Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 35. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 12. svibnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P. Z. E. br. 214 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da je osnovni cilj Konačnog prijedloga zakona smanjiti broj prometnih nesreća i ljudskih stradavanja. Naveo je kako dio predloženih promjena slijedi tehnički i tehnološki razvoj, pa se tako uvodi nova kategorija vozila „osobna prijevozna sredstva“. Izjednačuju se vozači koji posjeduju vozačke dozvole izdane u RH s vozačima koji posjeduju inozemne vozačke dozvole, kako bi se postigla jednakost u primjeni pravnih posljedica prekršaja prema obje kategorije vozača, budući da je RH tranzitna i turistička zemlja. Navedeno se posebice odnosi na dodjelu negativnih prekršajnih bodova stranim vozačima, a na temelju kojih bi oni izgubili pravo upravljanja vozilom na području RH.
 Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se Konačnim prijedlogom zakona predvidjeti sankcioniranje nesavjesnih vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te kao parkirna mjesta koriste mjesta predviđena za punjenje električnih vozila, iako ne koriste uslugu punjenja. Nadalje, predlaže se ukidanje zastarjelih crvenih i zelenih registarskih pločica sa slovnim oznakama, budući da se svi podaci o vozilu i korisniku nalaze u prometnim ispravama. Revidirana je kategorija jahača u Zakonu, a uvodi se i novi pojam potpuno automatiziranih vozila kako bi se ona razlikovala od vozila koja imaju ugrađen sustav za pomoć vozaču (potpuno ili djelomično automatizirana vozila).   
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je najviše pozornosti u javnosti izazvalo uvođenje mogućnosti da liječnici izdaju potvrde o privremenoj nesposobnosti za vožnju, zbog trenutnog zdravstvenog stanja vozača koje prema procijeni liječnika ne uzrokuje trajni gubitak sposobnosti za vožnju, a sve kako bi se izbjegli troškovi koji nastaju upućivanjem pacijenta na izvanredni zdravstveni pregled. Naime, prema važećim odredbama zakona, vozač se upućuje na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled kada postoji opravdana sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban sigurno upravljati vozilom. Troškove izvanrednog pregleda kada se utvrdi da vozač nije sposoban ili je njegova sposobnost vožnje ograničena snose sami vozači, a kada se pregledom utvrdi da je vozač sposoban za vožnju, troškove pregleda snosi policijska uprava koja ga je uputila na pregled.
Intencija uvođenja mjere privremene nesposobnosti za vožnju je izbjegavanje nepotrebnog upućivanja vozača na izvanredni zdravstveni pregled u slučaju trenutnih zdravstvenih stanja koja mogu trajati najdulje 6 (šest) mjeseci i očigledno trajno ne utječu na vozačku sposobnost. Liječnik specijalist ili liječnik obiteljske medicine će imati mogućnost, uz upozorenje vozaču koje se unosi u njegovu medicinsku dokumentaciju, o privremenoj nesposobnosti osobe za vožnju obavijestiti policijsku upravu prema mjestu prebivališta ili boravišta vozača. Liječnik će upozorenje vozaču i obavijest policijskoj upravi ili postaji evidentirati u medicinskoj dokumentaciji, a MUP-u se dostavlja putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). U odnosu na primjedbe liječnika o povećanju opsega njihovih administrativnih poslova, predstavnik predlagatelja je naveo da su liječnici obiteljske medicine i do sada imali obvezu dostavljanja obavijesti o promjeni zdravstvenog stanja MUP-u putem CEZIH-a, pa im se ne uvodi nikakva nova obveza ili administriranje, a predviđena prekršajna kazna za liječnike uvedena je isključivo kako bi se izbjeglo neprijavljivanje privremenih nesposobnosti, što bi se u konačnici negativno reflektiralo na sigurnost u prometu. 
U odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je prihvaćen prijedlog, koji je između ostalog istaknut u raspravi na 25. sjednici Odbora održanoj 1. prosinca 2021., da se obveza nošenja zaštitne kacige uvede za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava, iako je u prvom čitanju bila predložena isključivo za vozače osobnih prijevoznih sredstava mlađe od 16 godina. Također, prihvaćen je prijedlog iz prvog čitanja koji se odnosi na obvezu posjedovanja kutije prve pomoći prilikom sudjelovanja u prometu, stoga je izmijenjen članak 236. važećeg Zakona kojem je dodan novi stavak 9. kojim se uvodi novčana kazna u iznosu od 300 kuna za počinjeni prekršaj neposjedovanja valjane i ispravne kutije prve pomoći. 
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se u članku 196. Zakona dopunjuje stavak 4. te uvodi zabrana korištenja slušalica na oba uha vozaču bicikla i osobnog prijevoznog sredstva prilikom upravljanja vozilom, no za razliku od prvog čitanja u kojem je kazna za nošenje slušalica bila jednaka kazni za uporabu mobitela (1.000 kn), ona se umanjuje na iznos od 300 kn budući da se radi o nižem stupnju ugrožavanja sigurnosti prometa. Također, prihvaćen je prijedlog da se interventna vozila Hrvatskog crvenog križa uvrste u kategoriju vozila s pravom prednosti prolaska (članak 151. Zakona). 
Zaključno je predstavnik predlagatelja, u odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja, istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona predviđa obveza Ministarstvu zdravstva da u roku od 12 mjeseci izmijeni i dopuni Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (dalje u tekstu: Pravilnik) kojim će se propisati privremena stanja te uporaba lijekova koji izravno utječu na sposobnost sigurnog upravljanja vozilom, iako je Prijedlogom zakona u prvom čitanju bio propisan rok od 6 (šest) mjeseci za donošenje Pravilnika. Naime, Pravilnik će biti predmet e-savjetovanja, stoga predlagatelj smatra da će za sveobuhvatno rješenje koje bi uključilo relevantne stručnjake i javnost biti potrebno više vremena. Naglasio je da se odredbe o privremenoj nesposobnosti za vožnju neće primjenjivati do stupanja na snagu ovog Pravilnika.

U raspravi je pozdravljen preventivni aspekt Konačnog prijedloga zakona, a posebice uvođenje obveze posjedovanja kutije prve pomoći prilikom sudjelovanja u prometu te obveze nošenja kacige za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava.
Dio članova Odbora ukazao je da za osiguravanje brzih reakcija hitnih službi nije dovoljno omogućiti prednost prolaska vozilima tih službi, već im je potrebno osigurati posebne prometne trake odnosno koridore za kretanje te odgovarajuće tehničke uvjete na cestama. Primjerice, istaknuto je da se uspornici ne bi trebali postavljati na cestama koje vode prema bolnicama, budući da značajno usporavaju brzinu kretanja vozila hitne pomoći te time dodatno izlažu riziku život i zdravlje pacijenata.
Nadalje, dio članova se osvrnuo na nezadovoljstvo Hrvatske liječničke komore koja smatra da MUP neopravdano prenosi dio odgovornosti za koje se predviđa prekršajno kažnjavanje s policije na liječnike, a ujedno ih se prilikom davanja upozorenja izlaže neposrednim reakcijama nezadovoljnih pacijenata. 
Članovi Odbora su također ukazali na praksu drugih EU zemlja koje potiču prometovanje električnim romobilima tj. osobnim prijevoznim sredstvima na način da se vozačima primjerice ukida obveza plaćanja cestarine ili omogućava besplatno parkiranje, čime se postiže znatno veći udio ovih vozila s 0% emisije ugljika u prometu.
Nadalje, članovi Odbora ukazali su na potrebu unošenja vozila Hrvatske gorske službe spašavanja u kategoriju vozila s prednošću prolaska iz članka 151. Zakona, budući da je žurnost intervencija HGSS-a izrazito važna pri zahtjevnim akcijama spašavanja ljudskih života.
Budući da je člankom 215. stavkom 2. Zakona predviđeno da djeca od 9 do 14 godina za samostalno upravljanje biciklom moraju proći osposobljavanje u školama, o čemu im se izdaje potvrda, dio članova je ukazao da je potrebno uvesti školama obvezu osiguravanja ovog programa, jer se osposobljavanje djece u praksi trenutno ne provodi.  
  Nadalje, u odnosu na definiranje kategorije osobnih prijevoznih sredstava, dio članova je istaknuo da se performanse električnih romobila, segway-a i drugih električnih prijevoznih sredstava kontinuirano razvijaju, a Prijedlog zakona koji je nastao još 2020. godine nepotrebno ograničava trajnu snagu elektromotora ovih prijevoznih sredstava na 0,6 kW, iako je dostatno ograničavanje tih vozila prema najvećoj brzini koju mogu razviti  na ravnoj cesti (25 km/h).
U zaključnom dijelu rasprave upozoreno je da kvalitetne prometne analize u kojima se mapiraju tzv. crne točke na cestama značajno doprinose sigurnosti prometa. U tom kontekstu, ukazano je da su prometne studije koje donose predstavnička tijela jedinica lokalnih samouprava, uz suglasnost nadležnih policijskih postaja, podložne raznim interesima i utjecajima, pa često sadrže različite anomalije, stoga bi MUP trebao provoditi procjene ispravnosti i potpunosti takvih prometnih studija te ih po potrebi staviti izvan snage te naložiti lokalnoj samoupravi donošenje novih studija koje odgovaraju stvarnom stanju u prometu.
 
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA

    Siniša Hajdaš Dončić