Odbor  za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 8. lipnja 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2016. godine.
  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom je izlaganju predstavnik predlagatelja izložio osnovne motive za promjenu Zakona o ravnopravnosti spolova. Kao glavni cilj izmjene naveo je usklađivanje s preporukama Europske komisije o provedbi Direktive 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (dalje: Direktiva).
Europska komisija provela je EU pilot predmet o provedbi Direktive. U okviru projekta Europska komisija je utvrdila da odredbe hrvatskog Zakona o ravnopravnosti spolova pružaju nedovoljnu „zaštitu od viktimizacije“ za sve osobe koje su pogođene diskriminirajućim postupanjem po osnovi spola ili za osobe koje žrtvama diskriminacije pružaju potporu. Dodatno, analizom važećeg antidiskriminacijskog zakonodavstva utvrđeno je postojanje dvostrukog pravnog režima „zaštite od viktimizacije“. Naznačeno pitanje u hrvatskom je pravnom poretku uređeno dvama zakonima, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnost spolova, pri čemu Zakon o suzbijanju diskriminacije sadržava opću pravnu normu koja je primjenjiva na svim područjima i za sve pojavne oblike diskriminacije, dok Zakon o ravnopravnosti spolova sadržava specijalnu pravnu normu koja pruža zaštitu od viktimizacije samo u slučajevima diskriminacije po osnovi spola. Nadalje, analizom relevantnih odredaba ovih zakona, utvrđeno je da Zakon o suzbijanju diskriminacije pruža zaštitu od viktimizacije znatno širem krugu osoba.

U raspravi su članice i članovi Odbora podržali ovu izmjenu zakona. Istaknuli su, međutim, kako će nakon donošenja ovoga prijedloga, Zakon o ravnopravnosti spolova sadržavati stroži pravni režim zaštite od viktimizacije te su izrazili mišljenje kako bi se taj režim, koji je povoljniji za žrtve diskriminacije morao primijeniti u svim područjima u kojima se diskriminacija pojavljuje što zahtijeva i promjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je kako se pravobraniteljica aktivno uključila u javnu raspravu te kako je predložena odredba čl. 2.  njezin prijedlog koji je u postupku savjetovanja uputila stručnome nositelju izrade zakona. Pravobraniteljica smatra kako se ovim prijedlogom postiže puna usklađenost s odredbama Direktive. Polazeći od svojih iskustava uključivanja u sudske postupke očekuje da će se kroz sudsku praksu pozitivni interpretativni učinci ove zakonske novele preliti i na druga područja u kojima se pojavljuje diskriminacija te da će ovo zakonsko rješenje doprinijeti preciznijem tumačenju odredbe čl. 7. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Zamjenik pravobraniteljice izložio je i druga pitanja na koja je pravobraniteljica nastojala upozoriti u javnoj raspravi o ovome prijedlogu zakona. U tom pogledu istaknuta je potreba ratifikacije Istambulske konvencije, koju je Republika Hrvatska potpisala, kao i njezine provedbe u domaćem pravnom poretku radi ostvarivanja poboljšane zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Također, naglašena je potreba da se Zakonom o ravnopravnosti spolova osigura umrežavanje županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Imajući u vidu da Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova nema područne jedinice, time bi se omogućilo da pravobraniteljica putem županijskih povjerenstava zaprima pojedinačne pritužbe građana ravnomjerno na cijelome teritoriju Republike Hrvatske. Zaključno, izložen je i prijedlog pravobraniteljice da se preciznije urede odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose na političku participaciju žena u tijelima čiji se članovi biraju neposredno na izborima.

Članice i članovi Odbora istaknuli su i potrebu da se u budućnosti zakon dodatno doradi. U tom smislu, ukazano je da u su standardi zaštite i ostvarivanja načela jednakih mogućnosti u drugim državama u znatnoj mjeri ispred standarda koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Naveden je primjer Savezne Republike Njemačke u kojoj žene u institucijama u kojima su podzastupljene imaju prednost pri zapošljavanju ako ispunjavaju sve zahtjeve radnog mjesta pri čemu se obavijest o prednosti pri zapošljavanju ističe već u tekstu javnog natječaja.

U raspravu su se uključile i predstavnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji s inicijativom za izmjenu odredbe čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova tako da se ta odredba primjeni na sve izbore. Istaknule su kako će se naznačena pravna norma izvan svake sumnje primijeniti na predstojeće redovite lokalne izbore kao i naredne redovite parlamentarne izbore. Time bi od primjene ostali izuzeti samo izbori za članove u Europski parlament što predlažu izmijeniti.

Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je sa 7 (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Obvezuju se Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo socijalne politike i mladih da u roku od tri mjeseca predlože izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova na način da se čl. 15. st. 2. Zakona izmijeni tako da glasi:
„(2) U cilju provedbe stavka 1. ovoga članka političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji pri utvrđivanju izbornih lista dužni su uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i članova u Europski parlament ne bude osjetno neuravnotežena, sukladno članku 12. stavku 3. ovoga Zakona.“.
                 
Odbor za ravnopravnost spolova  jednoglasno je sa 7  (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Gordanu Sobol.

PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol