Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj  11. srpnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako  je svrha ovoga Zakona redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina, te da će se povećati obiteljska mirovina za 10%. Nadalje omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.  Povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine procjenjuje se da će se obuhvatiti više od 136.000 korisnika. 
Također, povećat će se ukupno mirovinsko primanje za korisnike starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, kada navrše 65 godina života, a kojima se u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog značajno smanjuje prihod, pod uvjetom da njihova mirovina nije veća od propisanog limita koji se veže uz aktualnu vrijednost mirovine (80 AVM). Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz osobnu starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. Predviđa se da će ovom mjerom biti obuhvaćeno više od 155.000 umirovljenika, kojima će se povećati ukupno mjesečno mirovinsko primanje. 

Nadalje, uz redovno usklađivanje mirovina od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, dodatno će se postupno povećati i  najniža mirovina za ukupno 3% zaključno do 2025. godine za više od 287.000 korisnika, radi podizanja donje razine prava u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se predloženim mjerama postići veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika, posebice onih s nižim mirovinskim primanjima. Također, naglasio je da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće. 

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj izmijenjene su i odredbe kojima se propisuju novčane kazne u eurima. 

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- suglasni su članovi Odbora kako je nužno poboljšati materijalni položaj  posebno osjetljive kategorije umirovljenika koji su izloženi riziku od siromaštva kada ostanu u samačkim domaćinstvima, 
- hvalevrijedno je povećanje mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine kao i uvođenja mogućnosti korištenja dijela mirovine preminulog  bračnog/izvanbračnog druga, osobito u odnosu na žene starije životne dobi/udovice koje čine najbrojniju skupinu korisnika,
- u raspravi je predlagatelj naglasio kako su ove predložene mjere proizišle iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim je Vlada RH preuzela obvezu osigurati adekvatnost plaća i mirovina, 
- također, istaknuto je kako je sadašnja isplata mirovina pokrivena oko 60% uplatama doprinosa, a u preostalom dijelu iz Državnog proračuna,
- u raspravi je više puta naglašeno da je ovo tek prva faza u reformi mirovinskog sustava, te da će se u suradnji sa Svjetskom bankom napraviti analiza sustava kako bi se dalje mogao unaprjeđivati,
- unatoč velikom rasponu u iznosima najnižih mirovina većina članova Odbora smatra da su predložena rješenja pravična i solidarna,
- nadalje, valjalo bi u budućnosti razmotriti i napraviti analizu siromaštva korisnika mirovine uzimajući u obzir i dohodovni i imovinski cenzus,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo povećati doprinos za mirovinsko osiguranje za 1%, te da bi porez na sve oblike rada trebao biti iste visine,
- na kraju rasprave suglasni su članovi Odbora da će predložene izmjene ipak pomoći najosjetljivijoj skupini umirovljenika da lakše prebrode ekonomsku krizu koja je zahvatila cijelu Europu. 
 

  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić