8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na tematskoj sjednici pod naslovom  „Predstavljanje Kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje“, održanoj 19. svibnja 2016. godine donio je sljedeće  z a k l j u č k e:

1. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora podržava nastavak provođenja kurikularne reforme koja je dio usvojene Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije,

2. Provođenje cjelovite kurikularne reforme mora biti na dobrobit svih dionika odgojno-obrazovnog procesa i iznad svih partikularnih interesa, pojedinih skupina i politika,

3. Predloženu kurikularnu  reformu potrebno je uskladiti sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije u onom dijelu koji se odnosi na jačanje STEM područja u procesu obrazovanja. S tim u vezi sedmeročlanu Ekspertnu skupinu za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje potrebno je dopuniti po jednim predstavnikom iz sljedećih struka: kemija, biologija, fizika, matematika, informatika, hrvatski jezik, povijest, pedagogija, tjelesni odgoj i likovni odgoj.

4. Proširena Ekspertna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, treba razmotriti pristigle primjedbe i prijedloge iz stručne i javne rasprave i implementirati one prijedloge koje smatra relevantnima. Stručnu pomoć u tom procesu prema potrebi može im pružiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

5. Eksperimentalna faza kurikularne reforme treba započeti što prije nakon završene implementacije relevantnih prijedloga iz stručne i javne rasprave te završene edukacije nastavnika koji će sudjelovati u eksperimentalnoj fazi provedbe kurikularne reforme.

PREDSJEDNICA ODBORA
                  prof.dr.sc. Gordana Rusak, v.r.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 19. svibnja 2016. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2015. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  aktom od 10. svibnja 2016. godine.

Odbor je sukladno odredbi 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora  pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je Glavni tajnik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavao Rudan.

Na temelju članka 7. Zakona o  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je Hrvatskome saboru uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na sedamnaest  stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 119.

Tijekom 2015. Akademija je ostvarila iznimnu aktivnost s ukupno 471 događanja od toga su 89 sjednice Akademijinih razreda, 32 sjednice znanstvenih vijeća, 34 sjednice odbora, povjerenstava i uredništava,123 znanstvena skupa, simpozija, savjetovanja i okrugla stola, 3 skupštinska zasjedanja (2 Redovite skupštine i Dan Akademije), 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i izvedbe koncerata, 42 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucijske i međunarodne suradnje, 38 radnih predavanja, 50 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 30 izložbi 7 komemoracija.

Akademija je sudjelovala u manifestacijama Noć knjige i Noć muzeja (Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture i Knjižnica), koje je posjetilo više od 10.000 posjetitelja. S više manifestacija Hrvatska akademija sudjelovala je na Festivalu Francuske u Hrvatskoj "Rendes-vous".

Pod okriljem Hrvatske akademije započele su pripreme za obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, uz djelovanje Povjerenstva za obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke čiji je predsjednik akademik Zvonko Kusić.

Tijekom 2015. godine Hrvatska je akademija aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu krovnih međunarodnih znanstvenih organizacija kao što su All European Academies (ALLEA), European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP) i International Union of Academies (IUA). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nacionalni je koordinator programa HERA (Humanities in the European Research Area).

Tijekom 2015. godine zahvaljujući djelovanju Hrvatske akademije i njezinih članova, te Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je ukupno 266 publikacija.

Rad Akademije za proteklu godinu, članovi Odbora, ocijenili su iznimno uspješnim,  posebno u nastojanjima kojima se kontinuirano promiče znanstveni, gospodarski i kulturuni napredak Republike Hrvatske. Isto tako, pohvaljena je prepoznatljiva i hvalevrijedna manifestacija Dani otvorenih vrata odnosno otvorenost Akademije prema javnosti/građanima kojom se na neposredan način javnosti/građanima približava raznovrsna i bogata djelatnost Akademije. U raspravi su iznijeta i zapažanja u svezi uloge znanstvenih vijeća Akademije te njihova učinkovitost i produktivnost u društvenoj zajednici, kroz dijalog u svezi društveno aktualnih tema. Teme rasprave bila je i iskoristivost intelektualnog potencijala Akademije te jačanje novih modela komunikacije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI U 2015. GODINI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njene odsutnosti Sabina Glasovac potpredsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA

prof.dr.sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici, održanoj 28. travnja 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 36; koje je predsjedniku  Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2016.
Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predloženim zakonom mijenjaju se odredbe Zakona o industrijskom dizajnu, na način da se isti usklađuje s nastalom situacijom prestanka rada žalbenih vijeća kao drugostupanjskog tijela koje odlučuje o žalbama na odluke DZIV-a o priznanju prava industrijskog vlasništva pa time i priznanju prava industrijskog dizajna.

U raspravi pozitivnim su ocijenjena nastojanja kojim se uspostavlja pravni okvir za skraćivanje postupka u upravnim predmetima za priznavanje patenta i ostalih prava industrijskog vlasništva, te rješenja koja se odnose na smanjivanje troškova u postupcima žalbe upravnog postupka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n  o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O INDUSTRIJSKOM DIZAJNU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
prof. dr. sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici, održanoj 28. travnja 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o patentu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 35; koje je predsjedniku  Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2016.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj predloženim zakonom mijenjaju se odredbe Zakona o patentu s ciljem osiguranja pravne sigurnosti uspostavom primjerenog postupka provjere prvostupanjskih odluka DZIV-a u upravnim predmetima za priznanje prava, kako patenta tako i ostalih prava industrijskog vlasništva, usklađenog sa zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske te uspostave pravovremenosti i neovisnosti u tim postupcima.

U raspravi pozitivnim su ocijenjena nastojanja kojim se uspostavlja pravni okvir za skraćivanje postupka u upravnim predmetima za priznavanje patenta i ostalih prava industrijskog vlasništva, te rješenja koja se odnose na smanjivanje troškova u postupcima žalbe upravnog postupka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

                    ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PATENTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNICA
prof. dr. sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici, održanoj 11. ožujka 2016. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavljajući Prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, istaknuto je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2016. projektirani u iznosu od 114,9 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna, čime je manjak Državnog proračuna planiran u iznosu od 7,5 milijardi kuna ili 2,2% BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta predviđena su sredstva u iznosu od 13.784.821.389 milijardi kuna za 2016. godinu što predstavlja 158.136.727 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 923.945.670 milijuna kuna što je 32.567.893 manje. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2016. godinu iznose 66.173.704 milijuna kuna što predstavlja 2.151.204 mil. kuna više u odnosu na 2015. godinu.  

Odbor smatra da je smanjenje proračunskih sredstava na poziciji MZOS-a, odnosno za znanost i visoko obrazovanje štetno za Republiku Hrvatsku, budući da ulaganja u znanost i visoko obrazovanje predstavljaju čimbenik gospodarskog razvoja svake zemlje. Republika Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja je u vrijeme ekonomske krize smanjila izdvajanja za znanost i istraživanje, čak je i Bugarska kao jedna od najnerazvijenijih zemalja Europske unije povećala svoja izdavanja za istraživanje i razvoj u razdoblju ekonomske krize. Isto tako, Slovenija je kao nama susjedna zemlja taj postotak postupno povećavala u razdoblju ekonomske krize na 2,38% BDP-a i njihovo izdvajanje za istraživanje i razvoj tri puta je veći od Hrvatskog. Prema tome, zauzeto je stajalište kako bi smanjivanje ulaganja u znanost moglo imati dalakosežne negativne posljedice za razvoj Republike Hrvatske.

Isto tako, Hrvatska zaklada za znanost zauzima središnje mjesto u financiranju znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, a projekcijama Proračuna za 2017. i 2018. godinu za Zakladu sredstva ostaju gotovo ista, dok se istovremeno broj financiranih projekata povećava na 100 projekata godišnje, što upućuje na zaključak da bi se gotovo istim sredstvima godišnje trebalo financirati 100 projekata više.

Naime, Zaklada već u ovom trenutku ima ugovorne obveze za projekte koji se već financiraju na razini od 99.000.000 milijuna kuna, a odobrena stavka za 2016. godinu iznosi 80.624.000 milijuna kuna, pa se postavlja pitanje kako će Zaklada pokriti već ugovorne obveze, a uz to uz gotovo ista sredstva povećati broj financiranih projekata za njih 100 u sljedeće dvije godine. Isto tako, za ugovaranje novih istraživačkih projekata u uvjetima kada se ne mogu pokriti niti već ugovorenih projekti nema baš nikakvih mogućnosti, a isto stanje ostaje i u predviđanjima za 2017. i 2018. godinu. To znači da na nacionalnoj razini u sljedećem trogodišnjem razdoblju ne možemo računati na napredak u financiranju znanstvenih istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj.

Također, postojećim financiranjem smanjuje se i konkurentnost hrvatskih znanstvenika pri apliciranju na europske znanstvene projekte, budući da je riječ o kompetativnim projektima koje dobivaju samo oni znanstvenici koji postižu vrhunske rezultate u svom području, a oni se ne mogu postići uz neadekvatno nacionalno financiranje. Europski projekti nisu temelj znanstvene politike niti jedne zemlje nego su njena nadogradnja, neadekvatnim financiranjem znanosti i istraživanja na nacionalnoj razini smanjuje se konkurentnost hrvatskih znanstvenika i njihova mogućnost da iskoriste te fondove i dodatno unaprijede hrvatsku znanost.

Tako je jedan od primjera koji ilustrira ovu situaciju da iznos od 19.000.000 milijuna kuna koje će Zaklada dobiti od Ministarstva za zaštitu okoliša za projekte istraživanja vezanih uz klimatske promjene. U ovom trenutku klimatske promjene nisu od nacionalno-znanstvenog interesa, ali je svakako poželjno da se hrvatski znanstvenici uključe u navedena istraživanja. Naime, problem je što Republika Hrvatska ima premali broj znanstvenika koji bi se mogli uključiti u ta istraživanja, a ta su sredstva strogo namjenska i mogu se iskoristiti samo za taj vid istraživanja pa će zasigurno veliki dio sredstava ostati neiskorišten. Ta sredstva će se pribrojiti sumi od oko 80.000.000 milijuna kuna koja su predviđena za sva ostala znanstvena istraživanja u Republici Hrvatskoj i to će sliku o financiranju znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj učiniti ljepšom, ali sasvim nerealno. S tim u svezi, sugerirano je predlagatelju da iznađe rješenja za poboljšanje modela za financiranje Zaklade, a time i znanstveno-istraživačkog rada.

Zaklada trenutno financira znanstveno-istraživački rad oko 40 % znanstvenika u Republici Hrvatskoj što znači da više od 50% znanstvenika ne radi na znanstvenim istraživanjima u punom opsegu nego im se osigurava samo „hladni pogon“. Navedena konstatacija dovodi nas do zaključka da polovica od najobrazovanijeg stanovništva Hrvatske u ovom trenutku ne doprinosi njenom razvoju u opsegu koji je za očekivati od akademske zajednice, ali ne svojom krivicom budući da je to posljedica nedostatka osnovnih uvjeta za njihov rad, odnosno nefinaciranje znanstveno-istraživačkih projekata na potrebnoj razini.

Također, sugerirano je predlagatelju da sredstva za prijevoz učenika treba povećati budući da smanjenje sredstava za tu namjenu može onemogućiti pohađanje nastave učenika i to posebno iz manje razvijenih područja, a time se predtercijalno obrazovanje čini nejednako dostupno svima. To može imati dalekosežne posljedice za Hrvatsku jer je pristup obrazovanju i onako u sve većoj mjeri dostupan bogatijem sloju stanovništva. To znači da će ovu zemlju jednog dana voditi ljudi s diplomama ali ne nužno i oni najsposobniji jer veliki dio populacije ovakvom politikom isključujemo iz obrazovnog sustava.

Isto tako, istaknuta je primjedba na stavku proračuna koja se odnosi na financiranje znanstvene opreme odnosno višegodišnje neulaganje potrebnih sredstava, s obzirom da imamo zastarjelu znanstvenu opremu koja onemogućuje konkurentnost hrvatskih znanstvenika za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

U pokušaju da se do nove znanstvene opreme dođe kroz infrastrukturne fondove Europske unije u sklopu izgradnje novih objekata, kao što je npr. Centar za napredne materijale i nanotehnologiju ispriječila se neučinkovita državna administracija i nemogućnost da se riješe imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem, kao i ne integriranost sveučilišta.

U raspravi je izneseno da će ove godine iz Državnog proračuna biti izdvojeno gotovo 20 milijuna kuna samo za zaposlene Sveučilište Sjever koje broji nešto više od 3 000 studenata u odnosu na Sveučilište u Zagrebu koje broji više od 63 000 studenata.  Nedavno otvaranje Sveučilišta Sjever bilo je političko pitanje, a ne pitanje potrebe otvaranja novog Sveučilišta koje je 50 km udaljeno od Zagreba. Time je nepotrebno opterećen Državni proračun i sredstva koja bi smo danas mogli usmjeriti na istraživanje i razvoj na već postojećim sveučilištima koje ionako imamo veći broj u odnosu na broj stanovnika nego druge države, poput Italije, Španjolske, Velike Britanije, Mađarske i niz drugih zemalja. 

Također, u raspravi otvorilo se i niz drugih pitanja koja će imati nepovoljan utjecaj na razvoj znanosti i obrazovanja, kao što su pitanje smanjenja sredstava za izdavanje domaćih znanstvenih časopisa, neadekvatno financiranje novih doktoranada koji bi se zaposlili u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Isto tako, u raspravi je ukazano na problematiku prenamjene sredstava za obrazovanje romske nacionalne manjine pri čemu se podsjetilo na amandman koji je usvojen u Hrvatskome saboru na prijedlog Državnog proračuna za 2014. godinu, a odnosio se na prenamjenu sredstava u svrhu obrazovanja odraslih osoba romske nacionalne manjine, odnosno plaćanje školarina pučkim otvorenim učilištima.

Također, u dijelu rasprave o proračunu Ministarstva kulture mišljenje je članova Odbora da se smanjenjem sredstava negativno utjecalo na razvoj audio-vizualne djelatnosti i na zaštitu spomenika kulture. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2017. I 2018. GODINU

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

                                                                                                PREDSJEDNICA

prof. dr. sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici, održanoj 8. i 9. ožujka 2016. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju dostavilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, aktom od 26. veljače 2016.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je prof.dr.sc. Ivo Družić, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Podnositelj je istaknuo kako je u Izvješću detaljno prikazana misija, ciljevi i način rada NVZVOTR-a u 2015. godini. Nacionalno vijeće je tijekom 2015. godine održalo devet sjednica na kojima se raspravljalo o pitanjima koja su od važnosti za znanstvenu djelatnost, raspravljao je o nizu predmeta, te davalo očitavanja na iste, mišljenja, podrške, preporuke, prijedloge, tumačenja i dr.  U području znanosti dvije su teme dominirale aktivnošću Nacionalnog vijeća – stanje i financiranje znanstveno-istraživačkog rada te znanstveni centri izvrsnosti. S tim u svezi, podnositelj je ukazao na problematiku financiranja sustava znanosti u Republici Hrvatskoj naglasivši kako je Republika Hrvatska od nastupa ekonomske krize 2008. godine smanjila izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, te da sadašnje stanje financiranja znanosti nije dugoročno održivo. Štoviše, Hrvatska je jedina europska tranzicijska zemlja koja je u vrijeme krize smanjila izdvajanja za znanost.

Raspravljajući o navedenom Izvješću mišljenje je članova Odbora kako je Nacionalno vijeće, kao stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti, izvršavalo svoju zakonom određenu zadaću tijela zaduženog za strateško promišljanje sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

 Isto tako, pozitivnim je ocijenjena involviranost Nacionalnog vijeća u pokretanju postupka za utvrđivanje prijedloga znanstvenih centara izvrsnosti, te angažman na izradi novog Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koji je u izradi. Također, zbog velikog raspona kvalitete na hrvatskim sveučilištima pozitivnim je ocijenjen angažman Nacionalnog vijeća u izradi  novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

S ciljem unaprjeđenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, te njegove povezanosti s gospodarskim strukturama, sugerirano je predlagatelju da Nacionalno vijeće pro futuro  treba aktivnije poticati istraživanja u STEM području, budući da isti predstavlja bitan čimbenik gospodarskog razvoja zemlje. Tema rasprave bila je i problematika financiranja znanstveno-istraživačkog rada, te korištenje sredstava iz fondova Europske unije kao i osiguranje nacionalnih inicijalnih sredstava koja su nužna za prijavu europskih projekata.

S tog aspekta, istaknuto je da svaka zemlja članica Europske unije vode brigu o vlastitom razvoju znanosti i tu brigu iskazuje znatnim izdvajanjem nacionalnih sredstava za znanost. Sredstva fondova Europske unije za znanost su značajna, ali ona ne mogu biti kompenzacija smanjenim nacionalnim izdavanjima. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg    z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ ZA 2015. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 

                                                                                                PREDSJEDNICA

prof. dr. sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 23. veljače 2016. godine, Izvješće Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje za 2015. godinu, koje je predsjednici Odbora dostavilo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, aktom od 16. veljače 2016.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je prof.dr.sc. Jasna Krstović, predsjednica Nacionalnog vijeća.

Podnositeljica je istaknula kako je u Izvješću detaljno prikazana misija, ciljevi i način rada NVOO-a u 2015. godini. NVOO je tijekom 2015. godine održalo sedam sjednica. Ukazana je potreba za izmjenom zakonske regulative koja bi Nacionalno vijeće stavila u odgovarajući položaj zajedno sa drugim tijelima koja prate politike obrazovanja na svim razinama.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Izvješće. Pozitivnim su ocjenjena nastojanja Nacionalnog vijeća za poboljšanjem sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i njegova involviranost u provedbi ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Uvažavajući činjenicu kako je Nacionalno vijeće važan čimbenik procesa unaprjeđivanja sustava odgoja i obrazovanja, na tekst Izvješća iznijeti su određeni prijedlozi. Tako je u raspravi o konceptu Izvješća istaknuto mišljenje većine članova Odbora, da je isto u pojedinim dijelovima sadržajno nepotpuno i da ga je kao takvog potrebno sadržajno nadopuniti detaljnom analizom stanja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U tom kontekstu, a s ciljem dobivanja potpunije slike o sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, predloženo je da se pri izradi sljedećeg isto nadopuni određivanjem ciljeva, te njihove realizacije kroz određeno vremensko razdoblje.

Isto tako, u raspravi je istaknuta problematika neusklađenosti položaja nacionalnih vijeća koja prate sustav odgoja i obrazovanja na svim razinama primjerice, poput Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj odnosno Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskog potencijala, ali i nedovoljno bavljenje tematikom koja se odnosi na obrazovanje nacionalnih manjina, u ovome slučaju obrazovanja romske nacionalne manjine.       

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ZA I 3 SUZDRŽANA)  donio je sljedeći  zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA 2015.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNICA

prof. dr. sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 16. veljače 2016. Izvještaj o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju od rujna 2014. do siječnja 2016. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, aktom od 2. veljače 2016. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je akademik Vlatko Silobrčić, predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. 

Izvješće o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za razdoblje od rujna 2014. do siječnja 2016. godine iznosi zadaće Odbora kao što su promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, te daje pregled zaprimljenih i riješenih predmeta, te dopune etičkog kodeksa i poslovnika o radu. Isto tako, predstavljene su međunarodne aktivnosti Odbora kao i sudjelovanja na međunarodnim skupovima, primjerice poput sudjelovanja na sastanku ENRIO-a.

U raspravi je izraženo mišljenje da se uloga Odbora za etiku kao najvišeg savjetodavnog tijela, koje promiče etičnost u znanosti i visokom obrazovanju, legislativno treba osnažiti posebno u dijelu koji se odnosi na normiranje izvršnih ovlasti Odbora. U tom smislu, prema mišljenju članova Odbora, neprihvatljivo je nepostupanje određenih znanstvenih institucija prema propisima kojima se predviđa mogućnost osnivanja etičkih povjerenstava, odnosno donošenja etičkih kodeksa određenih institucija sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Također, sa znanstveno istraživačkog aspekta, a uvažavajući činjenicu da Odbor za etiku predstavlja temelj razvoja jednog društva prijedlog je članova Odbora da sastav istoga pro futuro treba ojačati predstavnikom iz područja bioetike. Nadalje, predloženo je Odboru da u suradnji s drugim mjerodavnim institucijama primjerice poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, osnaži kriterij zaštite ljudskog dostojanstva.

Isto tako, tema rasprave bila je i pitanje plagijata na sveučilištima i drugim javnim znanstvenim ustanovama, te korištenje informatičke tehnologije/programa kao jednog od mehanizma kojim bi se po pitanju plagijata spriječilo kršenje etičkih normi u znanosti i visokom obrazovanju.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠTAJ O RADU ODBORA ZA ETIKU U ZNANOSTI I VISOKOME OBRAZOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE OD RUJNA 2014. GODINE DO SIJEČNJA 2016. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njene odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
prof.dr.sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 16. veljače 2016. Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2016. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Sukladno odredbama Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (Narodne novine, broj 178/04) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. veljače 2016. utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

 U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje navedenih Odluka, pri čemu je izraženo zadovoljstvo odabirom predloženih kandidata za članove Upravnog vijeća Centra, budući da je riječ o renomiranim znanstvenicima čija je znanstvena bibliografija  impresivna. U tom smislu, pohvaljen je dosadašnji rad Centra, te izražena nada da će Centar zajedno sa novim članovima i u budućnosti nastaviti kontinuirano i kvalitetno raditi na prikupljajnju arhivskog gradiva kojim se podiže svijest o značaju i ulozi Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru  d o n e š e nj e

ODLUKE O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

I

ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

u tekstu kako ih je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je prof.dr.sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njene odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
prof.dr.sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 26. i 27. siječnja 2016. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2014. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  aktom od 10. travnja 2015. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora  pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je Glavni tajnik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavao Rudan.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je Hrvatskome saboru uputila   Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na sedamnaest  stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 118.

Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je 350 događanja, od toga 108 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 63 znanstvena i stručna predavanja, 56 predstavljanja knjiga, prezentacija programa, konferencija za novinare i projekcija filmova, 11 zasjedanja Akademijine Skupštine, te pojedinih vijeća i odbora, 17 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, te 64 izložbe u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama. Također je tijekom 2014.g. ugošćeno 29 stranih delegacija i održane su 2 komemoracije u čast Akademijinih poštovanih preminulih članova.

Tijekom 2014. godine Akademija je održala 2 redovita i 2 izborna skupštinska zasjedanja te 17 svečanih sjednica.

Predsjedništvo Akademije je na prijedlog akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije, jednoglasno donijelo odluku o pokretanju Glasnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U okviru muzejske i galerijske djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluju Gliptoteka, Kabinet grafike, Strossmayerova galerija starih majstora i Hrvatski muzej arhitekture. Sve te jedinice Akademije bile su uključene u međunarodnu akciju Noć muzeja, te su također tijekom 2014. godine mnogo pridonijele u promicanju najljepših umjetničkih dijela Republike Hrvatske. 

U Arhivu Hrvatske Akademije nastavljen je proces digitalizacije, sređivanja i obrade arhivskih fondova i zbirki, izrada znanstveno-informativnih pomagala i revizija arhivskih fondova i zbirki. Akademija je tijekom 2014. godine provela digitalizaciju svih svezaka cjelokupne Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjižnica Hrvatske akademije organizirala je niz predstavljanja, radionica i manifestacija, te je koordinirala rad Digitalne zbirke HAZU.
 
Akademija je od osnutka do kraja 2014. godine objavila ukupno 6.040 svezaka raznih publikacija. U 2014. godini Akademija je objavila 118 svezaka raznih publikacija i to: 26 knjiga, 22 zbornika radova (1 zbornik objavljen je kao digitalno izdanje na CD-ROM-u), 42 svezaka časopisa, 17 kataloga izložbi, 3 knjige sažetaka, 1 svezak rječnika, 5 partitura i 3 spomenice preminulim akademicima.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 67.339.973,82 kune, odnosno 96,69% u odnosu na planirane. Ukupni izdatci ostvareni su u iznosu od 70.459.611,97 kuna, odnosno 101,16% u odnosu na planirane. Kao rezultat poslovanja u 2014. godini, iskazuje se manjak nad izdatcima u iznosu od 3.119.638,15 kuna. Iskazani manjak u cijelosti je pokriven akumuliranim viškovima prihoda iz prethodnog razdoblja, što znači da Akademija na dan 31. prosinca 2014. Nema nepodmirenih obveza s naslova redovitog poslovanja prema dobavljačima

Djelatnost Akademije tijekom 2014. godine odvijala se u 9 razreda, 24 znanstveno istraživačke jedinice, 6 muzejsko-galerijskih jednica, 18 znanstvenih vijeća, 22 odbora te kroz Knjižnicu i Arhiv Akademije i Arboretum Trsteno.
     
U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali Izvješće o radu Akademije za 2014.godinu. Pozitivnim je ocijenjen rad Akademije koji je vidljiv kroz brojne aktivnosti, primjerice poput brojnih sudjelovanja članova Akademije u međunarodnim institucijama,  radu Akademijinih odbora i razreda, izdavačkoj djelatnosti te mnogim drugim aktivnostima. Također, pohvaljen je rad Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, te angažman Akademije u izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Tema rasprave bila je i jačanje uloge medija odnosno komunikacijskih programa Akademije.
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI U 2014. GODINI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je  prof. dr. sc. Gordana Rusak, predsjednica Odbora, a u slučaju njene odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

 
PREDSJEDNICA
prof.dr.sc. Gordana Rusak

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 26. i 27. siječnja 2016. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru domovinskog rata (Narodne novine br.178/04) dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 21. rujna 2015. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu  matičnog radnog tijela.
        
Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik podnositelja  Izvješća.

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra za 2014. godinu podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar u 2014. godini, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: 234 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD, Beta), 7200 pozitiva fotografija, 20 zemljovida i 20 sati memoarskog gradiva. Također, u navedenom razdoblju Odsjek za nekonvencionalno arhivsko gradivo imao je ukupno 3851 cd/dvd-a tehničkih jedinica, što je za 114 više za razliku od 2013. godine kada je isti imao 3737 inventarnih (tehničkih) jedinica.

Tijekom 2014. godine digitalizirano je (skenirano) oko 720 kutija, odnosno oko 287.000 stranica dokumenata iz Zbirke arhivskog gradiva o ratu u BiH te oko 6500 snimaka periodike „Slobodni tjednik“.

Isto tako, nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje „RSK“, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti).

U 2014. godini Centar je kupio sedam (7) knjiga, darovanjem i razmjenom Centar je dobio osamdeset i četiri (84) knjige, tako je na kraju godine knjižnica Centra imala ukupno 1205 naslova, odnosno 1841 knjigu.

Također u 2014. godini Centar je objavio 6 knjiga, a 5 knjiga je pripremljeno za tisak ili je priprema za tisak pri završetku. Nadalje, tijekom 2014. objavljeno je 7, a u pripremi za tisak je 13 znanstvenih ili stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata. Centar je sudjelovao u pripremi 6 izložbi kao organizator i suorganizator.

Tijekom 2014. godine Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i njegovi zaposlenici sudjelovali su kao organizatori ili suorganizatori, te kao aktivni sudionici na više od stotinu znanstvenih i stručnih skupova, javnih tribina i predavanja, te promocija i izložbi. 

Centar je krajem 2014. imao 6 doktora znanosti, 5 zaposlenica i zaposlenika bilo je na doktorskom studiju iz nacionalne povijesti 20. stoljeća – Domovinski rat. Sve troškove stjecanja doktorata, kao i troškove raznih stručnih usavršavanja za svoje djelatnike Centar je platio vlastitim sredstvima.

Ukupni prihodi Centra u 2014. godini iznosili su 2.924.528,00 kuna i manji su od prihoda iz 2013. godine. Razlika se pripisuje manjim odobrenim novčanim sredstvima za redovnu djelatnost, te manjim rashodima za zaposlene. Rashodi za 2014. godinu iznose 2.798.458,00 kn i manji su za 177.240,00 kuna u odnosu na rashode iz 2013. godine.  Ukupan rezultat poslovanja Centra u 2014. godini je pozitivan i iznosi 438.959,00 kuna.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra za 2014. godinu, posebno u dijelu koji se odnosi na rad Odjela za arhivsko gradivo te aktivnosti vezane za  izdavačku djelatnost Centra. Isto tako, sa znanstveno-istraživačkog aspekta pozitivnim je ocijenjen  rad Centra kojim se podiže svijest o vrijednosti Domovinskog rata. Shodno tome, a s ciljem podizanja znanja o ulozi i značaju Domovinskog rata iznijeto je stajalište kojim bi navedena tematika trebala biti više prisutnija u školskim ustanovama na razini Republike Hrvatske.

Tema rasprave bila su i financijska sredstva Centra, koja prema mišljenju članova Odbora trenutno nisu na zadovoljavajućoj razini, na tragu toga pro futuro, zauzeto je stajalište i izražena podrška članova Odbora  za njihovo povećanje.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je dr.sc. Gordana Rusak,  predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 

 
PREDSJEDNICA
prof.dr.sc. Gordana Rusak