Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 7. veljače  2023. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2022. godine.  

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da Izvješće daje detaljan prikaz rada državnih odvjetništava kroz indikatore učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Izvješće objedinjuje statističke podatke o radu državnog odvjetništva ukupno te po vrstama predmeta, na općinskoj, županijskoj i državnoj razini, brojno stanje zaposlenih dužnosnika, službenika i namještenika, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, te rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka, kao i kvalitetu i uspješnost u postupanju kroz prikaz sudskih odluka i izvješće o radu po posebnim tematskim područjima. Izvješću je priloženo Izvješće o radu Državnoodvjetničkog vijeća u 2021. godini. Na dan 31.prosinca 2020. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, od čega 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH, ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.854, što je 30 zaposlenika više nego 2020. Dužnost je obnašalo 634 državnih odvjetnika i zamjenika, 4 manje nego prethodne godine, zaposleno je i 14 novih vježbenika. Dobna struktura dužnosnika je takva da je čak 48% dužnosnika starije od 50 godina. Dužnosnici sudjeluju na edukacijama i savjetovanjima, na brojnim edukacijama koje organizira Europska pravosudna mreža, studijskim boravcima na Europskom sudu za ljudska prava i Europskom sudu. Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 227.008 predmeta, što je 13.756 ili 6,5 % više u odnosu na 2020. godinu, broj riješenih predmeta iznosio je 14.031 ili 6,5 % više. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 182.350 i riješila 182.943 predmeta, županijska imaju 34.806 zaprimljenih i 34.925 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.454  zaprimljenih i 3.308 riješenih predmeta, a DORH 6.398 zaprimljenih i 6.547 riješenih predmeta, na svim razinama primljen je veći broj predmeta, održan je kontinuitet rješavanja. Ukupni broj zaprimljenih kaznenih predmeta iznosio je 135.389. primjerice, u kaznenim predmetima 448 rješavatelja je u 220 radnih dana provelo 45.729 dokaznih radnji, od čega 24.000 samo državno odvjetništvo dok je druge radnje povjerilo policijskim istražiteljima i vještacima. U građanskim i upravnim predmetima 257 izvršitelja zastupalo je na ukupno 23.448 rasprava, od toga je 6.700 rasprava održano izvan sjedišta državnog odvjetništva. U 2021. godini riješeno je 227.750 predmeta, zadržana je ažurnosti i nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta. Kako Ministarstvo pravosuđa intenzivira rad sudova, državno odvjetništvo će s postojećim kapacitetima to teško pratiti, stoga, predlaže da se odobri povećanje broja dužnosnika i savjetnika u državnom odvjetništvu. Indikatori uspješnosti temelje se na broju riješenih predmeta i rješavatelja, analiza indikatora uspješnosti pokazuje da su državna odvjetništva na svim razinama zadržala stopu ažurnosti. Prosječna stopa ažurnosti je 100%, s time da je kod kaznenih predmeta vrijeme rješavanja nešto duže i iznosi 109 dana, a u građanskim 16.5 dana. Ističe da novi informatički sustav CTS praćenja rada na predmetima nije u mogućnosti dati komparativni prikaz kroz pet godina. Što se tiče financijskih sredstava u 2021. odobreno je ukupno 419 milijuna, iznos je nedovoljan, općinska i županijska odvjetništva redovito ukazuju na nedostatak sredstava za intelektualne usluge, prevođenje, edukacije i dr. Odobrena sredstva za rad USKOK-a dostatna su za podmirenje nastalih obveza i troškova Odjela delegiranih europskih tužitelja. 

