Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 4. prosinca 2023. godine, raspravljao je Konačni  prijedlog  zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice od 4.12.2023. godine na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj ovoga Zakona uspostavljanje pravednog, transparentnog, motivirajućeg i financijski održivog sustava plaća u državnoj i javnim službama.

Plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u Republici Hrvatskoj nisu regulirane jedinstvenim zakonom. Radi se o zaposlenim u ukupno 2009 institucija, odnosno o 237.405  službenika i namještenika od kojih 182.514 u javnim službama i 54.891 u državnoj službi.

Reforma sustava plaća je predviđena Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Cilj navedene investicije je unaprijediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom da su u proteklih 20-ak godina uočeni određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća kao što su, na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine, pravna nesigurnost pri obračunu plaća zbog postojanja više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun kao i preveliki broj propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća.

Ovim Zakonom predlaže se na jedinstven način urediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama koji se temelji na načelu jednakosti plaća (jednaka plaća za jednak rad,  odnosno rad jednake vrijednosti). 

Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika. 

Platnu ljestvicu čini 16 platnih razreda, a koeficijenti za obračun plaće određeni su u rasponu od 1,00 do 8,00.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice načelo jednake plaće za jednak rad.

Najveći prijepor u raspravi izazvala su  predložena rješenja koja se odnose na ocjenjivanje. Naime, predviđena mogućnost od 5% ukupnog broja zaposlenih službenika, odnosno  ograničenje postotka službenika i namještenika koji tijekom jedne kalendarske godine mogu dobiti ocjenu "izvrstan" (najviše 5%) i "naročito uspješan" (najviše 15%) iznimno je nizak, posebice stoga što se isti odnosi na različita državna tijela i javne službe, kako po broju zaposlenih i organizacijskoj strukturi, tako i po poslovima koje obavljaju.

Pritom je istaknuto da će ocjenjivanje obavljati rukovodeći kadar koji je najčešće politički izabran/imenovan pa su moguće manipulacije koje će negativno utjecati na motiviranost u radu službenika.

Predstavnica predlagatelja je pojasnila kako se takvim ograničenjem broja službenika i namještenika koji mogu biti ocijenjeni najvišim ocjenama želi stati na kraj praksi u kojima je većina službenika i namještenika ocijenjena najvišim ocjenama.

Nadalje, u raspravi je ukazano da je veliki broj službenika i namještenika koji su izuzeti od primjene ovoga Zakona. Predstavnica predlagatelja je dodatno pojasnila kako je riječ o institucijama koje po Ustavu Republike Hrvatske imaju pravo na neovisnost i samostalnost, te o tijelima na koje se primjenjuju Direktive Europske unije koje im jamče samostalnost.

U raspravi je više puta naglašeno kako je u radu na ovome Prijedlogu zakona uključen veliki broj socijalnih partnera. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi predlagatelj trebao surađivati sa svim sindikatima  koji su zastupljeni u državnim i javnim tijelima, a ne samo s reprezentativnim, po pitanju izrade koeficijenata za obračun plaće. Na kraju rasprave ukazano je i na problem dostupnosti liječničkih usluga u javnom sustavu budući da je liječnicima omogućeno raditi i kod privatnih poslodavaca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 1  suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, P.Z. br. 527

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić