Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 34. sjednici održanoj 5. veljače 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P. Z. br. 597, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a aktom od 6. ožujka 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona i Konačni prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja ukratko je predstavio navedeni Prijedlog zakona. Prekid trudnoće, odnosno pobačaj u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Ustavni sud Republike Hrvatske 2017. godine donio je Rješenje kojim nalaže Hrvatskom saboru da u roku dvije godine donese novi zakon, polazeći od utvrđenja da isti nije usklađen s Ustavom, te da je potreban suvremeni zakonodavni okvir usklađen s pravnim i institucionalnim okvirom izgrađenim od donošenja Ustava 1990., a odnosi se na zdravstveni, socijalni, znanstveni i obrazovni sustav. 
Predloženim zakonom propisuje se pravo maloljetnica koje su navršile 16 godina na zahvat bez suglasnosti roditelja, a što je standard i u važećem zakonu te praksa u zemljama članicama Europske unije. Uvodi se i odredba koja se odnosi na osobe s invaliditetom, tj. lišene poslovne sposobnosti i njihovo pravo odlučivanja o prekidu trudnoće. Propisuje se savjetovanje s ginekologom o izvođenju zahvata i svim posljedicama istog kao i mogućnostima izbora između kirurškog i medikamentoznog pobačaja, daljnjoj kontracepciji. Ukida se dobna granica za sterilizaciju, polazeći od potpune slobode i prava na odlučivanje o svojem tijelu. Uvodi se odredba koja jasno propisuje u kojim ustanovama (opće bolnice, kliničke bolnice, klinički bolnički centri i privatni liječnici) se može izvršiti zahvat i na koji način, dakle obvezno dostupnost i kirurškog i medikamentoznog zahvata. Također, propisuje se da troškove pobačaja kao i sterilizacije u cijelosti snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok se kod privatnih liječnika isto plaća sukladno cjeniku zdravstvenih usluga Hrvatske liječničke komore. Uvodi se obveza rada liječnika bez priziva savjesti u bolnicama i klinikama, kako bi usluga bila dostupna i pravovremena u svim ustanovama. Propisuje se besplatna kontracepcija na trošak HZZO-a kao i obveza edukacije radi prevencije trudnoće i spolno odgovornog ponašanja. 

U raspravi koja je uslijedila izražena je primjedba na prijedlog omogućavanja izvođenja prekida trudnoće (koji može imati teške posljedice za zdravlje) maloljetnicama starijim od 16 godina bez roditeljskog pristanka. Istaknuto je da, budući da maloljetnici nemaju poslovnu sposobnost, prijedlog nije u skladu s ostalim pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske. Nadalje je ukazano na ozbiljne psihičke posljedice i negativni utjecaj prekida trudnoće na reproduktivno zdravlje žena. Istaknuto je kako bi se provođenjem kvalitetnog zdravstvenog odgoja uvelike smanjio broj prekida trudnoće. Ukazano je da, zbog trajnih posljedica, sterilizacija ne bi trebala biti dopuštena punoljetnim osobama (dakle od 18. godine) kako se predlaže, već kako je do sada određeno od 35. godine, a istaknuta je problematika prisilne sterilizacije osoba s invaliditetom. Nadalje se ukazalo na problem dostupnosti zdravstvene usluge prekida trudnoće zbog ekonomskih razloga (budući da cijenu autonomno određuju bolnice pri čemu postoje velike razlike u cijeni) kao i zbog korištenja priziva savjesti zdravstvenog osoblja (zbog čega postoje bolnice u kojima taj postupak uopće nije dostupan). Također je ukazano na važnost besplatne kontracepcije i uloge savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih ne samo u planiranju obitelji već i u prevenciji spolno prenosivih bolesti. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je pravo maloljetnica koje su navršile 16 godina na zahvat bez suglasnosti roditelja do 10. tjedna od začeća, što je ekvivalent predloženim 12 tjedana gastacijske dobi, standard i u važećem zakonu (već 42 godine) te praksa u zemljama članicama Europske unije.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o prihvaćanju sljedećeg zaključka: "Predlaže se Hrvatskome saboru donošenje Zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće". Međutim, taj zaključak nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora: dva (2) glasa ZA; šest (6) glasova PROTIV i jedan (1) SUZDRŽAN glas. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Sabinu Glasovac, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Sabina Glasovac