Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 52. sjednici održanoj 18.listopada 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 564.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 1,1 milijardu eura, što prvenstveno dolazi do povećanja poreznih prihoda dok se ukupni rashodi povećavaju  za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijarde eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 27,7 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 29,3 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a, što predstavlja povećanje od 159 milijuna eura u odnosu na originalni plan. Očekuje se da će manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji iznositi 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. Temeljem ovakvog kretanja fiskalnog salda, planirani udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini zabilježit će smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu te će iznositi 60,7% BDP-a. 
Sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode prisustvovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Razdjel Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, smanjuje se za 36.008.466 eura te sada iznosi 2.718.718.055 eura. Navedeno ukupno smanjenje odnosi se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu (smanjenje za 13.602.516 eura), Nacionalne parkove i parkove prirode (smanjenje za 1.153.654 eura), Agenciju za ugljikovodike (smanjenje za 10.074.149 eura), Ravnateljstvo za robne zalihe (smanjenje za 18.598.794 eura), Hrvatski zavod za norme (smanjenje za 24.997 eura) i Institut za vode“ Josip Juraj Strossmayer“ (smanjenje za 547.908 eura). Ujedno povećanje bilježe Državni hidrometeorološki zavod (povećanje za 5.783.999 eura), Državni zavod za mjeriteljstvo (povećanje za 149.500€), Hrvatska akreditacijska agencija (povećanje za 99.000 eura), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, HAMAG-BICRO (povećanje za 1.961.053 eura). 
        Planirani prihodi i primici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smanjuju za 45.849.469,00 eura i iznose 367.785.685,00 eura. Planirani rashodi i izdaci smanjuju se za 72.322.844,00 eura i iznose 328.845.524,00 eura.
Najznačajnije smanjenje izvršeno je u okviru rashoda za Programe i projekte energetske učinkovitosti i to za 63.814.092,00 eura, a u najvećoj mjeri odnosi se na rashode planirane za Modernizacijski fond s početkom realizacije evaluiranih projekata u 2024. godini. Programi i projekti zaštite okoliša smanjuju se za 14.437.678,00 eura, Administrativno upravljanje i opremanje povećava se za 148.022,00 eura, a Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada povećava se za 5.780.904,00 eura. Ukupni višak prihoda nad rashodima povećava se za 26.473.375 eura i sada iznosi 38.913.616 eura.
U raspravi na Odboru imajući u vidu predložene izmjene i dopune Državnog proračuna naglašena je važnost pravovremenog i maksimalnog iskorištavanja Modernizacijskog fonda.
Naglašen je problem nedavnog požarišta u „Drava International“ i pojave nelegalnog odlaganja otpada koji je postao nesanirani otpad.
Postavljeno je pitanje procedura i odgovornosti za sanaciju te je ujedno iznesen prijedlog da se u sklopu rebalansa višak sredstava usmjeri na izradu plana sanacije ovih lokacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za", 3 glasa „protiv") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 
2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Sandra Benčić