Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 5. sjednici, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Prijedlogu  državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2021.  godinu i projekcijama za  2022. i  2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu  i projekcijama za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, kojim se u 2021. godini predviđaju ukupni prihodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna i ukupni rashodi u iznosu od 157,9 milijardi kuna.  Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Kako je predlagatelj istaknuo, Prijedlogom državnog proračuna osigurana su dodatna sredstva za adekvatniji sustav socijalnih naknada, prije svega za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom. Isto tako predviđena su i sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ali i za povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak.

Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, a odnosi se na Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Prijedlogom državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2021. godinu s prijedlogom projekcija za 2022. i 2023. godinu ukupni financijski plan iznosi 14.014.553.516 kuna, od čega limitirani izvori financiranja iznose 4.065.268.787 kuna. Najznačajnija sredstva planiraju se za provedbu transfera HZZO–u iz Državnog proračuna u iznosu od  2.760.000.000 kuna, koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.  Financijskim planom Ministarstva zdravstva, u trogodišnjem razdoblju planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 165 milijuna kuna za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, 46  milijuna kuna za zanavljanje stare opreme i 142 milijuna kuna za poticaj za zdravstvo u BiH (u 2021. godini 42 milijuna kuna, u 2022. 50 milijuna kuna i u 2023. 50 milijuna kuna). Također, planirana su značajna sredstva za izgradnju Nove bolnice KBC Rijeka u ukupnom iznosu 564.291.192 kuna (kroz trogodišnje razdoblje) te dovršetak gradnje OB Pula u ukupnom iznosu od 139 milijuna kuna. 

Ravnatelj HZZO-a iznio je prijedlog plana za 2021. godinu prema kojem su planirani ukupni prihodi u iznosu od 27.746.000.000 kuna, za 2022. godinu 28.796.000.000 kuna, a za 2023. godinu 29.582.000.000 kuna. Ukupnim prihodima osigurana su i sredstva za povrat preostalog dijela beskamatnog zajma dobivenog od državnog proračuna za premošćivanje situacije nastale zbog smanjene gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Otplata beskamatnog zajam evidentirana je u okviru računa financiranja na izdacima za financijsku imovinu i otplatu zajmova u iznosu od 200.000.000 kuna u 2021., u 2022. godini 350.000.000 kuna, a u 2023.godini 450.000.000 kuna, zbog čega su  ukupni rashodi u 2021. godini planirani u iznosu od 27.546.000.000 kuna, u 2022. godini 28.446.000.000 kuna, a u 2023.godini 29.132.000.000 kuna. Najznačajniji troškovni element financijskog plana predstavlja bolnička zdravstvena zaštita kojoj je predviđena potrošnja u iznosu od 9.9 mlrd. kuna za 2021. (35% udjela u ukupnom financijskom planu), primarna zdravstvena zaštita s očekivanom potrošnjom od 4,28 mlrd. kuna (15% udjela u ukupnom planu) te lijekovi na recepte u iznosu od 3,73 mlrd. kuna.
    Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2021. koji u razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  iznosi 56.049.633.648 kuna i veći je za 2.519.916.667 kuna u odnosu na Financijski plan za 2020. godinu, koji je iznosio 53.529.716.981 kunu. Predložena najznačajnija povećanja sredstava po svim izvorima u financijskom planu za 2021. godinu predviđena su Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 1.255.466.284, zbog pripajanja aktivnosti iz nadležnosti bivšeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) u iznosu od 1.347.195.493, zbog više planiranih rashoda za mirovine i mirovinska primanja te redovnog usklađivanja mirovina i promjene strukture i broja korisnika. Također, od 1. siječnja 2021. planiran je početak primjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koja će biti isplaćivana s pozicija Zavoda. Planirana značajnija povećanja u 2021. su na aktivnostima: doplatak za pomoć i njegu (71.000.000,00 kuna), jednokratna naknada (8.900.000,00 kuna), osobne invalidnine (99.313.733,00 kuna) i za status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja (100.950.000,00 kuna).

Tijekom rasprave, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja kako su nužne generalne promjene i reforma zdravstvenog sustava, prije svega zbog velikih dugova i nekontroliranih rashoda. Istaknuta je i potreba bržeg i efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, što do sada nije bio slučaj. Prijedlog državnog proračuna podonosi se bez usvojene nove Nacionalne strategije razvoja zdravstva, istaknuli su u svom izlaganju. S tim u vezi mišljenja su da je nužno što hitnije i donošenje nove Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:

-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021.  godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.