Tijekom 2021. godine zaprimljeno je 41.100 kaznenih prijava, od čega 39.817 protiv fizičkih te 1.283 protiv pravnih osoba. Najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, oštećenja tuđe stvari, zlouporaba položaja i ovlasti, povreda djetetovih prava, izazivanje prometne nesreće, protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH ili drugoj članici potpisnici Schengenskog sporazuma. Riješeno je ukupno 37.972 prijava, doneseno je 13.391 rješenja o odbačaju, 8.562 optužnica i 4.101 rješenja o provođenju istrage. Podignuto je 18.691 optužnica protiv fizičkih i pravnih osoba, na temelju kojih je doneseno 18.924 sudskih odluka, osuđeno je 16.236 osoba. Presude s kaznenim nalogom i po sporazumu stranaka čine četvrtinu sudskih odluka, nedovoljno se koristi institut sporazumijevanja. Imovinska korist oduzeta je od 866 osoba u vrijednosti 123.844.082,04 kuna. Podnijeto je 2.989 žalbi. Visok je postotak podignutih optužnica nakon provedene istrage, te je u 80% slučajeva potvrđena osnovana sumnja. U radu su ostale istrage protiv 2.380 osoba s obzirom da nije bilo moguće provesti dokazne radnje, zbog složenosti, opsežne dokumentacije, vještačenja, međunarodne pravne pomoći. USKOK je u izvještajnom razdoblju zaprimio 1.912 kaznenih prijava, najzastupljenija kaznena djela su zlouporaba položaja i ovlasti, zločinačko udruženje, prijevara, utaja poreza ili carine, nedopuštena trgovina, davanje mita. Vezano za kretanje i strukturu građansko-upravnih predmeta, općinska i županijska odvjetništva zaprimila su ukupno 92.229 novih zahtjeva, što je 15.620 ili 20,38% više nego prethodne godine, pri čemu je smanjen broj parnica, povećan je broj ovršnih, stečajnih i predstečajnih predmeta, te upravnih sporova. Također, povećan je broj zahtjeva za mirno rješenje sporova, sklopljeno je 8.400 nagodbi, ukupne vrijednosti 561 milijuna, podneseno je 14.437 zahtjeva fizičkih i pravnih osoba protiv RH, što je za 7.941 više nego prethodne godine. U parničnim predmetima doneseno je 8.448 državnoodvjetničkih odluka, izjavljeno je 2.028 žalbi i 656 revizija. Istaknut je i rad na pojedinim predmetima iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID-om) u 2020. godini protiv Republike Hrvatske vođeno je 11 arbitražnih postupaka, u 4 postupka DORH je također zastupao Republiku Hrvatsku pred stranim sudovima. Nadalje, tijekom izvještajnog razdoblja državna odvjetništva ostvarila su međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u ukupno 1.618 predmeta, porastao je broj predmeta pravosudne suradnje (1038) kao i predmeta međunarodne pravne pomoći (480).  Što se tiče odobrenih financijskih sredstava, tijekom 2021. godine odobreno je ukupno 418.735658,92 kuna za rad državnog odvjetništva, što je 9,5 % sredstava manje nego 2020. godine, pri čemu 74% odobrenih sredstva čine rashodi za zaposlene.

U replikama na uvodno izlaganje Glavnoj državnoj odvjetnici postavljena su sljedeća pitanja. Prvo pitanje vezano je za odluke odvjetništva ili izostanak odluka o pokretanju kaznenog progona, protiv kojih često ne postoji pravni lijek izvan sustava državnog odvjetništva, zbog čega neki ljudi nisu saslušani,  poput onih iz zadnje afere s Hrvatskim šumama, kako su probijeni izvidi kaznenih djela, jesu li prije par mjeseci obaviješteni iz Vlade da su izvidi probijeni. Također, zatraženo je pojašnjenje zašto određene istrage i određene radnje staju, a predmeti završe u ladicama kada se u njima pojave inicijali A. i P.

Glavna državna odvjetnica odgovorila je da pitanje zbog čega netko nije ispitan ovisi o dinamici o kojoj odlučuje državno odvjetništvo, radi se o dokazima, a kojim će tempom provoditi izvide i dokazne radnje odlučuje državno odvjetništvo. Nadalje, istaknula je da se predmeti obrađuju dinamikom kako pristižu, izvidi i provođenje radnji ovise o brojnim objektivnim činjenicama kao i suradnji s policijskim istražiteljima. Ukoliko je pitanje postavljeno u vezi zadnjeg slučaja vezano za poruke objavljene u medijima, iznosi da u predmetu ima preko tri milijuna stranica digitalnih dokaza, koje treba analizirati, izvidi se provode i to može trajati mjesecima. 
Nadalje, Glavna državna odvjetnica upitana je smatra li da opozicija vrši pritisak na DORH kako to tvrdi premijer, ako da, može li pojasniti na koji način. Drugo, smatra li da predsjednik Vlade vrši pritisak na DORH izjavama u vezi SMS poruka, osjeća li na bilo koji način pritisak na svoj rad, s obzirom da su zahvaljujući postupanju Europskog javnog tužitelja procurile nove informacije i SMS poruke, te smatra li kritiku oporbe zbog neadekvatnog postupanja DORH-a u aferi „Žalac“ pritiskom.
