Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 425, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022.  

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da postoji potreba, zbog pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru i pune primjene schengenske pravne stečevine, izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o strancima.
Slijedom navedenog, naglasio je da je potrebno osigurati provedbu Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236/1, 19. 9. 2018.), Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011) te Provedbena Odluka Komisije (EU) 2022/102 od 25. siječnja 2022. o utvrđivanju obrazaca za odbijanje, poništenje ili ukidanje odobrenja putovanja (SL L 17/59, 26. 1. 2022.).
Nastavno je istaknuo da je predloženim odredbama Ministarstvo vanjskih i europskih poslova utvrđeno kao nadležno tijelo za obavješćivanje Europske komisije i agencija Europske unije o obvezama koje proizlaze iz Uredbe EU 2018/1240, Uredbe EU 2017/2225 i Uredbe EU 2017/2226, kao i Europske komisije o obvezama koje proizlaze iz Zakonika o vizama. 
Nadalje, naglasio je da se brišu pojedine odredbe iz Zakona o  strancima, s obzirom da se nalaze i u Zakoniku o vizama te su slijedom toga izravno primjenjive nakon pristupanja RH Schengenskom prostoru. Vezano za izdavanje viza, iznio je podatak da je 2021. godini zatraženo 56.712 viza, a suglasnost MUP-a tražena je u 22.932 slučaja. Do konca studenoga 2022. godine zatraženo je izdavanje 53.141 vize, a suglasnost MUP-a zatražena je u 43.270 slučajeva. Uzimajući u obzir iznesene brojke istaknuo je da je gotovo udvostručeno traženje suglasnosti MUP-a samo u jednoj godini. Suglasnost MUP-a traži se za osobe iz država koje predstavljaju veći sigurnosni rizik. Iako postoje dvije razine traženja, obvezna i fakultativna (po procjeni konzularnog službenika), povećanje je vidljivo i u fakultativnoj varijanti.
Zaključno, istaknuo je da se mijenja niz članaka kako bi se ostvarila prilagodba odnosno jasno utvrdilo da se pojedine odredbe sada odnose na „vanjsku“ granicu EU, a ne na „državnu“ granicu, propisuje se prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka te utvrđuje obveza prijevoznicima da putem sustava ETIAS provjeravaju imaju li državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja, ako se takvo odobrenje traži.

U raspravi je pozdravljen ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor i podržano je donošenje predloženog Zakona. Istaknuto je da je ulaskom u Schengenski prostor ostvaren još jedan nacionalno važan cilj na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.
Iako su svi članovi Odbora podržali ulazak u Schenegenski prostor i s time povezanu zakonodavnu prilagodbu, u raspravi je istaknuto da Republika Hrvatska nema cjeloviti imigracijski pravni okvir, a da se broj useljenika u našu zemlju povećava enormnom brzinom, te da je potrebno taj proces institucionalno i zakonodavno kvalitetno popratiti i usmjeravati. Potrebno je znati iz kojeg „bazena“ dolaze useljenici odnosno jesmo li svoj interes dobro usmjerili.
Naglašeno je da je demografsko pitanje i useljenička politika pitanje nacionalne sigurnosti, jer pojedina predviđanja demografa idu toliko daleko da predviđaju da će 2040. godine u Republici Hrvatskoj biti 40% stranaca, a Hrvatska je premala zemlja da bi, kao pojedine velike svjetske „imigrantske“ države, mogla uspješno „apsorbirati“ tako velik broj ljudi.
Predstavnik predlagatelj je istaknuo da Republika Hrvatska provjerava strance koji su zainteresirani za dolazak u Republiku Hrvatsku, ne samo u slučaju kada traže izdavanje vize, već i u svim slučajevima izdavanja radnih dozvola. Referent u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje svoj interes usmjerava više prema poslodavcu kako bi utvrdio da li on poštuje sve što je Zakonom propisano (ima li podmirene obveze po osnovi javnih davanja, isplaćuje li redovno plaću za zaposlenog stranca, je li pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja i sl.), a interes MUP-a i Sigurnosno-obavještajne agencije usmjeren je prema strancima u aspektu moguće ugroze Hrvatske odnosno sa sigurnosnog aspekta. Iznio je podatak da je do studenoga 2022. godine Republika Hrvatska izdala 115.343 radne dozvole, što predstavlja ogromno povećanje u odnosu na 2018. godinu i pokazatelj je velike potrebe za radnom snagom.
Nastavno je istaknuo da će Vlada RH na jednoj od svojih sljedećih sjednica donijeti odluku o osnivanju radne skupine za izradu migracijske politike, te da bi ciljana skupina bili hrvatski iseljenici.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić