Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  43. sjednici  održanoj 4. veljače 2015. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske informirao je članove Odbora da je provedbom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, br. 109/2001, 82/2004, 76/2007, 38/2009, 86/2012 i 7/2013) izgrađeno nešto više od 6 000 stanova u 76 jedinica lokalne samouprave i pritom investirano oko 3.107.000.000,00 kuna,  za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila više od 759 milijuna kuna, a u tijeku je izgradnja još 1 559 stanova u 7 gradova i općina.

Naznačeni su i razlozi zbog kojih se predlažu izmjene i dopune Zakona, te je hitnost donošenja vezana uz stupanje na snagu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje se odnose na oporezivanje zemljišta. Bez predloženih izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, došlo bi do povećanja otplatnih rata kredita i znatnog poskupljenja stanova za krajnje kupce koji su pod drugim uvjetima kupili stanove iz programu POS-a.

Provedbom važećeg Zakona o društveno poticanoj stanogradnji uočen je smanjen interes za kupnju stanova i  prisutna potreba za rješavanjem stambenih problema osoba koje se ne smatraju socijalno ugroženima. Da bi se omogućilo rješavanje stambenog pitanja do stjecanja kreditne sposobnosti, najmoprimcima će se ponuditi sklapanje ugovora o najmu, uz mogućnost otkupa stana.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje pojma „prilagođavanje stanju na tržištu“, te eventualna kolizija s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu koji se odnosi na komunalni doprinos i komunalnu naknadu, a vezano za učešće jedinica lokalne samouprave u financiranju komunalne infrastrukture.

Dio članova Odbora u vezi s prethodnom primjedbom bila je mišljenja da odredba spomenutog članka jasno propisuje da jedinica lokalne samouprave uređuje pitanja stambenih potreba na svom području vezana za kupnju stanova ili najam, te je dobro da, ukoliko jedinica lokalne samouprave sudjeluje u podmirivanju cijene zemljišta i komunalne infrastrukture,  ti troškovi budu vraćeni iz naplaćene kupoprodajne cijene ili najma u predloženom postotku i u propisanom vremenu.

Iako je iskazano mišljenje kako do sada, primjenom Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji nije izgrađen veći broj stanova koji bi utjecao na tržište nekretnina, u određenoj mjeri to ipak konkurira onima koji su vlastitim sredstvima ili sredstvima komercijalnih banaka gradili stanove  pod nepovoljnijim uvjetima, a koji sada na tržištu nekretnina gube vrijednost.
 
Na pitanje o tome kako će se uštedjeti  kupnjom stana prema predloženom modelu, odgovoreno je da se primjenjuje jedinstvena kreditna  linija u kojoj sa 50 posto sredstava kupnju stanova kreditiraju komercijalne banke, a 50 posto Republika Hrvatska, a predloženo smanjenje kamatnih stopa (kamate za poček otplate smanjene su sa 2 posto na 1 posto, a  kamate na kreditna sredstva Republike Hrvatske sa 5 posto na 3 posto) anulira utjecaj poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava na građevinsko zemljište. 

S obzirom na rečeno da je trenutno u izgradnji određeni broj stanova na području  Osijeka, Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke i Dubrovnika, predloženo je da se pojačano stimulira izgradnja stanova prema predloženom modelu, i u manjim sredinama.
 
Odbor je podržao i odredbe kojima se uređuje mogućnost izgradnje stanova za društveni najam s mogućnošću otkupa, čime se posredno utječe na radnu mobilnost stanovništva i proširuje namjenske izgradnje stanova te zapošljavanje građevinske struke.
    
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

              Zdravko Ronko