Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 424, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da postoji potreba, zbog pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru i pune primjene schengenske pravne stečevine, izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o nadzoru državne granice.
Slijedom navedenog, posebna pozornost je usmjerena na odredbe o graničnoj kontroli koje se prilagođavaju činjenici da su pristupanjem Republike Hrvatske Schengenskom prostoru vanjske granice Republike Hrvatske postale i vanjske granice Europske unije.

Nadalje, istaknuo je da će se Zakonom osigurati provedba Zakonika o schengenskim granicama, Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži i Uredbe o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica kako bi se propisalo da se te odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu općenito. Dosadašnja državna granica s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica EU. 
Propisuju se i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija, tzv. kompenzacijske mjere, s obzirom da kopnene granice prema Mađarskoj i Sloveniji te morska granica prema Italiji postaju unutarnje granice.

Propisuje se i nadležnost Vlade RH za donošenje odluke o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama na prijedlog ministra unutarnjih poslova, te koji uvjeti se za to moraju ispuniti. Ujedno, propisuje se i obveza obavješćivanja svih država članica EU, Europska komisija, Europskog parlament i Vijeće te javnosti.

Zakon se dopunjava i odredbama da nositelji diplomatskih i službenih putovnica izdanih od strane država članica, koji putuju u okviru obnašanja svojih dužnosti, mogu na graničnom prijelazu ostvarivati prednost pred drugim putnicima, kao i da, kada se radi o sigurnosnim razlozima ili zbog ekonomičnosti obavljanja granične kontrole, odnosno zbog organizacijskih razloga, pravo prednosti pred drugim putnicima mogu ostvarivati i druge osobe, a navedeno se odnosi i na pripadnike službi spašavanja, policije, vatrogasnih postrojbi, sigurnosnih službi i druge.

Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakon usklađuje i sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. i 1965. godine na način da se dopušta ulazak na područje RH pomorcu koji je nositelj valjane identifikacijske isprave pomoraca.
Radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU dodaju se odredbe koje propisuju obavljanje granične kontrole brodica i jahti koje služe za sport i razonodu, a koje dolaze iz trećih zemalja na način da su u obvezi najkraćim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi granični prijelaz.
Zakon se mijenja i radi uređenja odredbi vezano za učinkovit nadzor gospodarskog pojasa koji vrše brodovi obalne straže i ribarske inspekcije RH i to na način da se ukida obveza obavljanja granične kontrole, ako se ti javni brodovi ne vraćaju u luku u roku od 36 sati.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se preciznije propisuje i da se granična kontrola može obavljati na cjelokupnom području graničnog prijelaza.

U raspravi je pozdravljen ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor i donošenje predloženog Zakona. Istaknuto je da je ulaskom u Schengenski prostor ostvaren još jedan nacionalno važan cilj na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.
Pojedini članovi Odbora su se tijekom rasprave osvrnuli na neriješene granične sporove koje Republika Hrvatska ima sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom te izrazili zabrinutost duljinom trajanja tih graničnih sporova kao i mogućim prejudiciranjem njihova rješenja. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se radi na rješavanju tih graničnih sporova, postupak definiranja granične crte se nastavlja, te se ulaskom u Schengen ne prejudicira rješavanje ni jednog graničnog spora, kako spora koji postoji sa Slovenijom, kao državom članicom EU, tako ni sporova sa ostalim navedenim državama.

Po pitanju povjerenja/nepovjerenja od strane država članica Schengenskog prostora prema državama Jugoistočne Europe, predstavnik predlagatelja se složio sa stajalištem da sigurnosne ugroze mogu doći i iz država Zapadne Europe, kao što mogu doći i iz zemalja s jugoistoka Europe te stoga svaka država članica ima pravo na provođenje kompenzacijskih mjera kako bi se dodatno zaštitila, kao i pravo na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama. Slijedom toga, Ministarstvo unutarnjih poslova od 01. siječnja 2023. ide u izmjenu ustrojstva granične policije, te će 487 graničnih policajaca provoditi zadaće iz tzv. kompenzacijskih mjera na području prema Sloveniji i Mađarskoj. To će biti policijska kontrola sa sigurnosnog aspekta. Nastavit će se instaliranje dodatnih kamera na svim prometnicama gdje je to moguće kako bi se uočila vozila koja se nalaze u potražnoj bazi te će se i na taj način ojačati nadzorni aspekt.

Po pitanju velikog broja ilegalnih migranata koji su tijekom 2022. godine nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku te stigli u velikom broju i do Austrije, što je izazvalo veliko negodovanje austrijske strane, predstavnik predlagatelja je istaknuo da hrvatska granična policija uspješno štiti vanjsku granicu, iako je njezina zadaća iznimno zahtjevna uzimajući u obzir duljinu granice i reljefne elemente. 
Naglasio je da je Republika Hrvatska dužna primjenjivati sve propise koji uređuju zaštitu granice, ali i sve propise koji uređuju međunarodnu zaštitu te to svakodnevno i čini. Vlada RH je svjesna da tražitelji međunarodne zaštite u najvećem broju (više od 90% tražitelja) zlorabe taj institut, te čim se registriraju u RH u vrlo kratkom roku, dan-dva, napuštaju Hrvatsku i odlaze prema državama Zapadne Europe. Tijekom 2022. godine, oko 12.000 migranata je zatražilo međunarodnu zaštitu, a 36.000 ih je nezakonito ušlo u Hrvatsku. S obzirom da RH registrira i uzima otiske prstiju tražitelja međunarodne zaštite, ako oni napuste RH i budu uhićeni u nekoj drugoj državi članici, bit će vraćeni u RH sukladno tzv. Dublinskoj uredbi.

Predstavnik predlagatelja je izrazio žaljenje što paket „azilnih“ zakona koje je prije tri godine predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još nije usvojen, jer bi tzv. Uredba o screeningu bila dobra za Hrvatsku, s obzirom da predviđa centre uz granicu gdje bi se vršila neka vrsta prve trijaže, odnosno u ubrzanom postupku bi se razdvajali oni kojima zaštita treba i oni koje to pravo ne mogu ostvariti
Posebno je naglasio da Republika Hrvatska nastavlja provoditi nadzor granice sa 6.500 graničnih policajaca te će u narednim godinama, isključivo za nadzor vanjske granice, povući sredstva iz fondova EU u iznosu od 154 milijuna eura. Iznio je podataka da je trenutno aktivno 28 stacionarnih sustava (kamere, radari i stacionarne kamere) i 25 mobilnih sustava, a taj segment će se nastaviti kontinuirano jačati i u narednim godinama.

Vezano za pitanje vodi li MUP statistiku kaznenih djela koje su počinili migranti, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su tražitelji međunarodne zaštite vrlo rijetko prijavljeni kao počinitelji težih kaznenih djela. Ima jedan primjer teškog kaznenog djela (ubojstvo) koje je počinila osoba koja je imala stalni boravak u RH i par slučajeva gdje su osobe koje su već ostvarile međunarodnu zaštitu u RH počinile pojedina kaznena djela kako bi i drugim osobama omogućile ostvarenje istog statusa.

U raspravi je istaknuta zahtjevnost u obavljanju poslova granične policije te postavljeno pitanje hoće li granični policajci imati veće plaće u odnosu na druge policijske službenike, te kako je njihovo „statusno“ pitanje riješeno u drugim državama članicama. S obzirom na zahtjevnost posla koji obavljaju izraženo je mišljenje da bi trebali biti bolje plaćeni.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da svaka država članica EU ima svoj vlastiti ustroj, te su u 99% država snage koje obavljaju poslove zaštite granice dio policijskog sustava i plaće su im iste kao i drugim policijskim službenicima. 

Zaključno je u raspravi predstavnik predlagatelja istaknuo da je, neovisno o svim dobrim i lošim stranama koje nosi ulazak u Schengenski prostor, procjena Vlade RH  da ulazak u Schengenski prostor donosi Hrvatskoj više dobrobiti nego negativnosti te da je ulaskom ostvaren strateški cilj koji je zadan ulaskom u EU.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić