Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj  9. veljače 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca  2021. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. 

U uvodnom obrazloženju državni tajnik istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje s propisima EU te usklađivanje s odredbama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško i predloženih izmjena i dopuna toga Zakona. Naime, iz Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti preuzimaju se u Zakon o Fondu odredbe kojima se regulira pitanje naknada od kojih se financira Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kao i izrada podzakonskih akata. Predloženim izmjenama predviđa se osnivanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada samo u odnosu na one djelatnosti koje su predviđene Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva i postignutim dogovorom s Republikom Slovenijom, odnosno samo za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, a ne i istrošenog nuklearnog goriva u odnosu na Nuklearnu elektranu Krško. Uvodno su također obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prvog čitanja te naglašeno kako su razlike neznatne i nomotehničke naravi. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru  upozoreno je na odredbe Direktive o istrošenom gorivu i radioaktivnom otpadu koja eksplicite traže postojanje nadležnog regulatornog tijela kao stručne i nezavisne institucije koja je u cijelosti odgovorna za djelatnosti ili objekte povezane s gospodarenjem istrošenim gorivom ili radiološkim otpadom. Naime, navedena Direktiva definira sljedeće: „Države članice osiguravaju da je nadležno regulatorno tijelo funkcionalno odvojeno od svakog drugog tijela ili organizacije koje se bave promidžbom ili iskorištavanjem nuklearne energije ili radioaktivnog materijala uključujući proizvodnju električne energije“. Istaknuto je da je 2019. godine ukinut Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te je zatraženo pojašnjenje koje će to sada biti tijelo koje će u skladu s navedenom Direktivom biti nezavisno stručno tijelo odnosno može li Fond predstavljati to nezavisno stručno tijelo. Ključnim je ocijenjeno jesu li izvršene konzultacije s Europskom komisijom o prihvatljivom tijelu za obavljanje ovih poslova sukladno Direktivi. 

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja obrazložio je da Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je naslijedilo Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, ima ulogu nezavisnog tijela. Naglasio je kako nema dodirnih točaka između Fonda i Ministarstva unutarnjih poslova te da je hrvatski model identičan modelu primijenjenom u Republici Sloveniji. Naime, i u Republici Sloveniji regulator je pri ministarstvu te ujedno postoji formiran Fond. Istaknuto je da su oba ova zakona prošla provjeru kroz bazu Ministarstva vanjskih i europskih poslova što je također kontrolni mehanizam usklađenosti propisa s Direktivama. Ponuđena zakonska rješenja prihvatljiva su za Europsku komisiju.  
Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova dodatno je naglasio odredbe članka 7a. važećeg Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti kojim je izrijekom u pet točaka propisano što Ministarstvo treba poduzimati u svrhu osiguranja stvarne neovisnosti od neprimjerenog utjecaja pri odlučivanju.
Nastavno na dana obrazloženja ponovno je naglašena upitnost rješenja da ministarstvo kao dio Vlade RH predstavlja nezavisno stručno tijelo.    
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   
   

PREDSJEDNICA ODBORA 
Sandra Benčić