8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 3. svibnja 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naveo kako je, između ostalog, donošenje ovoga Zakona potrebno radi ubrzanja raspisivanja natječaja za povlačenje EU sredstava, a što iziskuje i potrebu žurnog propisivanja bržeg i jednostavnijeg postupka zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova u cilju jačanja administrativnih kapaciteta u sustavima upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj te ishođenja dozvola za rad sustava za upravljanje programima i provedbu fondova Europske unije.

Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako je potrebno preispitati odredbu koja se odnosi na državne službenike koji bi obavljali poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova posebno imajući u vidu predviđen način njihova zapošljavanja (bez plana prijama).

Istaknuta je primjedba na članak 6. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na propisani način dostave rješenja o prijemu u državnu službu (javna objava na web stranici državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj). Navedeno je kako se takvim načinom dostave u neravnopravan položaj (pristup i dostupnost interneta) stavlja kandidate koji su pristupili testiranju, s obzirom na rok za žalbu od 15 dana od dana dostave rješenja. 

Također predloženo je preispitati odredbe članaka 10. i 11. Prijedloga vezano za produljenje mandata rukovodećih službenika koji su imenovani na mandat te način zapošljavanja na radna mjesta iz članka 74.b do isteka mandata ministra.

Predloženo je preispitati odredbu članka 14. Prijedloga vezano za propisivanje razloga za prestanak državne službe po sili zakona kada je državni službenik osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora posebno imajući u vidu nastupanje rehabilitacije.

Istaknuta je primjedba kako ovaj Prijedlog zakona nije bio upućen u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću sukladno odredbama zakona koji uređuje pravo na pristup informacijama.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona, ali protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku te predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 49 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine, provest će se rasprava u prvom čitanju.

Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Obrazloženje:

S obzirom na navedene primjedbe istaknute tijekom rasprave te poslovničke razloge za donošenja zakona po hitnom postupku, Odbor je predložio Hrvatskom saboru donošenje ovoga  Zaključka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 3. svibnja 2016. godine raspravio je Izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2015. godinu  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2016. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je Pučka pravobraniteljica.

Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire Izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 3. svibnja 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je potrebno donijeti ovaj Zakon kako bi se zakonski uredila određena pitanja koja su sada uređena Uredbom o izmjeni i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Narodne novine broj, 3/15) koja ostaje na snazi do 30. lipnja 2016. godine.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba na obrazloženje vezano za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“ ) podupire donošenje ovoga Zakona, ali protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku te većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

O Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine, provest će se rasprava u prvom čitanju.

Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona posebno imajući u vidu opravdanost propisivanja različitih koeficijenata za slične dužnosničke položaje.

Obrazloženje:

Tijekom rasprave predloženo je dodatno preispitati opravdanost propisivanja različitih koeficijenata za slične dužnosničke položaje koji ovom izmjenom i dopunom Zakona nisu obuhvaćeni. S obzirom na navedeno, Odbor je predložio Hrvatskom saboru donošenje ovoga  Zaključka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 19. travnja 2016. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Povjerenica za informiranje, aktom od 29. ožujka 2016. godine.  Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je  Povjerenica za informiranje.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 19. travnja 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Konačnim prijedlogom zakona koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke, Blok umirovljenika zajedno i nezavisne zastupnice Gordane Rusak te Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 15. ožujka 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je potrebu za izmjenom ovoga Zakona kako bi se promijenio model izračuna visine iznosa sredstava namijenjenih za rad političkih stranaka koji se godišnje dodjeljuje političkim strankama iz državnog proračuna. Navedeno je kako bi se na taj način spriječilo povećanje iznosa visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno preispitati navedeno rješenje posebno imajući u vidu mogućnost korupcije prilikom financiranja političkih stranaka iz drugih izvora te nemogućnost potrebne kontrole izvora prihoda političkih stranaka od strane „privatnih izvora“.

Također izneseno je mišljenje da ovako predložena odredba tj. da se sredstva za redovito godišnje financiranje određuju u državnom proračunu u iznosu od određenog postotka ostvarenih poreznih prihoda (iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna), za posljedicu može imati nepostojanje interesa za smanjenje poreza.

Osim toga, navedeno je kako su zastupnici, kada odlučuju o ovom Zakonu te zakonima koji uređuju prava zastupnika i državnih dužnosnika, u sukobu interesa jer odlučuju o svojim pravima te da se ovako predloženom odredbom neće umanjiti mogućnost djelovanja političkih stranaka.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“ ) podupire donošenje ovoga Zakona, ali protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku te predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

O Prijedlogu zakona o izmjeni zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br, 21, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke, Blok umirovljenika zajedno i nezavisne zastupnice Gordane Rusak te Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 15. ožujka 2016. godine, provest će se rasprava u prvom čitanju.

Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Obrazloženje:

Tijekom rasprave predloženo je dodatno preispitati koje bi eventualne posljedice mogle proisteći donošenjem ovoga Zakona te kako je potrebna dodatna rasprava radi pojašnjenja učinaka i određivanja postotka (predloženo 0,075%), prema kojemu bi se izračunavao iznos sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika iz državnog proračuna. S obzirom na navedeno, Odbor je predložio Hrvatskom saboru donošenje ovoga  Zaključka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 19. travnja 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2016. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je potrebu za izmjenom ovoga Zakona kako bi se propisao prestanak prava na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo te mogućnost trajnog korištenja tih prava na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, u odnosu na predsjednika Republike Hrvatske koji je u skladu s člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti (Narodne novine, broj 22/13) nastavio korištenje tih prava.  Napomenula je kako se navedeno smatra  primjerenim zbog trenutnih gospodarskih uvjeta u Republici Hrvatskom, a posebno uzevši u obzir da predmetni ured nema javno objavljeni učinak svoga poslovanja koji bi opravdao njegovo financiranje.

Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno propisati jednaka prava kao i mogućnost njihovih ostvarivanja za sve predsjednike Republike Hrvatske nakon prestanka obnašanja dužnosti.

Istaknuta je potreba dorade obrazloženja Prijedloga zakona kako bi bili razvidni ustavnopravni temelji za njegovo donošenje, posebno imajući u vidu činjenicu da je do sada „bivši predsjednik“ na temelju odredaba važećeg zakona koristio prava koja se ovim Zakonom predlažu ukinuti. Također, predloženo je dodatno obrazložiti status „bivšeg predsjednika Republike Hrvatske“.

Odbor izvješćuje da nije mogao utvrditi stajalište o potrebi donošenja ovoga Zakona jer su glasovi članova Odbora ostali podijeljeni (4 glasa „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                 
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 14. travnja 2016. godine razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Vijeća o usvajanju odredaba za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima 2015/2035 INL, koje je Odbor za europske poslove sukladno odredbi članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio ovom Odboru aktom od 22. ožujka 2016. godine.

 Odbor je razmotrio navedeno Stajalište na temelju odredbe članka 154., a u vezi s odredbom članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Vijeća o usvajanju odredaba za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima 2015/2035 INL.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                        prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Na temelju članka 126. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora upućuje

P O Z I V

pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja je:
- hrvatski državljanin
- diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istakao znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem
- doktor pravnih znanosti koji uz ostale ispunjene uvjete ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se iz reda istaknutih pravnika.

Kandidati uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta, a posebice:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice)
- diplome o završenim stupnjevima obrazovanja (izvornik ili ovjerena preslika)
- potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima  evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca)
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci)
- potvrda Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.

Rok za podnošenje prijedloga je 15 dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijedlozi kandidata upućuju se Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na adresu: Hrvatski sabor, 10 000 Zagreb, Trg sv. Marka 6.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

prof. dr. sc. Robert Podolnjak

       ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU
       I NACIONALNU SIGURNOST
               gospodin Ranko Ostojić, predsjednik

Poštovani,

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 19. veljače 2016. radi davanja načelnog mišljenja, Klasa: 021-1/16-01/09, Urbroj: 6521-4-16-01 kojeg je razmotrio na 5. sjednici održanoj 17. ožujka 2016. godine.

U podnesku je zatraženo načelno mišljenje ovog Odbora vezano za utvrđivanje i glasovanje o dnevnom redu sjednice radnog tijela Hrvatskoga sabora vezano za slučaj kada „članovi odbora na predloženi dnevni red koji je upućen uz poziv za sjednicu odbora nisu najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice odbora podnijeli pisani prigovor“. Odnosno, „može li se na sjednici tražiti glasovanje o predloženom dnevnom redu na način da se pojedine točke dnevnog reda izostave s dnevnog reda iako na te točke nije bilo pisanog prigovora“ ili se  „predlažu nove točke dnevnog reda za koje nije bilo prethodne pisane najave“.

Odredbom članka 58. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/13. – u daljnjem tekstu: Poslovnik), propisano je kako radno tijelo Sabora može donijeti poslovnik o svom radu. S obzirom na specifičan djelokrug i rad Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost utvrđen Poslovnikom, bilo bi potrebno da Odbor iskoristi poslovničku mogućnost i donese poslovnik o svom radu.

Istom odredbom propisano je da se na rad sjednice radnog tijela, na odgovarajući način se primjenjuju poslovničke odredbe o sjednici Sabora ako radno tijelo ne donese poslovnik o svom radu.

U tom smislu se odredbe Poslovnika vezane za prigovor i utvrđivanje dnevnog reda na sjednici Sabora primjenjuju na odgovarajući način na rad sjednice radnog tijela. Primjenjuju se ako je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće, prilagođavajući ih zadaćama i dinamici rada radnog tijela.

Naime, odredbama Poslovnika određeno je kako predsjednik Sabora osam dana prije održavanja sjednice Sabora zastupnicima dostavlja prijedlog dnevnog reda (osim naravno, u iznimnim slučajevima). Na predloženi dnevni red zastupnici mogu podnijeti prigovor u pisanom obliku najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Sabora.

Poslovnikom je utvrđen način rada radnog tijela Sabora koje, između ostalog, raspravlja o aktima o kojima je obvezno prethodno izvijestiti Sabor. Pri tome, radno tijelo Sabora u svom radu, a radi učinkovitog i pravovremenog obavljanja poslova, mora pratiti rad i ovisi o dinamici rada Sabora i Vlade. U tom smislu u praksi rada radnog tijela, česte su situacije da nije moguće dosljedno primijeniti odredbu članka 219. stavka 1. Poslovnika, o dostavi prijedloga dnevnog reda članovima radnog tijela u roku od osam dana.

Stoga, imajući u vidu spomenutu odredbu članka 58. Poslovnika o odgovarajućoj primjeni odredaba o radu na sjednici Sabora na rad sjednica radnih tijela, predsjednik radnog tijela članovima radnog tijela najčešće dostavlja poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda nekoliko dana prije dana održavanja sjednica, a kako bi članovi imali dovoljno vremena upoznati se s temama koje se predlažu raspraviti.

S obzirom na navedeno, član radnog tijela koji nije zadovoljan predloženim točkama dnevnog reda trebao bi predsjedniku radnog tijela uputiti prigovor u pisanom obliku na predloženi dnevni red najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice. Pisanim prigovorom trebao bi predložiti  da se pojedine točke izostave s dnevnog reda ili uvrste nove kako bi se prilikom utvrđivanja dnevnog reda moglo glasovati o njegovom prijedlogu.
Međutim, iako je Poslovnikom propisano kako se dnevni red za sjednicu Sabora smatra utvrđenim ako nitko od zastupnika ne podnese prigovor, sukladno odredbi članka 226. Poslovnika, radna tijela utvrđuju dnevni red na početku sjednice. Na taj način članovi radnog tijela mogu i na samoj sjednici iskazati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo predloženim točkama glasujući za ili protiv prijedloga dnevnog reda u cjelini.

Iznimno, kada se poziv za sjednicu s predloženim dnevnim redom dostavlja članovima radnog tijela dan prije ili na sam dan održavanja sjednice, poslovnička odredba o podnošenju prigovora dan ranije bila bi potpuno neprimjenjiva. Stoga bi predsjednik radnog tijela u tom slučaju trebao na samoj sjednici, pored prava na općenito očitovanje (slaganje ili neslaganje) na prijedlog dnevnog reda, omogućiti članovima radnog tijela i isticanje prigovora na prijedlog dnevnog reda koji uključuje i pravo na predlaganje izostavljanja pojedinih točaka i/ili uvrštavanja novih točaka.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                             prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora većinom glasova je na 5. sjednici održanoj 17. ožujka 2016. godine donio sljedeći

ZAKLJUČAK

I. Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo ima pravo odlučivati i glasovati o svim izvješćima državnih tijela i institucija ne dovodeći time u pitanje samostalnost i neovisnost određenih tijela i institucija koje imaju Ustavom Republike Hrvatske i zakonom definiran samostalan i neovisan djelokrug.

II. Poziva se Odbor za financije i državni proračun da razmotri Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu te predloži Hrvatskom saboru donošenje odgovarajućeg zaključka.

Obrazloženje:

Smisao i važnost podnošenja izvješća državnih tijela i institucija je informiranje Hrvatskoga sabora i javnosti o njihovom radu. U Hrvatskom saboru provodi se rasprava o podnesenim izvješćima te u konačnici Hrvatski sabor zaključkom utvrđuje stajalište prihvaćanjem ili neprihvaćanjem određenog izvješća, ne dovodeći u pitanje samostalnost i neovisnost tih tijela i institucija utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i zakonom.

S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da Odbor za financije i državni proračun, kao matično radno tijelo, nije razmotrio i predložio zaključak Hrvatskom saboru o predmetnom Izvješću, Odbor je donio ovaj Zaključak.
 

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                        prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 1. ožujka 2016. godine raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 29. svibnja 2015. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Obrazlažući navedeno Izvješće, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa istaknula je kako je tijekom 2014. godine u provođenju postupaka iz svoje nadležnosti Povjerenstvo nastavilo s razvojem prakse u primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa (u daljnjem tekstu: ZSSI). Navela je kako je ustrojem elektroničkog obrasca izvješća o imovinskom stanju koji je povezan s Registrom dužnosnika osigurana pravovremena provjera da li su dužnosnici ispunili svoju obvezu te su značajno unaprijeđeni postupci prethodne i redovite provjere podataka. Elektroničkim obrascem ostvarene su velike uštede u radu, uz veću zaštitu i sigurnost da su podaci koji su učinjeni javno dostupnima prikazani u onom sadržaju kako je dužnosnik naveo.

Posebno je istaknula da je povodom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti Povjerenstvo uočilo da važećim odredbama ZSSI-a nije obuhvaćen važan i velik krug pojedinih javnih dužnosti uz čije je obnašanje prirodno povezan visok korupcijski rizik, obzirom na djelokrug rada i nadležnosti tijela, a osobito obzirom na ovlasti s kojima nositelji određenih javnih dužnosti u tim tijelima mogu raspolagati.

U provođenju redovite provjere podataka sadržanih u izvješću o imovinskom stanju dužnosnika Povjerenstvo uspoređuje prijavljene podatke o imovini iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika s pribavljenim podacima od Porezne uprave i drugih nadležnih tijela. Pri tome je potrebno istaknuti da Ustavni sud Republike Hrvatske ne dvoji da bi Povjerenstvo moglo podnijeti kaznenu prijavu protiv takvog dužnosnika ili kaznenu prijavu protiv dužnosnika za kojeg posumnja da je iznio neistinite ili nepotpune podatke o imovini s namjerom njezina prikrivanja. Međutim, Povjerenstvo izražava sumnju da li bi nadležna tijela kaznenog progona po takvoj kaznenoj prijavi mogla postupati jer se u njoj ne može naznačiti koji bi to konkretni događaj, radnja dužnosnika ili treće osobe predstavljala počinjenje nekog kaznenog djela, čija bi eventualno nezakonito stečena imovina bila samo posljedica.

Također, istaknuta je važnost međunarodne suradnja u području sprječavanja sukoba interesa. Tako je svojim preporukama upućenim Republici Hrvatskoj, GRECO uputio da se za zastupnike u Hrvatskom saboru razvije i usvoji etički kodeks uz kojeg će se razviti učinkoviti interni mehanizmi za promicanje, osvješćivanje i informiranje, a time i očuvanje integriteta u Hrvatskom saboru.

Tijekom rasprave predloženo je da se obrazac koji popunjavaju dužnosnici uključi u sustav e-Građani kao i elektronički potpis koji je dostupan putem e-osobne iskaznice. Objašnjeno je kako Povjerenstvo podržava navedeni prijedlog te da je navedeni obrazac izrađen na način da podržava „nadopunu i nadogradnju“.

Također, osvrnulo se i na troškove Povjerenstva koji su navedeni u Izvješću, a koji su nastali povodom provođenja projekta informatizacije. U tom smislu istaknuto je kako je nedopustivo da Povjerenstvo ima  poteškoće u popunjavanju elektroničkog obrasca o imovinskom stanju dužnosnika „jer izricanje bilo kakve sankcije stvara krivu sliku“ o tim dužnosnicima. Pojašnjeno je kako bi se na taj način moglo dogoditi da je dužnosnik „u prekršaju“, a razlog tome je trivijalan. Također, izraženo je mišljenje kako bi se Povjerenstvo u ocjeni stanja, kao objektivno i nepristrano tijelo,  „trebalo suzdržati“ od ocjene integriteta, moralnosti i etike dužnosnika koji su subjekti predmetne kontrole.

Predloženo je ispitati potrebu donošenja etičkog kodeksa koji bi koristio saborskim zastupnicima te ujedno bio „prilog čistoće političkog djelovanja i postupanja“.

Također, predloženo je odredbe ZSSI-a koje Povjerenstvo primjenjuje u svom radu, a imajući u vidu Odluku Ustavnog suda od 7. studenoga 2012. godine, uskladiti s odredbama drugih zakona kako bi se omogućilo Povjerenstvu postupanje i u slučajevima koji za sada nisu obuhvaćeni odredbama navedenog Zakona (problem vlasništva imovine izvan Republike Hrvatske, problem vlasnika skrbničkih računa, korisnika koncesije, personalni doseg odredaba ZSSI-a vezanih za državne dužnosnike).

Naglašena je značajna uloga Povjerenstva te je istaknuto kako je ono dosadašnjim radom opravdalo „svoju ulogu“. Izražena je potreba za pojašnjenjem navoda iz Izvješća u odnosu na dostavu popisa Hrvatskog sabora o obnašateljima dužnosti koji se imenuju kao dužnosnici u smislu članka 3. stavka 2. ZSSI-a. Pojašnjeno je kako uvažavajući načela vladavine prava kao javnog interesa, ali i interes pravne sigurnosti onih koji se povodom obnašanja određene javne dužnosti smatraju obveznicima postupanja sukladno odredbama ZSSI-a, Povjerenstvo u nedostatku popisa Hrvatskog sabora, pojedine javne dužnosti je uvrstilo u Registar dužnosnika na temelju vlastitih tumačenja i zaključaka. Ustrojeni Registar dužnosnika javno je objavljen na internetskim stranicama Povjerenstva.

Odbor  jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire Izvješće Povjerenstva za odlučivanje sukobu interesa za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 12. veljače 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je potrebu za izmjenom ovoga Zakona kako bi Vlada Republike Hrvatske mogla imenovati sve članove Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima te kako bi ono moglo nastaviti s radom u punom sastavu i donositi odluke i zaključke za koje je nadležno, a radi učinkovitog upravljanja trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Tijekom rasprave istaknuto je kako će predloženo imenovanje dva potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske u Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima prouzročiti njegovu nefunkcionalnost zbog otežanog donošenja odluke (paran broj članova) i bespotrebno „trošenje resursa“.

Izneseno je mišljenje kako je potrebno, radi učinkovitog i stručnog obavljanja poslova iz djelokruga Povjerenstva, za člana Povjerenstva imenovati potpredsjednik Vlade koji bi bio nadležan za gospodarstvo.

Pojašnjeno je kako je organizacijska struktura Vlade Republike Hrvatske različita od dosadašnje – sada ima dva potpredsjednika sa „širokim područjem nadležnosti (pa i gospodarstvom)“ te kako je zato bilo potrebno intervenirati u važeći Zakon na predloženi način. Osim toga, članove Povjerenstva, uz dva navedena potpredsjednika, čine i ministar nadležan za gospodarstvo te ministar nadležan za financije što je dodatno osiguranje kvalitetnog i stručnog obavljanja poslova iz nadležnosti Povjerenstva.  

Odbor izvješćuje da nije mogao utvrditi stajalište o potrebi donošenja ovoga Zakona (4 glasa „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                        prof. dr. sc.  Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 11. veljače 2016. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Peđa Grbin dana 10. veljače 2016. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6 glasova „ZA“, 4 glasa „SUZDRŽANA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi na povredu odredbe članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav mišljenja je da ponašanje zastupnika Hrvatske demokratske zajednice ne izlazi izvan okvira dopuštenog, u parlamentarnoj praksi uobičajenog načina ponašanja.

II. U pogledu dijela navedenog Zahtjeva koji se odnosi na odredbe članaka 237. i 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora potrebno je istaknuti da je odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora svakom zastupniku zajamčeno pravo da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razloge za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

S obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja da nisu povrijeđene odredbe članaka 237., 238. i 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

                                            PREDSJEDNIK ODBORA
 
                        prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 26. siječnja 2016. godine raspravio je Poslovnik Povjerenika za informiranje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela povjerenica za informiranje, aktom od 9. rujna 2015. godine.

Odbor je predmetni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako je potrebno poduprijeti prijedlog Povjerenice za informiranje da Hrvatski sabor potvrdi Poslovnik povjerenika za informiranje kako bi se omogućilo pravovremeno i stručno obavljanje poslova povjerenika kao neovisnog državnog tijela te osigurala efikasna zaštita korisnika prava na pristup informacijama.

Također, naglašeno je kako se Ured povjerenika za informiranje financira iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske te kako će ustrojavanjem nove ustrojstvene jedinice, Službe za opće poslove, biti potrebno predvidjeti sredstva u Državnom proračunu.

U tom smislu, navedeno je kako Služba za opće poslove „nije u funkciji zaštite i promicanja prava na pristup informacijama“ što je osnovna zadaća povjerenika za informiranje utvrđena odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, za obavljanje propisanog djelokruga poslova Službe za opće poslove, kao što je predlaganje planova prijema, osposobljavanje i stručno usavršavanje, izrađivanje financijskih planova i izvješća, obavljanje poslova uredskog poslovanja, obavljanje poslova zaštite na radu i dr., nije potrebno osnivanje nove službe. Istaknuto je kako se takva vrsta poslova može obavljati na drugačiji način, odgovarajućom primjenom pravila iz Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽANIM“) podupire prijedlog da Hrvatski sabor potvrdi  Poslovnik povjerenika za informiranje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

    
PREDSJEDNIK ODBORA
 
Prof. dr. sc.  Robert Podolnjak