Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 24. travnja  2015. razmotrio je Redovito godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2015. godine.  
Odbor je izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela sukladno djelokruga Odbora za pravosuđe.

U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica predstavila je dijelove Izvješća u kojima je obrađeno područje pravosuđa. Naglasila je da su pritužbe iz područja pravosuđa i u 2014. bile najbrojnije. Građani se uglavnom pritužuju radi nezadovoljstva sudskim odlukama, prvenstveno radi nepovoljnog ishoda sudskih postupaka. Također, pritužitelji iznose osobna iskustva i progovaraju o stanju u pravosuđu, navodeći kako se presude donose temeljem površno provedenog postupka, pogrešne ocjene dokaza, bez jamstva pravičnog suđenja  i poštivanja načela zakonitosti, dok se stavovi stranaka o pravnoj osnovi spora i prigovori zanemaruju. Pučka pravobraniteljica istaknula je da određeni problem u radu predstavlja i odredba članka 22. Zakona o pučkom pravobranitelju, koja uređuje da pučki pravobranitelj utvrđuje zloporabu ovlasti u sudskim postupcima, što ne može biti uloga pučkog pravobranitelja.

Nadalje, u izlaganju se osvrnula na diskriminaciju ustvrdivši kako Ured prati i analizira sudsku praksu, iz koje je razvidno povećanje broja prekršajnih predmeta. Pravobraniteljica se zalaže za uspostavu učinkovitijeg sustava za suzbijanje diskriminacije, veću informiranost svih sudionika o zakonodavnom i institucionalnom okviru za zaštitu od diskriminacije, za podizanje razine svijesti o pojavama diskriminacije, za prepoznavanje situacija i slučajeva diskriminacije.
Govoreći o provedbi Nacionalnog preventivnog mehanizma u dijelu koji se odnosi na osobe lišene slobode, izvijestila je da unatoč činjenici da je na kraju 2014. godine bilo više raspoloživih mjesta nego osoba lišenih slobode, prenapučenost pojedinih zatvora i dalje je prisutna. Prema broju pritužbi na kvalitetu zdravstvene zaštite, zdravstvena zaštita zatvorenika i dalje predstavlja ozbiljan problem. Pučka pravobranitelja mišljenja je da kvaliteta zdravstvene zaštite koja se osigurava osobama lišenim slobode mora biti jednaka onoj koja se osigurava osobama na slobodi.
U pogledu ljudskih potencijala i organizacije rada Ureda pučka pravobraniteljica smatra da je otvaranje područnih ureda izvan sjedišta u Osijeku i Rijeci značajan iskorak prema dostupnosti građanima radi promicanja i zaštite ljudskih prava.

Pravobraniteljica je izvijestila i o sudjelovanju i aktivnostima Ureda na izradi propisa, pri čemu je pohvalila suradnju Ureda s Ministarstvom pravosuđa na izradi izmjena i dopuna Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
    
U raspravi su članovi podržali Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. Mišljenja su da Izvješće pravodobno upozorava na važne probleme u pojedinim područjima društvenog života koja nisu na adekvatan način uređena. Izvješće u segmentu pravosuđa pokazatelj je Odboru za pravosuđe u kojim su područjima pravosudnog sustava potrebne zakonodavne i druge aktivnosti. Cjelovito Izvješće i sažetak ukazuju na dugogodišnje probleme, težinu njihova popravljanja, potrebu za kontinuiranim predlaganjem mjera i aktivnosti.  

Raspravljajući o segmentu Izvješća koje se odnosi na ovrhe na nekretninama radi nemogućnosti otplate kredita, kada se radi o jedinoj nekretnini koja služi isključivo za stanovanje, članovi Odbora mišljenja su kako je potrebno pružiti zaštitu prava na dom građana sukladno načelu razmjernosti, za razliku od protupravnih i drugih useljenja koja u dijelu javnosti izazivaju solidarnost građana u onemogućavanju izvršenja ovrha.

U raspravi je članica Odbora upozorila da se iz segmenta Izvješća koje se odnosi na poplave i proglašenje katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dade zaključiti kako na zbrinjavanju ugroženih nije dovoljno učinjeno, kako postoje određene dvojbe, iako prema njenom mišljenju sanacija poplavljenog područja spada u iznimno kvalitetnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi je sudjelovala i zastupnica Nevenka Bečić. Mišljenja je da Izvješće pučke pravobraniteljice treba dopuniti u dijelu koji se odnosi na „stanovanje“ na način da se obrade i prava vlasnika stanova. Izvješćem nisu obuhvaćeni prijedlozi i aktivnosti udruga vlasnika stanova, čime su vlasnici stanova dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na zaštićene najmoprimce i najmoprimce. Zastupnica je upozorila  na odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda o pravu vlasnika na mirno vlasništvo. Navela je primjer presude Statileo protiv Republike Hrvatske kojom je Međunarodni sud za ljudska prava utvrdio povredu članka 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Iznijela je podatke o visini najamnine koju plaćaju najmoprimci koje su daleko od iznosa tržišnih najamnina. Zastupnica je podsjetila kako se od prikupljenih sredstava otkupa prema Zakonu o otkupu stanova trebao na adekvatan način riješiti stambeni problem zaštićenih najmoprimaca. Slijedom toga, smatra da je pučka pravobraniteljica opisanim izvješćivanjem na izvjestan način povrijedila načela pravičnosti, jednakosti i nepristranosti, a time i odredbe članka 48. i 50. Ustava RH i članka 1. Konvencije.
Članovi Odbora mišljenja su kako je najteže ispravljati pogreške sustava, smatraju da su aktivnosti na ostvarivanju prava vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca usmjerene prema istom cilju. Ostvarenje prava vlasnika i najmoprimaca vide u adekvatnim zakonodavnim rješenjima uz uključivanje države i jedinica lokalne samouprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Redovito godišnje izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar