Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 17. studenoga 2023. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i   Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br.581.
Uvodno je državni tajnik Ministarstva financija prezentirao makroekonomski okvir sukladno kojem je izvršena projekcija ukupnih prihoda i rashoda. Između ostalog istaknuto je da se u 2024. godini očekuje realni rast BDP-a od 2,8% i usporavanje stope rasta inflacije na 3,1%. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2024. planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura (3% više u odnosu na plan 2023.), dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardu eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2024. godini planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U  2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 28,5 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 32,6 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2024. godinu iznosi 4,1 milijardi eura ili 5% bruto domaćeg proizvoda. Očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 1,9% BDP-a u 2024. godini. U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 1,7 postotnih bodova u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 58% BDP-a u 2024. na 56,6% BDP-a u 2025. te 55,5% BDP-a u 2026. godini.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da prijedlog  na razini razdjela Ministarstva, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2024. godinu iznosi 2,186 mlrd eura, za 2025. godinu iznosi 1,725 mlrd eura te za 2026. godinu iznosi 1,617 mlrd eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2024. godinu iznosi 1,682 mlrd eura. Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8), rashodi i izdaci na razini razdjela, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, za 2024. godinu iznose 1,214 mlrd eura od čega se najznačajniji iznos od 1,006 mlrd eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu. U okviru ovih izvora najznačajniji iznosi odnose se na sredstva za provedbu projekata vodno-komunalne infrastrukture u visini 210,4 mil eura. Također, u 2024. planirani su rashodi za osiguranje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli, odnosno otplatu zajma, troškova skladištenja i financiranja istoga, u iznosu od 300 mil eura, kao i potporu kućanstvima i poduzetnicima za podmirenje troškova energenata, temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 225,6 mil eura. 
Nadalje, u 2024. godini, u okviru namjenskih primitaka iz sredstava nacionalnog plana za oporavak i otpornost planiran je iznos od 198,5 mil eura za RePowerEU, odnosno projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava (153,5 mil eura izgradnja plinovoda Zlobin Bosiljevo i jačanje kapaciteta LNG te 15 mil eura za ostale projekte elektroenergetskog sustava, kao i 30 mil eura za vodno-komunalne projekte.
Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na deficit, dio se odnosi i na sredstva učešća za EU projekte i to u iznosu 30,1 mil eura, na razini razdjela, dok ista na razini Ministarstva u užem smislu iznose 24,7 mil eura od čega se 22,8 odnosi na vodno-komunalne projekte. 
U okviru ovog prijedloga proračuna značajniji rashodi odnose se i na fondove EU koji na razini razdjela iznose 365,9 mil eura za 2024. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 276,2 mil eura. Od navedenog iznosa za promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju, razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara, poslovnu konkurentnost planiran je iznos od 103,1 mil eura, za projekte vodno-komunalne infrastrukture 62 mil eura (isključivo EU dio), te za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti u industriji smanjenjem udjela fosilnih goriva uvođenjem alternativnih izvora, povećanje učinkovitosti javne rasvjete (izdaci za zajmove), smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagališta i za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 85,4 mil eura.
U okviru sredstava mehanizma za oporavak i otpornost u 2024., na razini razdjela planirano je ukupno 413,5 mil eura, od čega je 386 mil eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio planiran je u iznosu od 168,5 mil eura za projekte vodnog gospodarstva, iznos od 144,2 milijuna eura odnosi se na projekte dekarbonizacije energetskog sektora i unaprjeđenje gospodarenja otpadom te 70,2 mil eura za otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo i poticanje inovacija i digitalizacija gospodarstva.  
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond u  2024. godini planira prihode u ukupnom iznosu od 393.980.714 eura, u 2025. godini u iznosu od 433.457.200 eura, a u 2026. godini u ukupnom iznosu od 450.951.116 eura. U 2024. godini planira rashode u ukupnom iznosu od 439.280.977 eura, u 2025. godini u iznosu od 409.262.364 eura, a u 2026. godini u ukupnom iznosu od 433.374.635 eura. U 2024. godini planirano je 18.805.392 eura za administrativno upravljanje i opremanje, 57.642.465 eura za programe i projekte zaštite okoliša, 231.276.120 eura za programe i projekte energetske učinkovitosti te 131.557.000 eura za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada. Dodatno su istaknute odluka i zaključci Vlade RH kojima je Fond zadužen da u stopostotnom iznosu osigura potrebna sredstva za sanaciju lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje (uklanjanje troske), za sanaciju zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji „Brezje“ Grad Varaždin te za uspostavu privremenih skladišta u Petrinji i Glini u svrhu postupanja s materijalom od uklanjanja i građevnim otpadom nastalim u postupku obnove zgrada oštećenih potresom. 
Nakon uvodnih obrazloženja u raspravi je vezano uz rashode za mirovinu izraženo mišljenje kako će planirano sigurno pokriti ovogodišnje indeksacije i nova prava ugrađena u mirovinski sustav. Međutim, istaknuto je da se očekuje da će za indeksacije u sljedećoj godini finalno osiguravanje sredstava vjerojatno ići kroz rebalans. Ujedno je naglašeno kako ukupna sredstva za mirovine čine 25% proračuna što predstavlja izazov i za jače ekonomije. U tom smislu je apelirano na realna očekivanja i ravnomjernu raspodjelu rashoda i za druga područja. 
Nastavno na ovu temu državni tajnik Ministarstva financija dodatno je istaknuo da su očekivanja vezana za buduću indeksaciju ugrađena u ovaj državni proračun i rashode za mirovinu. Stoga se očekuje da će navedena sredstva biti dostatna, a ukoliko ne budu osigurat će se tijekom godine rebalansom.
Vezano za dotacije za energente postavljeno je pitanje planira li se s istima nastaviti te ima li se u planu osigurati barem približno jednak položaj građanima koji nemaju drugu mogućnost osim grijanja na struju. Ovo je posebice primjer u područjima u kojima nije razvijena infrastrukutra za plin (otoci, Dalmacija, Lika) te kućanstva dobivaju samo dotaciju za struju za grijanje pri čemu je nedostatna Uredbom definirana visina ukupne šestomjesečne potrošnje električne energije. Samim time oni koji troše plin kao energent za grijanje u povoljnijem su položaju jer dobivaju dotaciju za plin za grijanje te za struju za druge vrste potrošnje. 
U osvrtu na ovu temu državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je detaljno obrazložio postojeći pravni okvir te istaknuo da je izmjenama i dopunama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu definirana visina ukupne šestomjesečne potrošnje povećana s 2500 kWh na 3000 kWh za kupce iz kategorije kućanstvo. Ujedno je potvrdio da se nastavlja s provođenjem mjera sukladno Uredbi te će ista po potrebi biti mijenjana.
Nadalje je u raspravi istaknuto da Obrazloženje državnog proračuna sadržava tablicu 10. „Kretanje rashoda državnog proračuna u razdoblju 2022.-2026. po funkcijskoj klasifikaciji“  u kojoj su iskazani rashodi za zaštitu okoliša. U navedenoj tablici vidljivo je da prijedlog rashoda za zaštitu okoliša za 2024. godinu predstavlja značajno smanjenje u odnosu na tekući plan za 2023. godinu (indeks 2024./2023. iznosi 51,0) te je zatraženo pojašnjenje ovako iskazanog smanjenja. Ujedno je dodatno obrazloženje traženo i za uočeno planiranje sredstava za Državni hidrometeorološki zavod za 2024. godinu na način da ukupno planiranih  23.974.083 eura čini 51,8% plana 2023. godine.  
Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja detaljno je pojasnila da je ovdje riječ o funkcijskoj klasifikaciji proračunskih aktivnosti i da je navedeno smanjenje rashoda za zaštitu okoliša rezultat organizacijskih promjena i spajanja ministarstava te objedinjavanja tri operativna programa koji su svaki imali svoju funkcijsku klasifikaciju sada u jednu. Vezano uz ukupno planirana sredstva za Državni hidrometeorološki zavod pojašnjeno je da se s ovom godinom završava projekt obnove mjernih postaja koji je financiran iz OPKK u iznosu oko 30 mil eura, a koji nisu planirani u novom programskom razdoblju. 
Vezano uz Financijskim planom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirana za naredne tri godine značajna sredstva za Sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak zatražene su dodatne informacije o stupnju realizacije projekta. Zamjenik direktora Fonda istaknuo je da je dobivena građevinska dozvola za prvu fazu (uređenje terena oko jame) te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole za drugu fazu. Projekt je u maloj fazi kašnjenja, ali nije ugrožen krajnji rok njegove realizacije. Ujedno ovaj projekt podliježe odobrenju Europske komisije budući da je premašio 50 mil eura (s PDV-om). 
Tijekom rasprave ponovno je upozoreno na primjere nelegalnih odlagališta otpada nastalih nakon stečaja tvrtki (primjer u Pazinu, E-kolektora u Zagrebu i slično) te je postavljeno pitanje jesu li planirana sredstava za sanacije navedenih lokacija. Zamjenik direktora Fonda istaknuo je da je Fond razmatrao ima li pravnu osnovu za sudjelovanje u tim sanacijama budući da se radi o privatnim tvrtkama. Fond će zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja razmotriti na koji način da se sanira o trošku države ukoliko vlasnici ne budu mogli.  
U raspravi je iznesena pohvala objavljenom natječaju Fonda za postavljanje solara te istaknuto kako je upravo ova mjera poticanja postavljanja kućnih solara ključna za energetsku neovisnost građana. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dodatno je istaknuo da od 1. siječnja 2024. stupaju na snagu odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj generaciji koje će biti dodatni poticaj za solarizaciju budući da se njima otklanjanju prijašnja ograničenja u sustavu. 
Zaključno je raspravljano o uvjetima natječaja za postavljanje solara te mogućnosti zadružne ugradnje solarnih panela za kuće u nizu kroz jednu pravnu osobu koja isporučuje i kompenzira troškove unutar tog niza kuća. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti Financijski plan Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. i projekcija plana za 2025. i 2026.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ putničkog prijevoza za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                                          Sandra Benčić