Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine,  raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2015. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je razlog za donošenje ovog zakona obveza Republike Hrvatske da implementira odredbe okvirnih odluka i pojedinih odredbi Vijeća Europske unije.

Ovim zakonskim prijedlogom u pravni poredak Republike Hrvatske implementiraju se odredbe Okvirne odluke Vijeća EU 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. te Odluka Vijeća EU 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007.

Prijedlogom zakona pojednostavljuje se razmjena postojećih informacija i obavještajnih podataka za potrebe provođenja kriminalističkih istraga ili operacija prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenim djelima. Budući se radi o postupanju više tijela Republike Hrvatske ocijenjeno je da je isto potrebno propisati posebnim zakonom, kako se ne bi mijenjali  različiti zakoni koji reguliraju rad tijela zaduženih za provedbu zakona (policija, vojna policija, Carinska uprava, Porezna uprava,  Financijskih inspektor, državno odvjetništvo).

Nadalje, zakonskim prijedlogom utvrđuje se i suradnja između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom.

Posebno je istaknuo da se radi o razmjeni podataka koja tijela u trenutku primitka zahtjeva za razmjenu već posjeduju, te da nadležna tijela nisu dužna primjenom svojih ovlasti prikupljati podatke čija je dostava zatražena.

Do stupanja na snagu predloženog zakona razmjena podataka između Republike Hrvatske s državama članicama EU, Republikom Islandom, Švicarskom Konfederacijom, Kraljevina Norveškom i Kneževinom Lihtenštajn vršila se temeljem odredaba važećih propisa kao i na temelju dvostranih i višestranih međunarodnih ugovora.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje imaju li nacionalne kontaktne točke preko kojih će se vršiti digitalna razmjena podataka odgovarajući sigurnosni certifikat, na što je predstavnik predlagatelja odgovorio da je isti zatražen i čeka se, a da su prije razmjene podataka stručnjaci Europske unije provjerili postojeći informacijski sustav kojima se služe nacionalne kontaktne točke.

Nadalje, postavljeno je pitanje zaštite pojedinaca koji više nisu pod istragom, odnosno što  je s „brisanjem“ razmijenjenih podataka tj., podataka koji su dostavljeni drugim zemljama u fazi istrage, a osobe su naknadno oslobođene svake odgovornosti, da li se ti podaci brišu iz baza podataka tih zemalja.  Predstavnik predlagatelja odgovorio je da je svaka država odgovorna za zaštitu podataka koje dobije od druge države te da se isti brišu protekom zakonom utvrđenog roka.

Također je istaknuta primjedba da ni u jednom izvješću Ministarstva unutarnjih poslova nisu iskazani podaci o broju osoba za koje su razmijenjeni/dostavljeni podaci iako je i iz ovog zakonskog prijedloga vidljivo da se oni kontinuirano dostavljaju već niz godina temeljem trenutno važećih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

ZAKON O POJEDNOSTAVLJENJU RAZMJENE PODATAKA IZMEĐU TIJELA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE NADLEŽNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                      prof. dr. sc. Miroslav Tuđman