isprava temeljem koje radnik može ići izravno u naplatu protiv poslodavca. Također, ukoliko bi ugovaratelj temeljem odredbi ovoga Zakona isplatio plaću radniku podugovaratelja, ima pravo u cijelosti namiriti se od podugovaratelja.

U članku 19. točki 2. Zakona brisana je potreba dostave podatka o plaći radnika, iako nitijedan propis ne određuje da je plaća tajni podatak.
U raspravi je predlagatelj pojasnio kako će ministar nadležan za rad pravilnikom propisati način dostave podataka.

Također, u raspravi je naglašeno da će se u provedbi Zakona koristiti već postojeći državni servisi i da će se podaci dobivati iz JOPPD obrasca (izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja) što znači da će se postojeći registri, koji su trenutno u upotrebi na nivou države, staviti u funkciju, kao npr. registar koji je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Poreznoj upravi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo osnovne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je prihvaćen u 1. čitanju. 

Bitna novina je da se obvezno propisuje uvećanje plaće za svaki sat rada nedjeljom koje ne može biti manje od 50%. Nadalje, preciznije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do osme godine života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada. Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca (dosad je bilo uz suglasnost), uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Također, uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika. Predviđa se   mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako bi trebalo propisati minimalno povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim propisom budući da većina poslodavaca povećava plaću u simboličnim iznosima, a mali broj radnika  je zaštićen kolektivnim ugovorima.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo zakonom regulirati prekovremeni rad na način da ga radnik može odbiti bez štetnih posljedica na svoj radnopravni status.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao radniku na izdvojenom radnom mjestu osigurati sredstva za rad i nadoknaditi troškove neovisno koliko taj rad traje, odnosno razmjerno broju dana koliko je radio, a ne samo kako je to predloženo za razdoblje duže od 10 radnih dana. Iznijet je i prijedlog po kojemu bi trebalo propisati otkazni rok od 15 dana za radnike koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu ali su nastavili s radom.

U raspravi je više puta naglašeno da je u Republici Hrvatskoj mala pokrivenost kolektivnim ugovorima te da treba jačati socijalni dijalog i kulturu pregovaranja. Predloženo rješenje kojim se otvara mogućnost za ugovaranje većeg opsega prava za radnike članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora predstavlja prijepor. Ugovaranje pogodnosti isključivo za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora utječe na slobodu sindikalnog organiziranja i radnikova izbora/dobrovoljnog učlanjivanja.

U raspravi je više puta naglašeno kako se ovaj Zakon horizontalno usklađuje sa Zakonom o trgovini koji je upućen u prvo čitanje u saborsku proceduru. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi radnik trebao imati pravo na plaćeni dopust u slučaju pružanja  osobne skrbi u obitelji. 

U raspravi je predlagatelj pojasnio razliku između otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu. Također, upoznao je Odbor s radom agencijskih radnika te kazao kako je njihov broj  u padu. Naglasio je i potrebu za sklapanjem granskih kolektivnih ugovora kako bi se bolje definirala materijalnopravna zaštita radnika, primjerice po pitanju plaće i dodataka na plaću. Nadalje pojasnio je kako je rad na izdvojenom mjestu rada, radi obiteljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života, usklađen sa sadržajem Direktive (EU) 2019/1158 kojom se radniku osiguravaju fleksibilniji radni uvjeti. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj  5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se izmjenama Zakona  predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom  radne nedjelje.

Predložene su i iznimke od općeg pravila. Tako bi iznimno nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,  proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene Zakona, tim više jer se pokušava pronaći ravnoteža između obiteljskog života i rada, u djelatnosti koja je visoko feminizirana. Podržana su i rješenja po kojima svaki sat rada nedjeljom ne smije biti plaćen manje od 50%. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojem rad trgovina treba prepustiti slobodnom tržištu a ne ga ograničavati. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu bi valjalo ograničiti rad radnika na 16 nedjelja a prodajne objekte ostaviti otvorene svim nedjeljama. Dio članova Odbora drži da bi trebalo proširiti  broj radnih nedjelja, budući da smo turistička zemlja.

U raspravi je istaknuto kako je fiskalizacija računa najveća petkom i subotom, te da postoje trgovci koji bilježe porast prometa a trgovine im ne rade nedjeljom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini,  P.Z. br. 429

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i  projekcija za 2024. i 2025. godinu s  Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 413. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su planirani prihodi u iznosu od 24,9 milijardi eura, dok su za 2024. godinu projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. godinu u iznosu od 25,8 milijardi eura.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi, što je 8,8 % ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu.
U 2024.godini ukupni rashodi planirani su u iznosu od 25,6 milijardi eura, a u 2025. u iznosu od 25,9 milijardi eura.

Planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a, dok se manjak za 2024. godinu projicira u iznosu 815 milijuna eura ili 1,1% BDP-a, a u 2025. godini očekuje se manjak od 172 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2023. – 2025. temelji se na odgovoru fiskalne politike na zaštitu stanovništva, javnog i privatnog sektora, posebice najranjivijih u uvjetima snažno rastućih cijena energenata i hrane.
Istaknuto je kako ovaj proračun ima tri cilja: ublažavanje posljedica krize, očuvanje gospodarskog rasta i razvoja te očuvanje socijalne sigurnosti.
Znatan učinak na prihode proračuna očekuje se od povlačenja sredstava iz EU, također očekuje se i usporavanje inflacije na 5,7%.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2023. godinu iznosi 350.226.093 eura. 

U raspravi je predstavnik resornog ministarstva istaknuo da su planirana sredstva za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Rast rashoda najvećim dijelom odnosi se na povećanje sredstava za mirovine i mirovinska primanja (zbog novog Zakona), indeksaciju mirovina i očekivani porast umirovljenika u iznosu od 512,7 milijuna eura.

Većina članova Odbora podržava donošenje Državnog proračuna smatrajući pritom da je dobro isplaniran, socijalan i uravnotežen.

Također, u  raspravi je naglašeno da ovaj proračun odražava politike Vlade usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. 

Pozitivnim je ocjenjeno da je resorno ministarstvo uvažilo primjedbe sindikata na prethodne proračune te je zaključilo pregovore o povećanju materijalnih prava zaposlenika u državnim i javnim službama i osiguralo sredstva prije donošenja proračuna za 2023. godinu.

U raspravi je najveći prijepor izazvala najava uvođenja novog poreza na dobit, odnosno 
Nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33%, no samo na dobit veću od 20% u odnosu na četverogodišnji prosjek. 
Većina članova Odbora podržava uvođenje poreza ukoliko će prihodi od poreza biti redistribuirani najsiromašnijim građanima. Naglašeno je da je porez jednokratan te će se plaćati samo na dobit ostvarenu u 2022. godini.

Iznijeto je mišljenje po kojemu već desetljeće mnoge kompanije u RH ostvaruju ekstraprofite (banke, trgovački centri..) ne plaćaju porez na dobit, a uslijed krize Vlada RH svojim mjerama pomaže i gospodarstvenicima. Budući da nije poznat broj gospodarskih subjekata koji će biti u obvezi plaćanja poreza na dobit iznijet je prijedlog da resorno ministarstvo ubuduće traži kvartalna izvješća od poduzeća a ne izvješće na kraju godine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka  Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj  22. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P. Z. br. 413., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 413. s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. 
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, te izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 411, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga  2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo kako koncem godine odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima u mirovinu, a radna mjesta nije moguće popuniti zbog slabog interesa kandidata za rad u državnoj službi.
Stoga se predloženim Zakonom omogućuje zadržavanje u službi državnih službenika kada navrše 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža ako postoje potrebe službe, u punom ili nepunom radnom vremenu najduže do navršenih 67 godina života službenika.

Također, omogućuje se zapošljavanje korisnika mirovine s polovicom radnog vremena, ali najduže do 67. godine života. Nadalje, predloženi Zakon usklađuje se sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

U raspravi su iznijeta suprotna mišljenja, naime dio članova Odbora smatra kako postoje veliki viškovi zaposlenih u državnim službama, dok dio članova Odbora smatra kako nema viška zaposlenih već je riječ o lošoj organizaciji posla.

Većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona, no smatraju da su njegovi dosezi kratkoročni. Naime, potrebna je cjelovita reforma državne uprave i pomlađivanje državne službe. Iako je u javnosti stvorena percepcija da su državni službenici „paraziti i neradnici“ državna služba ne privlači mlade, obrazovane i ambiciozne kadrove jer su niske plaće, stoga država kao poslodavac mora unaprijediti sustav počevši od provođenja testiranja za ulazak u državnu službu do napredovanja i to po jasnim kriterijima. 
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu stariji službenici ne mogu odgovoriti izazovima suvremenijeg rada u državnoj službi, ali mogu biti korisni u funkciji savjetnika/mentora mlađim kolegama. Nadalje, iznijeta je dvojba kako će predloženi Zakon dovesti do diskriminacije onda kada postoji veći broj službenika koji žele nastaviti raditi nakon 65 godine od potreba poslodavca. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu nisu dobra rješenja kojima se omogućuje pravo na rad i primanje mirovine. 

Za većinu članova Odbora predloženo produljenje rada, odnosno mogućnost ostanka u državnoj službi nakon 65 godine života je opravdano, tim više ako se sagleda situacija na tržištu rada, demografski trendovi i visina mirovina.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 13. listopada 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora 
podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Primjedbe na navedeni Prijedlog zakona dostavili su: Hrvatska udruga poslodavaca, Nezavisni hrvatski sindikati, Nezavisni Sindikat  Radnika Hrvatske, Pučka pravobraniteljica i udruga Cesi.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je donošenje novog Zakona  o radu dio programa Vlade koji je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te implementira dvije europske direktive koje se odnose na ravnotežu između privatnog i poslovnog života i direktivu o transparentnim i predvidivim radnim okolnostima.

Glavne promjene odnose se na ograničenje/suzbijanje dugogodišnjih ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada na izdvojenom radnom mjestu te novog oblika rada putem digitalnih platformi. Prema podacima Eurostata Hrvatska je 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora dok je u  članicama EU takvih ugovora 13,5%., a takvi ugovori se smatraju prekarnim radom. Rad na izdvojenom radnom mjestu je uređen na dva načina, kao rad od kuće i rad na daljinu. Radnik ima pravo na naknadu troškova jedino ako se ugovori rad od kuće za stalno ili ako u jednom  mjesecu radi najmanje 10 dana od kuće.

Također, novina je da radnik može tražiti rad od kuće zbog osobnih i obiteljskih obveza. Nadalje, ako nastupe izvanredne okolnosti koje dovode do izvanrednog prekida rada radnici imaju pravo na 70% prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

Također, mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca do 8 sati tjedno bez ograničenja te privremeno i do 16 sati tjedno bez suglasnosti matičnog poslodavca jedna je od novina.

Nadalje, i plaća je jasnije definirana te se mora radniku isplatiti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Propisuje se da pravo na otpremninu ne ostvaruje radnik koji navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža budući da radnik ispunjava uvjete za starosnu mirovinu. Novina je i predviđena mogućnost ugovaranja pogodnosti/većeg opsega materijalnih prava za članove sindikata.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

- najveći prijepor među socijalnim partnerima odnosi se na predložena rješenja koja reguliraju rad na određeno vrijeme, odnosno fleksibilizaciju radnih odnosa, rad na izdvojenom radnom mjestu, propisivanja dodatnih materijalnih prava za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, gubitak prava na otkazni rok za radnike koji su navršili 65 godina života i 15 godina staža, te pravo radnika na 70% naknade plaće za vrijeme u kojem iz opravdanih razloga ne radi, odnosno u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti. Stoga je član Odbora predložio zaključak da se pisane primjedbe koje su dostavljene Odboru proslijede predlagatelju da se o njima očituje i pisano očitovanje dostavi Odboru. Predloženi zaključak odbijen je većinom glasova (3 za, 5 protiv i 2 suzdržana).

- Dio članova Odbora drži da je dobro predloženo rješenje po kojemu se spriječava  neopravdano sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na tri uzastopne godine uz postojenje objektivnog razloga vezanog za rok,
- dio članova Odbora smatra da je veliki broj iznimki za sklapanje ugovora na određeno vrijeme bez ograničenja (sezonski rad, rad na projektima EU i zamjene radnika i agencijski radnici) što će omogućiti zlouporabu,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao sklopiti ugovor o radu u slučaju rada na izdvojenom radnom mjestu i za vrijeme kraće od 30 dana kad su u pitanju izvanredne okolnosti, 
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi rad na određeno vrijeme trebalo još restriktivnije urediti jer ti ugovori trebaju biti iznimka,
- pozitivnim su ocjenjena rješenja kojima se regulira platformski rad, ali bi trebalo sklapati ugovor o radu neovisno  o iznosima zarade,
- također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao radniku na izdvojenom radnom mjestu osigurati sredstva za rad i nadoknaditi troškove neovisno koliko taj rad traje, odnosno razmjerno broju dana koliko je radio, a ne samo kako je to predloženo za razdoblje duže od 10 radnih dana,
- iznijeto je mišljenje da je u Republici Hrvatskoj mala pokrivenost kolektivnim ugovorima te da treba jačati socijalni dijalog i kulturu pregovaranja,
- predloženo rješenje kojim se otvara mogućnost za ugovaranje većeg opsega prava za radnike članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora predstavlja prijepor. Ugovaranje pogodnosti isključivo za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora utječe na  slobodu sindikalnog organiziranja i radnikova izbora/dobrovoljnog učlanjivanja.

Na kraju rasprave predlagatelj je kazao kako će do 2. čitanja razmotriti odredbe kojima se regulira radno vrijeme pomoraca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 2 suzdržana)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 13. listopada 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.rujna 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je donošenje posebnog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada jedna od mjera iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa uvrštenog u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Neprijavljeni rad negativno utječe na gospodarstvo i na radnike, budući da uskraćuje državu za poreze a radnika za odgovarajući dohodak i pravo na mirovinsko osiguranje.

Obavljanje neprijavljenog rada i primanje „plaće na ruke“ otvara mogućnost istodobnog korištenja raznih naknada iz sustava socijalne skrbi i naknada za nezaposlene.

Poslodavci koji koriste neprijavljeni rad uslijed izbjegavanja poreznih obveza su nelojalna konkurencija onim poslodavcima koji uredno podmiruju svoje obveze prema državi i radnicima. Neisplata plaće predstavlja veliki problem, kako za radnika kojemu rad nije plaćen, tako i za državu kojoj nisu plaćeni doprinosi iz i na plaću te pripadajući porezi.

U raspravi su članovi Odbora  podržali donošenje ovoga posebnog Zakona radi suzbijanja neprijavljenog rada koji ima štetne posljedice kako na radnike čiji rad nije prijavljen tako i na šire gospodarstvo.

Iznijeto je mišljenje po kojemu prikupljanje i čuvanje osobnih podataka radnika predstavlja dodatno opterećenje za poduzetnike te da se ti podaci mogu zlorabiti. U raspravi je više puta naglašeno kako je korisna razmjena podataka ako se podaci pravilno koriste. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo u čl.10.  Prijedloga propisati obvezu poslodavca ne samo  isplate plaće, već i svih primitaka na koje radnik ima pravo sukladno kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu.

Također, u raspravi je istaknuto da je u izradi ovoga Zakona postignut visok stupanj socijalnog partnerstva.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio koje su to osobe neaktivne na  tržištu rada te da njihovu evidenciju u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 5. listopada 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 320, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. 

Također, istaknuo je kako bi se pružila materijalno pravna zaštita radnicima zbog stečaja poslodavca, potrebno je proširiti obuhvat radnika na način da se omogući pristup zaštiti radnicima kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Uz navedeno potrebno je i produljiti zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalno pravna zaštita osigurana važećim Zakonom i to na način da se zaštićeno razdoblje produlji s tri mjeseca na pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. 
Zahtjev za ostvarivanje prava u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem podnosi se Agenciji ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u propisanom roku dok će se izmjenama i dopunama Zakona omogućiti podnošenje zahtjeva i putem HP - Hrvatske pošte d.d., na koji način će se dodatno olakšati radnicima. 

Nadalje, za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika stečajni upravitelj dužan je otvoriti poseban namjenski račun.
Zbog stečaja poslodavca radnicima je ugrožena socijalna sigurnost, a dosadašnja materijalno pravna zaštita nije dovoljna i zbog dugotrajnosti stečajnog postupka. 
U raspravi su članovi Odbora suglasni u ocjeni da su predložena rješenja promjene na bolje. Također, rješenje po kojemu je stečajni upravitelj dužan otvoriti namjenski račun jamči veću i bržu zaštitu za radnike.

Članovi Odbora  u raspravi su podržali su donošenje ovoga Zakona.
  
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalno pravna zaštita trebalo povećati s predloženih 10 mjeseci na 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Predlagatelj je u raspravi naglasio da nikada u potpunosti nije moguće obuhvatiti sve radnike te da je intencija predloženog Zakona zaštititi radničke tražbine ali do 2. čitanja predlagatelj će razmotriti razdoblje prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar  od 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.
Također, u raspravi je istaknuto da se  pravo na potraživanje u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem odnosi i na pravo na isplatu dosuđene naknade štete zbog ozljede na radu i za vrijeme provedeno na bolovanju.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu bi bilo bolje da radnici podnose zahtjeve  putem FINA-e čiji djelatnici u ovome području imaju iskustva, dok službenici u Hrvatskoj pošti nemaju, kao i mogućnost dostave pismena digitalnim putem.

Isto tako, u raspravi je pojašnjeno da  se podnošenje zahtjeva  putem HP - Hrvatske pošte d.d., želi olakšati podnošenje zahtjeva onim radnicima koji ne koriste u dovoljnoj mjeri informatički sustav, a nisu niti sindikalno udruženi pa nemaju pomoć sindikata. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi bilo korisno osnivanje posebnog fonda koji bi radnicima omogućio socijalnu sigurnost u slučajevima otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem.
 
  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 320

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 5. listopada 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  P.Z.E. br. 314, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako paneuropski osobni mirovinski proizvod ne zamjenjuje postojeći nacionalni osobni proizvod niti utječe na nacionalne mirovinske sustave već se radi o dodatnom i dopunskom mirovinskom proizvodu. Svrha donošenja Uredbe je stvaranje osobnog mirovinskog proizvoda dugoročne mirovinske prirode koji će biti prenosiv širom Europske unije i koji će imati prihvatljivu cijenu te će dopunjavati postojeće sustave u državama članicama. Na taj način  usmjerilo bi se veći dio štednje građana Europske unije da iz gotovine i bankovnih depozita stave svoju štednju na tržište kapitala, odnosno na dugorčne investicijske proizvode što bi koristilo kako štedišama tako i gospodarstvu.

Svrha ovoga Zakona je uvođenje novog dobrovoljnog oblika mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj kao i razvijanje i poticanje konkurencije u području mirovinske štednje. Potencijalnim (domaćim i stranim) pružateljima i distributerima omogućit će se nuđenje i distribucija PEPP proizvoda na području Republike Hrvatske, a građanima Republike Hrvatske će se omogućiti da dio svoje mirovinske štednje ostvaruju i putem PEPP proizvoda. Štedišama PEPP-a omogućena je prekogranična prenosivost PEPP-a s promjenom boravišta kao i usluga promjene pružatelja (s ili bez promjene boravišta), u skladu s pravom na slobodu kretanja i zaštite osobnih mirovinskih prava.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Također, suglasni su članovi Odbora u ocjeni  da zbog niskih plaća i standarda nižeg u Republici Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama EU ovaj proizvod neće koristiti veliki broj naših građana/štediša. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo dodatno stimulirati poslodavce da putem poreznih olakšica uplaćuju štednju u III. stup svojim radnicima. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP),  P.Z.E. br. 314

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 28. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 388, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako sindikalno organizirani liječnici nisu u mogućnosti ostvariti reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima za kolektivni ugovor u području zdravstvene djelatnosti koju izravno obavljaju jer ne mogu ispuniti uvjete sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.

Predloženim Zakonom  omogućava se da u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje na liječnike, reprezentativnim sindikatom smatra se i liječnički sindikat koji ima najmanje 20% liječnika članova sindikata od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koji se kolektivni ugovor primjenjuje.

Odboru su pisane primjedbe na predloženi Zakon dostavili: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo pristupiti izmjenama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, a ne Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Naime, uvođenjem posebnih pravila reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje za sindikate koji okupljaju radnike bilo koje struke otvara se mogućnost pregovaranja za strukovne kolektivne ugovore što bi u konačnici dovelo do slabljenja jedinstvene snage radnika u kolektivnom pregovaranju.

Dio članova Odbora drži da se neće narušiti pravni sustav ako se liječnicima napravi ustupak, tim više jer je njihova zastupljenost u drugim sindikatima malobrojna.Također, dio članova Odbora drži da je predloženo rješenje pravično jer su liječnici nositelji zdravstvene djelatnosti te sustav bez njih ne može funkcionirati.
U raspravi je više puta naglašeno da se društveno priznaje liječnicima može osigurati i na druge načine, a ponuđeno rješenje je bez presedana u Europskoj uniji. Na ovaj način odstupa se od dobre prakse, derogira se opći propis čime se otvara mogućnost da takvu praksu pokušaju slijediti i drugi resori, odnosno struke.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova  (6 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj  28. rujna 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih 
radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, P.Z.E. br. 298, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se Konačnim  prijedlogom  zakona vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. 

Također, predloženim izmjenama i dopunama Zakona osigurat će se primjereniji uvjeti rada i socijalna zaštita za vozače kao i primjereniji uvjeti poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za cestovne prijevoznike. 
Nadalje, predloženi Zakon usklađuje se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te se prekršajne odredbe propisuju dvojno/ u kunama i eurima. 

U raspravi iznijeto je mišljenje po kojemu dužnost prenošenja tahografskih podataka o radnom vremenu mobilnih radnika u središnji informacijski sustav predstavlja dodatno administriranje poslodavcima, odnosno otežava poslovanje. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu je sigurnost u cestovnom prijevozu od iznimne važnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                               Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.rujna 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je svrha ovoga Zakona redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina, te da će se povećati obiteljska mirovina za 10%. Nadalje, omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.  Povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine procjenjuje se da će se obuhvatiti više od 136.000 korisnika. Također, predlagatelj je iznio i razlike u predloženim rješenjima u odnosu na prvo čitanje, a koje se odnose na povećanje mirovinskog faktora za četiri i više članova obitelji  s dosadašnjih 1,0 na 1,1., nadalje najniža mirovina povećat će se za 3% od 1.1.2023., također predlaže se povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34% na 45% kao i povećanje polaznog faktora za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa sadašnjih 0,15% na 0,25%.
Također, povećat će se ukupno mirovinsko primanje za korisnike starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, kada navrše 65 godina života, a kojima se u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog druga značajno smanjuje prihod, pod uvjetom da njihova mirovina nije veća od propisanog limita koji se veže uz aktualnu vrijednost mirovine (80 AVM). Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz osobnu starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se predloženim mjerama postići veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika (94% žene), posebice onih s nižim mirovinskim primanjima. Također, naglasio je da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, te posebno pohvalili rješenja koja se odnose na povećanje najnižih mirovina od 3% počevši od 1.1.2023., kao povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34% na 45%.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kako nije jednostavno omogućiti isplate dijela obiteljske mirovine kada se roditelj ne ponaša odgovorno prema novcu. Naime, samo u slučajevima lišenja roditeljske skrbi putem Centra za socijalnu skrb moguće je provesti takvu isplatu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, P.Z. br. 308

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                               Željko Pavić 
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici 
održanoj 16. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama  Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 366, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se ovim izmjenama Zakona urediti pitanja vezana za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Stoga se predlaže da svi iznosi izraženi u kunama  preračunaju u iznose izražene u eurima sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
  
Bez rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama  Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, P.Z. br.366 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                        Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj  11. srpnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako  je svrha ovoga Zakona redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina, te da će se povećati obiteljska mirovina za 10%. Nadalje omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.  Povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine procjenjuje se da će se obuhvatiti više od 136.000 korisnika. 
Također, povećat će se ukupno mirovinsko primanje za korisnike starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, kada navrše 65 godina života, a kojima se u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog značajno smanjuje prihod, pod uvjetom da njihova mirovina nije veća od propisanog limita koji se veže uz aktualnu vrijednost mirovine (80 AVM). Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz osobnu starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. Predviđa se da će ovom mjerom biti obuhvaćeno više od 155.000 umirovljenika, kojima će se povećati ukupno mjesečno mirovinsko primanje. 

Nadalje, uz redovno usklađivanje mirovina od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, dodatno će se postupno povećati i  najniža mirovina za ukupno 3% zaključno do 2025. godine za više od 287.000 korisnika, radi podizanja donje razine prava u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se predloženim mjerama postići veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika, posebice onih s nižim mirovinskim primanjima. Također, naglasio je da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće. 

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj izmijenjene su i odredbe kojima se propisuju novčane kazne u eurima. 

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- suglasni su članovi Odbora kako je nužno poboljšati materijalni položaj  posebno osjetljive kategorije umirovljenika koji su izloženi riziku od siromaštva kada ostanu u samačkim domaćinstvima, 
- hvalevrijedno je povećanje mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine kao i uvođenja mogućnosti korištenja dijela mirovine preminulog  bračnog/izvanbračnog druga, osobito u odnosu na žene starije životne dobi/udovice koje čine najbrojniju skupinu korisnika,
- u raspravi je predlagatelj naglasio kako su ove predložene mjere proizišle iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim je Vlada RH preuzela obvezu osigurati adekvatnost plaća i mirovina, 
- također, istaknuto je kako je sadašnja isplata mirovina pokrivena oko 60% uplatama doprinosa, a u preostalom dijelu iz Državnog proračuna,
- u raspravi je više puta naglašeno da je ovo tek prva faza u reformi mirovinskog sustava, te da će se u suradnji sa Svjetskom bankom napraviti analiza sustava kako bi se dalje mogao unaprjeđivati,
- unatoč velikom rasponu u iznosima najnižih mirovina većina članova Odbora smatra da su predložena rješenja pravična i solidarna,
- nadalje, valjalo bi u budućnosti razmotriti i napraviti analizu siromaštva korisnika mirovine uzimajući u obzir i dohodovni i imovinski cenzus,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo povećati doprinos za mirovinsko osiguranje za 1%, te da bi porez na sve oblike rada trebao biti iste visine,
- na kraju rasprave suglasni su članovi Odbora da će predložene izmjene ipak pomoći najosjetljivijoj skupini umirovljenika da lakše prebrode ekonomsku krizu koja je zahvatila cijelu Europu. 
 

  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 5. srpnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, P.Z.E. br. 298, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. 

Također, predlaže se definiranje novih pojmova kao što su transnacionalna mjera i bilateralni prijevoz robe, zatim propisivanje posebnih pravila o upućivanju vozača (dužnost prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, dužnost vozača ručnog bilježenja podataka o prelasku državne granice ili treće zemlje…), uređivanje načina bilateralne razmjene informacija putem sustava IMI (Informacijski sustav putem kojega prijevoznik koji upućuje vozača podnosi izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju upućuje vozača). 

Nadalje predloženi Zakon usklađuje se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te se prekršajne odredbe  propisuju  dvojno/ u kunama i eurima. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Iznijeto je mišljenje da će predviđene pretjerano visoke novčane kazne kao i prekomjerno prikupljanje podataka u znatnoj mjeri otežati poslovanje cestovnim prijevoznicima.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi se trebalo oduzimati licence svima koji grubo krše Zakon. 

U raspravi je ukazano i na kroničan nedostatak vozača u cestovnom prijevozu.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio da je nužno povećati kazne kako bi se spriječila zlouporaba i manipulacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, P.Z.E. br. 298

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora 18. svibnja 2022. godine održao je 21. sjednicu( tematsku ) povodom Obilježavanja 100-te obljetnice mirovinskog osiguranja - Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
 
Osim članova  Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, kronološki osvrt na stotu obljetnicu rada iznijeli su : Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Serdar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te Srećko Vuković i Mile Rukavina, nekadašnji ravnatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 

Predsjednik Odbora
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 5. svibnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu za održavanje tematske sjednice Odbora povodom 100-te godišnjice osnutka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, koji je predsjedniku Odbora predložio član Odbora, Silvano Hrelja.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 47. stavku 1. podstavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora i jednoglasno (9 za) donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Odbor će održati tematsku sjednicu povodom 100-te godišnjice osnutka Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.

Obrazloženje: 

Predsjednik Odbora sazvat će tematsku sjednicu u tjednu od 16. do 20. svibnja 2022. godine, ovisno o rasporedu obveza ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, kako bi i ministar mogao sudjelovati na sjednici Odbora. Član Odbora, Silvano Hrelja zatražit će materijale od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje koje ćemo dostaviti članovima Odbora radi kvalitetne pripreme za sjednicu.

Predsjednik Odbora

      Željko Pavić
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 28. travnja 2022. godine zajedno s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku i Odborom za obitelj, mlade i sport, raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Marinu Piletiću za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. i čl. 119. st. 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja kandidatu za ministra, te su u raspravi predloženom kandidatu za ministra članovi Odbora i saborski zastupnici postavljali pitanja o prioritetima i načinu rada u Ministarstvu koje ima vrlo široki djelokrug rada.

Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova (6 za , 2 protiv i 1 suzdržan) podupire

Prijedlog za iskazivanje povjerenja Marinu Piletiću za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, 
Željka Pavića.

Predsjednik Odbora

       Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 18. sjednici  održanoj  17.ožujka  2022. godine,razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi COM (2021) 762, D.E.U. br. 21/032, koje je predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15.veljače 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt razmotrio  sukladno čl.154. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/42, Urbroj: 50301-21/22-22-3 na sjednici 7.veljače 2022. godine.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik Ministarstva  rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.Pritom je istaknuo kako je cilj predložene  Direkive poboljšanje uvjeta rada i socijalnih prava osoba koje rade putem platformi, uz istodobno  podupiranje održivog rasta platformi.

U raspravi je istaknuto da postoje brojna pitanja koja su sporna, a odnose se na nužnost jasnijeg definiranja radnog statusa zaposlenih radnika putem platformi, te kriterije kojima se utvrđuje kontrola rada jer predloženi kriteriji teško da će se moći  primijeniti  za sve poslovne modele.

Također, u raspravi je više puta naglašeno kako je ovo tek Prijedlog Direktive,te će se na predstojećim sastancima voditi računa o otvorenim pitanjima i  specifičnostima svake zemlje članice, kao i da je za Republiku Hrvatsku prag od 500 zaposlenih za  alogoritamsku kontrolu previsok te da će se Republika Hrvatska zalagati  za uvođenje obveze evidentiranja platformi, odnosno poslodavaca kako bi se mogla provoditi učinkovita kontrola. Budući da rad putem  platformi  bilježi sve veću rasprostranjenost, nužno je po mišljenju člana Odbora postići suglasje među socijalnim partnerima  oko predložene Direktive jer će proizvesti cijeli niz posljedica i za poslodavce i za radnike.

Na kraju rasprave predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor da su u tijeku izmjene Zakona o radu koji će regulirati i ovaj novi oblik rada. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 za) donio sljedeće

MIŠLJENJE  

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi COM (2021) 762, D.E.U. br. 21/032

Predsjednik Odbora
Željko Pavić

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 248, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13.siječnja 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom osigurava materijalna pomoć nezaposlenim osobama s invaliditetom koje su završile obrazovanje i ne ostvaruju druga prava za vrijeme nezaposlenosti. Nadalje, nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućit će se da na jednom mjestu dobiju profesionalnu uslugu u traženju posla i određenu materijalnu pomoć što će pridonijeti kvalitetnijoj usluzi i boljoj integraciji osoba s invaliditetom  na tržištu rada.

U raspravi je istaknuto kako je u mnogobrojnoj populaciji osoba s invaliditetom veliki broj onih koji su radno sposobni te bi valjalo u nedostatku radne snage kakav bilježimo već niz godina otkloniti barijere za njihovo brže zapošljavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama  dopunama Zakona o tržištu rada, P.Z. br. 248

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 25.siječnja 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z.br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30.prosinca 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  predloženim  Zakonom  nepovezane uplate doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti povezuju po osiguranicima po službenoj dužnosti.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo ubrzati postupak donošenja ovoga, kao  i sličnih zakona kojima se otklanjaju manjkavosti u sustavu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  (10 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o dopunama Zakona o Središnjem registru osiguranika,P.Z.br.201

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i  projekcija za 2023. i 2024. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da su planirani prihodi u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planirani rashodi u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun za 2021. godinu. U 2023. ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijarde kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda, dok se manjak za 2023. godinu projicira u iznosu 2,1 milijarda kuna ili 0,4% BDP-a a u 2024. godine očekuje se višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. temelji se na očekivanom oporavku i rastu gospodarske aktivnosti, te provedenoj poreznoj reformi tijekom 2021. godine. Znatan učinak na prihode proračuna očekuje se od povlačenja sredstava iz EU fondova. U projekcije  je uključeno i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene razornim potresima.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2022.godinu iznosi 55.206.594.824 kuna. 

U raspravi je predstavnik resornog ministarstva istaknuo da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine radi usklađivanja mirovina i očekivanog porasta korisnika. U okviru resora najveće povećanje planirano je za potrebe socijalne skrbi, dok su smanjena sredstva Hrvatskom zavodu za zapošljavanje budući da se ukida potpora za očuvanje radnih mjesta.

U raspravi većina članova Odbora podržava donošenje Državnog proračuna smatrajući pritom da je dobro isplaniran, socijalan i uravnotežen.

Budući da su u tijeku pregovori Vlade i sindikata javnih i državnih službi za potpisivanje novog kolektivnog ugovora u javnim i državnim službama, iznijeto je mišljenje po kojemu je trebalo predstavnike sindikata uključiti u pripremnu fazu izrade Prijedloga državnog proračuna. Naime, ovim Prijedlogom državnog  proračuna nisu osigurana niti planirana sredstva za povećanje materijalnih prava zaposlenika u državnim i javnim službama, a pregovori su započeli. Iako se rebalansom proračuna mogu podmiriti preuzete obveze stječe se dojam u javnosti da državni i javni službenici ne zaslužuju povećane plaće jer se zbog njih moraju na nekoj drugoj stavci raditi uštede da bi oni ostvarili svoja prava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za  2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.listopada  2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203. s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, te izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj  4.studenoga  2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dodatnim poslovima, P.Z. br.149, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Marko Milanović Litre,zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 10.lipnja  2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  predloženim Zakonom  uređuju radni odnosi u dodatnim poslovima, a to su poslovi koji se ugovaraju između poslodavca i umirovljenika, te poslovi između poslodavca i osobe koja je već zaposlena temeljem ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca. Ugovorom o obavljanju  dodatnog posla zasniva se poseban radni odnos.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je pojasnio razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona, a to su:
- predložena materija je već uređena Zakonom o radu, naime  radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 180 sati godišnje pod uvjetom da dobije pisanu suglasnost poslodavca  s kojim ima  prethodno sklopljen ugovor o radu,
- mogućnost proširenja dodatnog rada Vlada razmatra zajedno sa socijalnim partnerima unutar radne skupine za izradu Prijedloga zakona o radu čije je donošenje predviđeno za treći kvartal 2022. godine,
- također sporna su rješenja koja se odnose na oporezivanje te plaćanje doprinosa.
U raspravi je većina članova Odbora suglasna u ocjeni kako nije potrebno donošenje posebnog zakona  budući je navedena materija velikim dijelom već uređena Zakonom o radu. Unatoč liberalizaciji tržišta rada trebalo bi zagovarati veću cijenu rada, a ne mogućnosti  kako dodatnim poslovima osigurati dodatnu zaradu. Za dio članova Odbora dvojbena su predložena rješenja koja se naslanjaju na njemački model, budući da naši poslodavci imaju hrvatski mentalitet. Također, predložena rješenja u čl.8. koja se odnose na oslobađanje od poreza na dohodak i prireza, te smanjene stope doprinosa za mirovinsko osiguranje (10% I stup i 5% II stup) po mišljenju dijela članova Odbora su neprihvatljiva, budući da zadiru u prihode jedinica lokalne  samouprave. Iznijeto je mišljenje po kojemu treba podržati  intenciju predlagatelja, međutim u RH postoji velika zona rada bez ikakve evidencije, odnosno rada na crno, posebice žena, tzv.“ teta čuvalica“ koje je potrebno regulirati, ali cjelovitim izmjenama Zakona o radu.     

Nakon  provedene  rasprave  Odbor  je  jednoglasno  (10  za ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dodatnim poslovima, P.Z. br. 149

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj  4.studenog  2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z. br. 201,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.listopada  2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  predloženim  Zakonom   poboljšava postojeći proces povezivanja podataka o zaduženjima iz Obrazaca JOPPD s uplatama za mirovinska osiguranja. Cilj je daljnje poboljšanje postojećeg procesa povezivanja podataka o zaduženjima  iz Obrazaca JOPPD s uplatama doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja I i II stupa, te ujednačavanje pravila  za sve vrste doprinosa po službenoj dužnosti.

U raspravi je istaknuto kako nepovezane uplate  doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje ne utječu na ostvarivanje prava osiguranika, te da Porezna uprava  vrši kontrolu uplata. Iznijeto je mišljenje po kojemu je  naš sustav kompleksan, te da se mnoga pitanja rješavaju podzakonskim aktima/pravilnicima koje nadležni ministri trebaju donijeti u određenom roku, a  koji se najčešće  ne poštuju. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je uplata doprinosa važan faktor koji utječe na visinu mirovine. Na kraju rasprave predlagatelj je iznio podatak da je samo  oko 0,39% nepovezanih podataka u II stupu, te da će se predstojećim izmjenama Zakona o radu rješavati i tzv. prekarni oblici rada.  
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova  (9 za i 1 suzdržan ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z. br. 201

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 20. listopada 2021. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći,P.Z.br.170, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odboru su dostavili primjedbe na navedeni akt: Regionalni industrijski sindikat iz Varaždina, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske (NSRH) iz Rijeke i Nezavisni hrvatski sindikati. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženi Zakon  razlikuje u odnosu na prvo čitanje samo nomotehnički, a ne i sadržajno. Cilj Zakona je da minimalna plaća istodobno bude socijalni i zaštitni instrument. Također istaknuto je kako se postupno povećavao udio minimalne plaće u zadnjih pet godina s 38% u 2016. godini na 46% u 2020. i 2021. omogućivši tako veća primanja radnicima koji primaju najniže plaće.
U raspravi je većina članova Odbora istaknula kako je nužno propisati da se u iznos minimalne plaće ne smiju uračunavati dodaci koji se odnose na minuli rad, smjenski rad i sl., odnosno da se u članku 2. kojim se mijenja čl.3. stavak 4. proširi na način da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće određena kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 
Također za većinu članova Odbora neprihvatljiva su rješenja u članku 5. predloženog Zakona. Naime, po njihovu mišljenju je nedopustivo i neopravdano rješenje po kojemu poslodavci mogu isplaćivati minimalnu plaću manju od iznosa utvrđenog Uredbom Vlade Republike Hrvatske. 
Nadalje, po mišljenju većine članova Odbora neprihvatljivo je i predloženo rješenje u članku 8. po kojemu poslodavci jednostrano mogu izmijeniti ugovore o radu koji su dvostrani pravni akt. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu treba poticati kolektivno pregovaranje.
U raspravi je naglašeno kako je u proteklih nekoliko godina unaprijeđen institut minimalne plaće kao i postupno povećanje, iako visina minimalne plaće nije onolika koliku bi i radnici i Vlada Republike Hrvatske priželjkivali.
Na kraju rasprave predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor kako je započeo socijalni dijalog oko izmjena Zakona o radu kojim bi se trebala unaprijediti i rješenja koja se odnose na različite osnove povećanja plaće. Pritom je istaknuo kako se ovaj Zakon sada usklađuje s važećim Zakonom o radu, te je predložen u suglasju sa socijalnim partnerima. Primjedbe iznijete u raspravi koje se odnose na čl.5 i čl.8. dodatno će razmotriti prije rasprave na plenarnoj sjednici. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj  20.listopada  2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije,Sisačko-moslovačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z.br.192, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.listopada  2021. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom  izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj ovoga Zakona ubrzati  postojeće postupke obnove i olakšati podnošenje zahtjeva, također ubrzat će se postupci javne nabave a Republika Hrvatska i jedinice lokalne (područne) samouprave financirat će troškove konstrukcijske obnove   na sljedeći  način: Republika Hrvatska 80%, a 20% Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija.Konstrukcijska obnova na području  Zagrebačke županije,Sisačko-moslovačke županije i Karlovačke županije financirat će se i nadalje u 100% iznosu iz državnog proračuna.Predloženim zakonom  ubrzat će se uklanjanje uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno ugrožavaju sigurnost ljudi.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je je neprihvatljivo da se za gradnju  zamjenske obiteljske kuće uvjetuje  sa stanovanjem i prijavljenim prebivalištem ili boravištem vlasnika u uklonjenoj uništenoj obiteljskoj kući. Također je naglašeno da podizanje pragova u postupcima javne nabave predstavlja potencijalnu opasnost za korupciju.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 2 suzdržana ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije,  Zagrebačke županije, Sisačko-moslovačke županije  i  Karlovačke županije 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.br.170, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Nezavisnih hrvatskih sindikata na navedeni akt i Nezavisni Sindikat Radnika Hrvatske (NSRH).

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom  omogućuju veće minimalne plaće radnicima koji rade u djelatnostima u kojima važe kolektivni ugovori koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu. Također, propisuje se obveza izuzimanja iz iznosa minimalne plaće povećanje plaće za  otežane uvjeta rada.
U raspravi su iznijete sljedeće  primjedbe, prijedlozi i mišljena:
- minimalna plaća je socijalno zaštitni instrument kojim se radnike štiti garantirajući im minimum koji su poslodavci dužni isplatiti za njihov rad,
-  trebalo bi utvrditi minimalnu satnicu a ne minimalnu plaću,
- većina članova Odbora podržava predložene izmjene i dopunu Zakona, te smatraju da su rješenja poboljšana u odnosu na važeći Zakon,
- u raspravi su članovi suglasni u ocjeni da se na radnike treba uvijek primjenjivati povoljniji propis,
- izrijekom bi trebalo propisati da je minimalna plaća najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se, ne samo isplaćuje za rad u punom radnom vremenu, već i ona koja se ugovara, utvrđuje ili propisuje,
- suglasni su članovi Odbora da je potrebno u dobroj vjeri nastaviti i jačati socijalni dijalog partnera, a budući su u tijeku razgovori o izmjenama Zakona o radu koji je opći propis valjalo bi proširiti tzv. „otežane uvjete rada“, odnosno pravo na povećanje plaće i za „minuli rad i rad u smjenama“.
- više puta je naglašeno kako je potrebno jačati kolektivno pregovaranje, a ne propisivati proširenje kolektivnog ugovora,
- predloženi Zakon bi trebalo do drugog čitanja poboljšati sukladno pravilima nomotehnike,
- valjalo bi na jasan i nedvosmislen način definirati plaću, jer se u pravnom sustavu koriste razni pojmovi i određivanje, utvrđivanje, ugovaranje, zatim bruto, neto - što sve dovodi do pravne nesigurnosti i manipulacije,
- istaknuto je da unatoč gospodarskim neprilikama/prilikama radnici ne bi smjeli od svojeg rada živjeti u siromaštvu, jer po procjenama iznos minimalne plaće pokriva 25% troškova života četveročlane obitelji,
- također je istaknuto kako se iznos minimalne plaće u nekoliko godina povećao višestruko u odnosu na ranija razdoblja.

Na kraju rasprave predlagatelj je istaknuo kako je postignut dogovor između socijalnih partnera da će nadležno ministarstvo kroz naredne dvije godine analizirati učinke Zakona, a posebice u dijelu pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.br.170

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o obrazovanju odraslih, P.Z.br. 168, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. srpnja  2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj predloženog Zakona sustav obrazovanja odraslih usmjeriti na potrebe pojedinca i  tržišta rada. Naime, u RH registrirano je 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode više od 11 000 programa obrazovanja koje dobivaju rješenje neograničenog trajanja za izvođenje formalnih programa obrazovanja što je dovelo do toga da su u velikoj mjeri programi zastarjeli, a često i neusklađeni s pozitivnim propisima. Sukladno predloženom Zakonu obrazovanje odraslih obuhvaćat će formalno i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad uključujući nezaposlene i zaposlene osobe, a financirat će se putem vaučera.

U raspravi je Odbor je podržao donošenje ovoga  Zakona.

Također, u raspravi je ukazano kako bi trebalo  riječ „vaučer“ prevesti na hrvatski jezik, a ne tuđice kroatizirati. Nadalje, suglasni su članovi da je potrebno cjeloživotno učenje kako bi se jačale kompetencije, a ne kao do sada da bi se formalno došlo do određenog uvjerenja koje je poslodavac tražio kao uvjet za rad na  određenom radnom  mjestu. Po mišljenju dijela članova Odbora  neprihvatljivo je da  pristupnik i polaznik može biti osoba s navršenih 14 godina života. Iznijeto je mišljenje po kojemu treba preciznije i jasnije regulirati položaj andragoškog voditelja.

Suglasni su članovi Odbora da je nužno  inzistirati na kvaliteti obrazovanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 1 suzdržan ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  sljedeći zaključak

Prihvaća se  Prijedlog zakona o obrazovanju odraslih, P.Z.br.168

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 7. srpnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.155, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2021. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom proširuje krug umirovljenika i na korisnike obiteljske mirovine koji mogu raditi do polovice radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu. Pritom je istaknuto kako je oko 216.000 korisnika obiteljske mirovine s prosječnim iznosom neto mirovine od 2.096,74 kune, što je manje od prosječnog iznosa mirovine u RH. Predloženom izmjenom omogućit će se poboljšanje materijalnog položaja navedenih umirovljenika, posebice udovica/udovaca koji čine većinu korisnika obiteljskih mirovina.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Također, u raspravi je naglašeno kako rad do polovice radnog vremena korisnika obiteljske mirovine, neće znatnije utjecati na cijenu rada, a pridonijet će poboljšanju materijalnog položaja ove skupine umirovljenika. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo upravo ovoj skupini umirovljenika dopustiti da rade u punom radnom vremenu. Budući da na tržištu nedostaje radne snage trebalo bi omogućiti svima koji žele i mogu da rade. Pritom je istaknuto kako se nalazi veliki potencijal radne snage upravo u umirovljeničkim skupinama te među osobama s invaliditetom. Suglasni su članovi Odbora da je potrebno kroz određeno vrijeme provesti procjenu učinaka ovog propisa kako bi se spriječila zlouporaba, te vidjelo hoće li utjecati na smanjenje cijene rada.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.155

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjenicu Odbora Majdu Burić.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 17. lipnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obiteljskom dodatku uz mirovinu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.111, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 4. veljače 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom predlaže da se udovici, odnosno udovcu, koji nakon smrti korisnika mirovine kao jedini korisnik ima pravo na obiteljsku mirovinu, prizna pravo na obiteljski dodatak u visini 50% od svote osobne mirovine bračnog/izvanbračnog druga.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim se predlaže da se ne prihvati  Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku uz mirovinu, s Konačnim prijedlogom zakona .

Predstavnica Vlade RH dodatno je obrazložila mišljenje, te istaknula da je Vlada u svom Programu za mandatno razdoblje 2020-2024. spremna preispitati model obiteljske mirovine, a osnovana je i radna skupina sastavljena od socijalnih partnera, predstavnika  nadležnih ministarstava, udruga umirovljenika i akademske zajednice, kako bi se pronašlo cjelovito rješenje za ovu kategoriju umirovljenika.
U raspravi je dio članova Odbora podržao donošenje ovoga Zakona. Također u raspravi je više puta naglašeno kako bi se na ovaj način postigla pravičnost i zaštita socijalne sigurnosti posebice starijih žena/udovica. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno uložiti više napora u borbu protiv rada na crno, jer takav nezakoniti rad ima reperkusije i na održivost mirovinskog sustava.
Većina članova odbora ne podržava donošenje ovoga Zakona. Unatoč dobroj intenciji predlagatelja, smatraju da se problem osiromašenih udovica/udovaca treba sustavno riješiti. Predstavnica Vlade RH upoznala je Odbor s aktivnostima i planom resornog ministarstva, da se u 2022. godini planira cjelovito riješiti, odnosno redefinirati model obiteljskih mirovina.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za ,5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku uz mirovinu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 111

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 17. lipnja 2021. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.112, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 4. veljače 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se  predloženim Zakonom  predlaže da se korisnicima obiteljske mirovine, obiteljska mirovina određuje s povećanim mirovinskim faktorom na način: kada obiteljsku mirovinu koristi jedan član predlaže se povećanje mirovinskog faktora sa sadašnjih 0,7 na 0,8, kada je koriste dva člana predlaže se povećanje sa 0,8 na 0,85, kada mirovinu koriste tri člana predlaže se povećanje sa 0,9 na 0,95, dok bi za četiri ili više korisnika obiteljske mirovine mirovinski faktor ostao kao i do sada 1,0.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim se predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona.
 
Predstavnica Vlade RH dodatno je obrazložila mišljenje, te pritom istaknula da je Vlada u svom Programu za mandatno razdoblje 2020-2024. spremna preispitati model obiteljske mirovine, te je osnovana radna skupina sastavljena od socijalnih partnera, predstavnika  nadležnih ministarstava, udruga umirovljenika i akademske zajednice, kako bi se pronašlo cjelovito rješenje za ovu kategoriju umirovljenika. Također je istaknula kako ovim Prijedlogom zakona nije ponuđeno cjelovito rješenje za uređenje instituta obiteljske mirovine.
U raspravi je dio članova Odbora podržao donošenje ovoga Zakona, a analizu stanja i sustavna rješenja, zastupnik u svojstvu predlagatelja nije u mogućnosti napraviti jer jednostavno ne raspolaže s istim resursima kao ministarstvo.
Većina članova Odbora ne podržava donošenje ovoga Zakona. Unatoč dobroj intenciji predlagatelja, smatraju da se problem siromašnih hrvatskih umirovljenika mora rješavati   sukladno gospodarskim mogućnostima. Suglasni su članovi Odbora u ocjeni da je većina umirovljenika na rubu granice siromaštva, međutim problem osim uplate doprinosa je i utvrđivanje imovinskog/dohodovnog/prihodovnog cenzusa.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 112

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 17. lipnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.125, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 10. ožujka 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom predlaže da se korisnicima mirovine ostvarene do 31.12.2018. godine omogući ostvarivanje dodanog staža od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno podnošenje zahtjeva u roku od 12 mjeseci za ponovno određivanje mirovine s uračunavanjem dodanog staža.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju.

Predstavnica Vlade RH dodatno je obrazložila mišljenje, te pritom istaknula da je  institut dodanog staža iz čl.32.a ZOMO uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kao demografska mjera unutar mirovinskog sustava. Svrha navedene mjere je zaštititi majčinstvo kako bi se smanjio jaz u visini mirovina između žena i muškaraca. Također je istaknuto da se ovim Prijedlogom zakona omogućuje povratno djelovanje odredbi što je neprihvatljivo.
U raspravi je dio članova Odbora podržao donošenje ovoga Zakona. Iznijeto je mišljenje kako bi se dodani staž trebao primjenjivati i za korisnike II stupa.
Većina članova Odbora ne podržava donošenje ovoga Zakona, te se protivi povratnom djelovanju zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 protiv i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 125

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 17. lipnja 2021. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z .br.133, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 22. travnja 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom predlaže da se korisnicima prijevremene starosne mirovine najniža mirovina određuje uz primjenu polaznog faktora 1,0 odnosno bez umanjenja/penalizacije. Nadalje, predlaže se i da se korisnicima prava na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu prema općim propisima koji su važili do 31.12.2013. godine a koji su na dan priznanja prava imali 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, to pravo prevede na starosnu mirovnu za dugogodišnjeg osiguranika, uz primjenu polaznog faktora 1,0, odnosno bez umanjenja. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Predstavnica Vlade RH dodatno je obrazložila mišljenje, te pritom istaknula kako i ovaj Prijedlog zakona zahtjeva retroaktivno djelovanje. Nadalje, penalizacija odnosno smanjivanje visine polaznog faktora za određivanje prijevremene mirovine je uvedeno kao destimuliranje ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjavanja uvjeta za starosnu mirovinu.
Nužno je poticati na dulji ostanak u svijetu rada, imajući u vidu nepovoljnu demografsku i gospodarsku situaciju u državi.
U raspravi je dio članova Odbora podržao donošenje ovoga Zakona.
Većina članova Odbora ne podržava donošenje ovoga Zakona. Ideje kroz sva četiri predložena zakona su pohvalne i pozitivne budući da se odnose na smanjene siromaštva naših umirovljenika, međutim Vlada RH treba napraviti sveobuhvatnu analizu i ponuditi cjelovita rješenja sukladno ekonomskim mogućnostima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 protiv i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 133

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici  održanoj 9. lipnja 2021. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 29. lipnja 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2019. godinu. 
U 2019. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 241 111 korisnika i 1 545 192 osiguranika, tako da je omjer 1:1,25 (u 2017. godini omjer je bio 1:1,20, a u 2018 godini 1:1,22). Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 42,806 milijardi kuna, a rashodi 42,724 milijarde, od čega za mirovine 40,898 milijardi kuna, odnosno 95,72%, u odnosu na 2018. godinu veći su za 4,2%. Iako je usklađivanje mirovina u 2019. godini bilo 3,6% smanjio se udio  prosječne mirovine u prosječnoj plaći, zbog rasta plaća u posljednje tri godine. 

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2019. godine (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2.507,03 kuna, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 38,22%.
Prosječna starosna mirovina za prosinac 2019. iznosila je 2.718,08 kuna ili 41,44% prosječne neto plaće.
Prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina   na dan 31.12. 2019. godine iznosila je 4.638,85 kuna ili 70,72 % prosječne neto plaće za prosinac 2019.
Udio korisnika mirovina s navršenim stažem od 40 i više godina postupno se povećava. 
Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 28 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovina iznosi 31 godina, a u posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za 1 godinu.

Najveći broj korisnika mirovina je u dobnoj skupini od 65 do 69 godina (272 132, odnosno 23,72%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.

Od ukupno 1 241 111 korisnika mirovina, u koje su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, evidentirano je 823 069 (66,32%) korisnika starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je 181 871 korisnika (14,65%), a obiteljsku mirovinu 236 2171 korisnika (19,03%).
Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 10,22%, neznatno se smanjio u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 10,39%.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019.godinu. 
U raspravi je istaknuo kako je Izvješće transparentno i pozitivno, međutim demografsko starenje stanovništva dugoročno će nepovoljno utjecati na održivost mirovinskog sustava. 
U raspravi je iznijet prijedlog zaključka da se na temelju članka  44.stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora  provede rasprava na sjednici Sabora o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019.
Prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova (2 za i 7 protiv).

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2019.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31.ožujka 2020. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31.ožujka 2020. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2020. godine i o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. aktom od 31. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019.godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja/članovi Uprava OMF upoznali su Odbor s financijskim rezultatima koje su ostvarili u 2019. godini.

U 2019. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 112,6 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 14,75%.
U protekloj godini ostvareni su prinosi od 13,22% u fondovima kategorije A, u kategoriji B 9,04%, u fondovima kategorije C 5,43%. Imovina na računima osiguranika porasla je za više od 14,7%, dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine, dok su Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. 

Na kraju 2019. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 112,6 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,7 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,2 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II stup veća je za 8,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2019. godini zaradili su 8,9 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2019. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice te su ključni čimbenik u dugoročnom financiranju Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.

Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju kojim je omogućeno pravo na dodatak na mirovinu i osiguranicima koji će primati mirovinu iz kombiniranog sustava (I i II stupa), kao i mogućnost isplate 15% sredstava s osobnog računa u MOD-u na temelju ugovora o mirovini, ukoliko im je mirovina veća od najniže mirovine uvećana za 15%. 
Iz podataka je vidljivo da je kombiniranu mirovinu iz oba stupa odabralo 42,74% osiguranika, dok se ranijih godina najveći broj osiguranika vraćao u I stup zbog dodatka od 27% na mirovinu. Do promjene trenda došlo je 2019. godine kada se osiguranicima koji odaberu mirovinu iz oba stupa određuje dodatak od 27% na mirovinski staž ostvaren do 31.12.2001. godine, a na preostali radni staž određuje se dodatak od 20,25%.

U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate Obveznih mirovinskih fondova  za 2019. godinu. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ojačati financijsku pismenost  članova. Također, u raspravi je istaknuto da bi OMF trebali bolje koristiti prilike koje im pruža mogućnost ulaganja u turistički sektor.

U raspravi je iznijet prijedlog zaključka da se temelju članka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora provede rasprava na sjednici Sabora o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019. godinu. Prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova (2 za, 7 protiv i 1 suzdržan).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće 

Zaključke

1.    Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu,
2.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu,
3.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu,
4.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka  Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31.ožujka 2021. godine; o  Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  za 2020. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE  d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2021. godine i o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  d.d. aktom od 31. ožujka 2021. godine. 
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020.godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja/članovi Uprava OMF upoznali su Odbor s financijskim rezultatima koje su ostvarili u 2020. godini.

U 2020. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom preko 119 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini oko 5,75%.
Krajem 2020. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 2.057.391   članova što je porast u odnosu na prethodnu godinu od 2,3%. Zbog pandemije izazvane  virusom COVID 19 i pada zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, broj novih  članova OMF je pao.
U protekloj godini ostvareni su prinosi od 0,43% u fondovima kategorije A, u kategoriji B 0,94%, u fondovima kategorije C 1,15%. Imovina na računima osiguranika porasla je za više oko 5,75% , dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju  rizičniju imovinu, Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine, dok su Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. 
Na kraju 2020. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 119,07 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,8 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,5 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II stup veća je za 2% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2020. godini zaradili su 1,2 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2020. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice te su ključni čimbenik u dugoročnom financiranju Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje. Pritom je istaknula kao je vidljivo da je kombiniranu mirovinu iz oba stupa odabralo 36,85% osiguranika, dok se prije 2019. godine najveći broj osiguranika vraćao u I stup zbog dodatka od 27% na mirovinu smo iz I stupa. Do promjene trenda došlo je 2019 godine kada se osiguranicima koji odaberu mirovinu iz oba stupa određuje dodatak od 27% na mirovinski staž ostvaren do 31.12.2001. godine, a na preostali radni staž određuje se dodatak od 20,25%.
U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate Obveznih mirovinskih fondova  za 2020. godinu.
U raspravi je iznijet prijedlog zaključka da se temelju članka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora  provede rasprava na sjednici Sabora o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova  PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za  2020. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu. Prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova (2 za, 7protiv i 2 suzdržana).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće 

Zaključke
1.    Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2020. godinu,
2.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2020. godinu,
3.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2020. godinu,
4.    Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj (elektroničkim putem) 22. ožujka 2021. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z.br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predloženim Zakonom osiguranicima - osobama s invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja priznaje se pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na osnovu po kojoj su osigurani na mirovinsko osiguranje, zatim propisuje se dodatni uvjet za samostalne obveznike uplate doprinosa za ostvarivanje prava na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za priznanje prava na starosnu mirovinu.
U odnosu na prvo čitanje, tekst Konačnog prijedloga zakona ne razlikuje se od Prijedloga zakona.
Iznijeto je mišljenje po kojemu bi troškove za izradu stručne dokumentacije trebao snositi državni proračun.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z.br. 89

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 27. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine. 
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi se Odbor posebice osvrnuo na prioritete provedbe politika na području tržišta rada i zapošljavanja.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo kako se već duže vrijeme Hrvatska suočava s problemom nedostatka radne snage. Dugogodišnji pad stope fertiliteta, starenje stanovništva, dugotrajna praksa ranog umirovljenja i migracije nakon pristupanja Europskoj uniji, reflektirali su se na tržište rada kroz smanjenje broja radno sposobnog i aktivnog stanovništva, uz nisku stopu aktivnosti, naročito mladih i žena. S obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva i važnost uslužnih djelatnosti, naročito turizma, u sljedećem razdoblju rješavat će se problemi nezaposlenosti, vodeći pritom računa da na tržištu rada postoji strukturni manjak radne snage, ali i potencijalni problem novog vala iseljavanja, ako oporavak gospodarstva i podizanje kvalitete radnih mjesta ne budu dovoljno dinamični.
Stanje na tržištu rada ukazuje na nedovoljnu usklađenost vještina radne snage s potrebama gospodarstva. Taj je problem naročito prisutan kod strukovnih i tehničkih zanimanja. Prioriteti provedbe politike na području tržišta rada i zapošljavanja su: povećanje stope zaposlenosti i razine plaća, smanjenje udjela zaposlenih na određeno vrijeme, suzbijanje zloupotrebe atipičnih oblika radnog odnosa i radnog angažmana te osiguranje učinkovitije zaštite radnih i socijalnih prava svih zaposlenih. 
U narednom će se razdoblju aktivnosti usmjeriti na usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, a posebno na razvoj odgovarajućih kompetencija.
Povećanje aktivnosti na tržištu rada i povećanje zaposlenosti dugotrajan je cilj. 

U raspravi se su dvojbena rješenja koja se odnose na predviđanje stope zaposlenosti od 75% odnosno povećanje za oko 9% kroz desetogodišnje razdoblje za osobe od 20-64 godine. Također, dio članova Odbora smatra da je preambiciozan plan da će se kroz Nacionalne planove moći ostvariti planirani ciljevi. Veliki prijepor izazivaju prijedlozi za smanjenje socijalne isključenosti i siromaštva, na način da se omogućuje umirovljenicima  pravo na rad uz mirovinu. Dvojbena su i rješenja koja se odnose na sigurnost i kvalitetu radnih mjesta, tim više jer svjedočimo velikom broju rada na ugovor o djelu, te rada na određeno vrijeme. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno unaprijediti dostupnost usluga za osobe s invaliditetom.
Većina članova Odbora podržava donošenje Nacionalne razvojne strategije za mandatno razdoblje, jer pokazuje smjer u kojemu treba djelovati, a pritom su naglasili da je važno da provedba bude u skladu s planiranim vremenom.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4  protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030.godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom  obuhvaćaju i štete nastale od potresa 28. i 29. prosinca 2020. na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke i Karlovačke županije, zatim se proširuje nadležnost Fondu za obnovu i na Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju, propisuje se nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da provodi obnovu obiteljskih kuća, te uklanjanje i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća za područja u kojima je proglašena katastrofa. Nadalje propisuje se dodatni model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona.

Po mišljenju dijela članova Odbora najveći prijepor izazivaju predložena rješenja za financiranje obnove za područje grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Pritom je istaknuto da niti grad Sisak, niti Sisačko-moslavačka županija nemaju fiskalni potencijal,  a posebice građani toga područja nemaju financijski potencijal participiranja u obnovi. Upravo iz tih razloga mišljenja su da Republika Hrvatska, kao i na potpomognutim područjima, preuzme cjelokupan trošak obnove. 

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi pravo na obnovu stambenih objekata trebalo uvjetovati određenim godinama prebivališta na tom području. Nadalje, postoji bojazan da se stara gradska jezgra u Sisku nikada neće obnoviti ukoliko država ne preuzme trošak obnove.
U raspravi je iznijet prijedlog zaključka da se obveže Vladu Republike Hrvatske da kvartalno podnosi Hrvatskome saboru izvješće o svim poduzetim radnjama za otklanjanje štete nastale od potresa 28. i 29.12.2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslovačke županije i Karlovačke županije. Zaključak je odbijen većinom glasova (3 za, 1protiv i 6 suzdržanih).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 2 protiv i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem,P.Z.br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom osiguranicima - osobama s invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja priznaje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na osnovu po kojoj su osigurani na mirovinsko osiguranje, zatim propisuje se dodatni uvjet za samostalne obveznike uplate doprinosa za ostvarivanje prava na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za priznanje prava na starosnu mirovinu.

Cilj Prijedloga zakona je da se osobama s invaliditetom omogući ostvarivanje „beneficija“ koje su propisane Zakonom, ne samo u slučaju kada su zaposlene i osigurane na mirovinsko osiguranje po toj osnovi (što je slučaj s ostalim osiguranicima, za koje je uvjet da su zaposlene s punim radnim vremenom ili sa skraćenim radnim vremenom, koje se, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi i kolektivnom ugovoru, smatra kao zaposlenje s punim radnim vremenom), već i u drugim slučajevima.

Prava iz Zakona te će osobe ubuduće moći ostvariti i u slučaju kada se stručno osposobljavaju prema posebnim propisima, u slučaju kada su osigurane temeljem statusa njegovatelja ratnog vojnog invalida, ili roditelja njegovatelja, ili roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, ili kada koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja ili kada obavljaju profesionalnu rehabilitaciju, dakle neovisno o osnovi osiguranja. Nadalje, te će osobe moći ostvariti prava iz Zakona i u slučaju kada su samozaposlene, ili kada obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, ili samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, tim više jer se proširuje krug osoba s invaliditetom koje ostvaruju pravo u odnosu na sve oblike rada.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z.br. 89

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici  održanoj 19.siječnja 2021. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji COM (2020) 682, D.E.U. br. 20/021, koje je predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 8. prosinca 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl.154. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju politiku i ljudska prava  Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/20-07/347, Urbroj: 50301-21/22-20-2, na sjednici 30. studenoga 2020. godine.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik Ministarstva  rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pritom je istaknuo kako je cilj Direkive da svi radnici u Europskoj uniji imaju pristup primjerenim minimalnim plaćama, bilo kroz kolektivne ugovore ili zakonskim propisivanjem minimalnog iznosa. Iako su plaće na nacionalnoj razini u nadležnosti država članica, velike razlike u standardima za ostvarivanje primjerene minimalne plaće dio su radnih uvjeta i stvaraju znatne razlike na jedinstvenom tržištu na razini Unije. Republika Hrvatska načelno podržava prijedlog Direktive, Zakonom o minimalnoj plaći uređen je veći dio koji je predviđen kriterijima iz Direktive, međutim, otvorena su pitanja kojima se uređuju kolektivno pregovaranje jer je uloga države ograničena.

Iako neke države članice podržavaju Prijedlog direktive, većina je izrazila zabrinutost i zatražila pisano očitovanje od Pravne službe Vijeća o pravnoj osnovi Prijedloga.

U raspravi su najveći prijepor izazvala sporna/otvorena pitanja za Republiku Hrvatsku, a koja se odnose na kolektivno pregovaranje. Naime, dio članova Odbora smatra da  država treba uložiti više napora kako bi se sklapali granski kolektivni ugovori. Također ciljevi predložene Direktive su poboljšanje radnih uvjeta i osiguravanje da svi radnici u Uniji imaju pristup odgovarajućoj zaštiti minimalne plaće, bilo u obliku zakonom propisane minimalne plaće ili plaće utvrđene kolektivnim ugovorima, što bi im trebalo omogućiti da pristojno žive gdje god radili. Stoga je u raspravi iznijet prijedlog zaključka da se zaduži Vlada Republike Hrvatske da revidira Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji COM (2020) 682, D.E.U. br. 20/021 koje je usvojila Koordinacija za unutarnju politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/20-07/347, Urbroj: 50301-21/22-20-2, na sjednici 30. studenoga 2020. godine. Odbor je većinom glasova odbio zaključak (3 za i 6 protiv).

Na kraju rasprave predlagatelj je istaknuo kako se potiče socijalni dijalog među socijalnim partnerima, no unatoč tomu pokrivenost kolektivnim ugovorima je niska.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 6 za i 3 protiv) donio  sljedeće

M I Š L J E N J E

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji COM (2020) 682, D.E.U. br. 20/021

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj (elektroničkim putem) 11. prosinca 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.86, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U svrhu poticanja demografske obnove društva te smanjenja iseljavanja mladih obitelji Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita pomaže se građanima u rješavanju stambenog pitanja. Donošenjem predloženog zakona propisuje se novi rok do 31.12.2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu, s obzirom na pojačani interes uzrokovan potresom koji je pogodio Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju.

Većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju 
stambenih kredita, P.Z. br.86

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović, v.r.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Konačnom  prijedlogu zakona o strancima, P.Z.E. br.12, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Nezavisni Hrvatski sindikati dostavili su mišljenje na Konačni prijedlog zakona o strancima kojim se protive donošenju predloženog zakona. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovne razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je naglasio da je postignut dogovor između socijalnih partnera, te da oni podržavaju donošenje ovoga Zakona. Novina je da se Zakon o radu, koji se primjenjuje na radne odnose hrvatskih državljana primjenjuje i na zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. 
U raspravi je više puta istaknuto da je predloženi Zakon optimalno rješenje za vrijeme u kojemu se nalazimo. Također, provođenje testa tržišta rada je svojevrstan mehanizam zaštite naših radnika od uvoza stranih radnika. Nadalje, predloženi Zakon neće dovesti do niže cijene rada naših radnika. Tomu u prilog govori i činjenica da se posljednjih   nekoliko godina bilježi osjetno povećanje cijene rada u sektoru graditeljstva za koji je izdano najviše kvota.

Većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona. Budući da je  Republika Hrvatska izgubila veliki broj radnog stanovništva uslijed starenja, negativnih demografskih trendova i iseljavanja u zemlje Europske unije, sve dok se ti negativni  trendovi ne promijene postojat će sve veća potreba za radnicima iz trećih zemalja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o strancima, P.Z.E. br.12

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  4. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu s Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z.br.51. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da planirani prihodi u iznosu od 147,3 milijardi kuna te ukupno planirani rashodi u iznosu od 157,9 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu, iznosi 10,7 milijardi kuna ili 2,75% bruto domaćeg proizvoda. U 2022. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 7,3 milijarde kuna ili 1,8% BDP-a dok se u 2023. godini očekuje manjak od 4,2 milijarde kuna ili 1% BDP-a.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja, te povlačenje sredstava iz EU fondova. Također projicirana su i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene potresom.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2021.godinu iznosi 55.807.083.648 kuna. 
U raspravi je predstavnik resornog ministarstva istaknuo da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine u iznosu od 870,3 milijuna kuna radi indeksacije mirovina i očekivanog porasta korisnika.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je nužno povećati prihodovni cenzus za osobe koje ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna. Nadalje, dio članova Odbora smatra da i ovaj peti krug porezne reforme ne donosi ništa najsiromašnijim građanima. Pritom su naglasili da veliki broj građana zarađuje do 4000 kuna, teško podmiruju troškove života a kroz potrošnju i oni pune državni proračun. Također iznijeto je mišljenje po kojemu su nužne strukturne reforme kako ne bi posezali tijekom godine za rebalansom.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 5 protiv i 1 suzdržan)  odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P. Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021.godinu, P.Z.br.51. s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim  Zakonom uređuje  izvršavanje  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, te izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom. U raspravi je obrazloženo da će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja iz Proračuna s pozicije Ministarstva financija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 5 protiv i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Konačnom  prijedlogu zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, P.Z.E. br.15, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovne razlike između Konačnog prijedloga ovoga Zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
Budući da je istovremeno s Prijedlogom zakona u postupku prvoga čitanja u Hrvatskom saboru raspravljen i Prijedlog zakona o strancima, koji više ne sadrži odredbe o upućivanju radnika na temelju preuzimanja Direktiva 96/71/EZ i 2014/67/EU jer se to čini ovim Zakonom, a za koji je predloženo stupanje na snagu 1. siječnja 2021. predlaže se da stupi na snagu i ovaj Konačni prijedlog zakona 1. siječnja 2021.godine.

Također, Konačni prijedlog zakona razlikuje se od Prijedloga zakona, u sektoru cestovnoga prometa, jer je u međuvremenu usvojena direktiva koja u europskim pravnim okvirima predstavlja lex specialis, a koja jednim dijelom, po prvi puta, sadrži posebna pravila koja se tiču upućivanja vozača u sektoru cestovnoga prometa. Na taj način se od primjene pojedinih odredbi ovoga Zakona, koji je opći propis o upućivanju, izuzimaju vozači u sektoru cestovnoga prometa, za koje će posebna pravila biti potrebno propisati posebnim propisom.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Također, u raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon dobro prihvaćen od izvoznika, te da neće imati utjecaja na našu cijenu rada.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, P.Z.E. br.15

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici  održanoj 7. listopada 2020. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019.godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 30. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa zaprimljenim pritužbama i predstavkama koje su građani uputili u 2019. godini. Uredu se obratilo 2.172 građanina što je oko 12% povećanje u odnosu na 2018. godinu.
U registru osoba s invaliditetom registrirano je 496.642 osoba s invaliditetom. Po obrazovnoj strukturi veliku većinu čine oni sa završenom samo osnovnom školom. Poslodavci su u očevidnik zaposlenih prijavili 19.669 osoba, njih samo 11.529 je zaposleno, što je blagi porast u odnosu na 2018. godinu kada je bilo zaposleno 10.836 osoba.
U raspravi, Odbor se posebno osvrnuo na područje zapošljavanja, osposobljavanja i rehabilitacije, te mirovinskog osiguranja osoba s invaliditetom. Podaci kao i ranijih godina ukazuju da je udio zaposlenih nizak, s postupcima profesionalne rehabilitacije se počinje tek kada nastupi znatno propadanje radnih sposobnosti. U području mirovinskog osiguranja najveći broj pritužbi odnosi se na dugotrajnost postupka nepriznavanje prava na invalidsku mirovinu i nepriznavanje tjelesnog oštećenja. Najveći broj osoba s invaliditetom korisnici su mirovina zbog profesionalne (djelomične) nesposobnosti za rad  koja iznosi oko 1.949,55 kuna, a koristi je 64.925 osiguranika.
U raspravi je većina članova Odbora ukazala na višestruke probleme u postupcima vještačenja. Iako se bilježe blagi pomaci u dostupnosti usluga, to još nije na zadovoljavajućoj razini. Također, zabrinjavajući su podaci o obrazovnoj strukturi osoba s invaliditetom, tim više jer njihova niska razina obrazovanja utječe i na slabu zapošljivost.
Nadalje, ukazano je na dugortajne probleme koji se sporo rješavaju kao što su: nedostatak vještaka, zabrana zapošljavanja, niske mirovine, nedostatak radnih asistenata, spora deinstitucionalizacija, što u konačnici sve dovodi do povećanog rizika od siromaštva.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 za i 1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s
invaliditetom za 2019.godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 2. rujna 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o strancima, P.Z.E. br. 12, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom na jasniji način propisuje ulazak, boravak i rad stranaca. Odbor se posebno osvrnuo na odredbe Zakona kojima se regulira zapošljavanje stranaca. Novina, odnosno razlika ovoga Prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon je da Vlada Republike Hrvatske neće više propisivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca. Izdavanje dozvola za boravak i rad vršit će se na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole, poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Test tržišta rada nalaže provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja s ciljem zapošljavanja radnika s domaćeg tržišta rada.

Većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona. Najveći prijepor izazvala su rješenja koja bi mogla dovesti do zlouporaba nekih poslodavaca oko cijene rada i prijave stranog radnika odnosno izdavanja dozvole boravka. Također, u raspravi je naglašeno da unatoč višegodišnjim otporima u Republici Hrvatskoj postoji velika potreba za stranom radnom snagom. Pritom je istaknuto da je Republika Hrvatska izgubila veliki broj radnog stanovništva uslijed starenja, negativnih demografskih trendova i iseljavanja u zemlje Europske unije. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu strani radnici neće ugroziti domaće radnike budući da će se provoditi test tržišta rada. Suglasni su članovi Odbora u ocjeni da se do 2. čitanja socijalni partneri usuglase oko spornih pitanja.
Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja istaknula je kako će pozvati na sastanak socijalne partnere, te razmotriti i odredbe koje se odnose na zaštitu javnog zdravlja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 3 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o strancima, P.Z.E. br.12

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora
Davorko Vidović

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 2. rujna 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, P.Z.E. br.15, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su sloboda kretanja radnika, sloboda poslovnoga nastana i sloboda pružanja usluga, temeljna načela unutarnjega tržišta Europske unije. Stoga Europska unija i dalje razvija ta načela u cilju  osiguravanja jednakih uvjeta za poslovanje poduzetnika te poštivanja i zaštite prava radnika. Također, istaknuto je da se ovim Zakonom nacionalno zakonodavstvo  usklađuje s dodatnim zahtjevima Direktive 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga.

Tako se ovim prijedlogom zakona proširuju prava upućenoga radnika na naknadu za obavljeni rad, a ne kao do sada, na zajamčeni najniži iznos plaće u državi domaćinu, uz  iznimke vezane za naknadu za rad upućenoga stranoga agencijskoga radnika, te radnike u djelatnosti cestovnoga prometa. Naime, na upućene radnike u djelatnosti cestovnoga prometa do donošenja i primjene novoga sektorskoga europskog zakonodavstva ostaje pravo na najniži iznos plaće u državi u koju je radnik upućen.
U raspravi su upravo najveći prijepor izazvala predložena rješenja koja se odnose na agencijske radnike i radnike u cestovnom prijevozu. Dio članova Odbora smatra da upućeni agencijski radnici trebaju veću zaštitu prava, odnosno da je potrebna veća kontrola rada agencija. Također, suglasni su  članovi Odbora da je potrebno do 2. čitanja Zakona sporna pitanja riješiti u suradnji sa socijalnim partnerima. U raspravi je naglašeno da je cilj ovoga Zakona da strani radnik ne može biti jeftiniji od domaćeg. Većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona kojim se uspostavljaju standardi Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (11 za i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku
i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, P.Z.E. br.15

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Davorka Vidovića.

Predsjednik Odbora

Davorko Vidović