Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 61. sjednici Odbora održanoj 5. svibnja 2022. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sukladno djelokrugu Odbora u fokusu rasprave razmatrane su zakonske odredbe vezane za zdravstvene preglede vozača te obveza liječnika da prijavljuju privremenu promjenu zdravstvenog stanja, kao i obvezu dostave takve obavijesti o vozačevoj privremenoj nesposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno policijskoj upravi ili postaji.

S tim u vezi, članovi Odbora izrazili su u raspravi svoje negodovanje zbog neprihvaćanja njihovih primjedbi i prijedloga iznesenih u prvom čitanju Zakona, smatrajući da je trebalo uvažiti mišljenje struke. Potpredsjednica Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komora) opetovano je iznijela stavove Komore i liječnika obiteljske medicine koji se odnose na to da liječnici prijavljuju svaku, pa i trenutnu promjenu zdravstvenog stanja ili uzimanja nekog lijeka te prekršajnu odgovornost ako to ne učine.

Naime, primjenom ovog zakona liječnici bi postali izloženi prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, dok bi provođenjem zakona kršili institut liječničke tajne te nepovratno narušili povjerljiv odnos liječnika i pacijenta, čime bi ujedno bili izloženi i povećanoj stopi verbalnog ili fizičkog nasilja nezadovoljnih pacijenata, izneseno je u raspravi. Ovakvim zakonskim rješenjem stvara se pravna nesigurnost u kojoj svaki liječnik može prekršajno odgovarati za odluku o svom pacijentu, a ujedno se otvara i mogućnost osiguravajućim društvima da tuže liječnike i od njih traže nadoknadu štete.

Umjesto predloženih rješenja predlažu uvođenje redovitih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama vozača, strožu primjenu zakona i intenzivnije kontrole na cestama kao i intenzivne edukativne kampanje o opasnostima prebrze vožnje, vožnje bez pojasa, s mobitelom ili vožnje pod utjecajem alkohola. Predložili su  također izmjene u izričaju te da se u članku 233. stavak 1., umjesto: „zdravstvene ustanove dužne su izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi“ propiše mogućnost na način da “zdravstvene ustanove mogu izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi“.

Kako su se u nastavku rasprave svi složili, nesporna je namjera ovog Zakona koja se ogleda u sigurnosti prometa na cestama i sigurnosti upravljanja motornim vozilima. Najvažnija treba biti osobna odgovornost građana i ne bi je trebalo prebacivati na liječnike. Također, važno je poraditi još na nekim stvarima, kao što je npr. popis bolesti i lijekova uz koje se ne smije upravljati vozilom. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“, 1 „suzdržan“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.