U odgovoru Glavna državna odvjetnica poziva se na odredbu članka 6. Zakona o državnom odvjetništvu koja zabranjuje svaki oblik pritiska na rad državnog odvjetništva, smatra da se radi o pritisku na državno odvjetništvo, za što se koriste javni istupi i medijski istupi. Dalje, istaknuto je da rastu koruptivna kaznena djela, a da se iz Izvješća ne vidi koji je uzrok povećanja broja koruptivnih kaznenih djela u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Postavljen je upit zašto u zaključku nisu problematizirali koruptivna kaznena djela i vrste prevencije, te što će DORH i USKOK poduzeti po tom pitanju.
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica iznosi da se državno odvjetništvo i pravosuđe bave posljedicama, te da vrlo malo mogu utjecati na prevenciju. Ako se teoretski govori o generalnoj prevenciji onda postoji niz presuđenih kaznenih postupaka protiv sveučilišnih profesora, liječnika, a koji nisu prihvaćeni kroz društvenu osudu.  
    Nadalje, zastupnik je najavio kako će i dalje vršiti pritisak na odvjetništvo, pri čemu je rekao da je nedavno podnio odvjetništvu kaznene prijave protiv dva ministra, jedne ministrice i glasnogovornika Vlade, te postavio pitanja hoće li AP i prijavljeni biti pozvani na obavijesni razgovor, te zašto DORH-u trebaju mjeseci i godine rada da spare određene stvari, a medijima dani.  
    Glavna državna odvjetnica ne slaže se s iznesenom ocjenom da su mediji sparili stvari, jer ono što mediji objavljuju rezultat je izvida i radnji koje je proveo USKOK i odvjetništvo. Na pitanje o izvidima ne može odgovoriti, to je stvar taktike i rada odvjetništva.
    Također, istaknuto je kako se u Republici Hrvatskoj još 1.832 osobe vode kao nestale, a trećina je s područja Vukovara ili okolice, iako je iz Izvješća vidljivo povećanje broja kaznenih prijava u odnosu na prethodnu godinu, s obzirom na činjenicu da za kaznena djela ratnih zločina nema zastare,  postavljen je upit što sve državno odvjetništvo poduzima po pitanju ratnih zločina.
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica iznosi da se četiri specijalizirana tijela državnog odvjetništva bave isključivo ratnim zločinima, kao i policijski službenici, te se dolazi do kvalitetnijih rezultata, iako je sve teže doći do dokaza protekom vremena. 
    Nadalje, iznesen je osvrt po pitanju optužnica i njihove strukture. Naime, u javnosti se često govori o dugotrajnosti sudskih postupaka, znajući da je kazneni postupak složen, da ima nekoliko faza, da u njemu sudjeluju različita državna tijela, često se događa da sudovi vraćaju optužnice. Razmišlja li državno odvjetništvo da se te optužnice u samoj pripremi strukturiraju na bolji način, manje točaka ili možda manji obuhvat okrivljenika, kako bi postupak bio efikasniji.  
    Glavna državna odvjetnica potvrdno je odgovorila na pitanje, jer je odvjetništvu cilj što prije ishoditi po mogućnosti osuđujuću odluku. 
    Dalje, u osvrtu na predstavljeno Izvješće Glavne državne odvjetnice za 2021. godinu zastupnik je iznio da je Glavna državna odvjetnica u njemu zataškala činjenicu da su službene osobe DORH-a i sama Državna odvjetnica kršile obvezujući zakonodavni akt EU kako bi od Europskog ureda za borbu protiv prijevara prikrile dokaze o prijevarama u predmetu „Žalac“, što je utvrđeno nadzorom. U vezi iznesenoga Glavnoj državnoj odvjetnici postavio je pitanje da li svjesna da zbog toga može kazneno odgovarati.
    U  odgovoru Glavna državna odvjetnica opovrgava navode i tvrdnju da je spis držala u ladici i time zaustavila istražne radnje. Iznosi da je sporni natječaj za nabavu informatičkog programa proveden u 2018. godini, USKOK je izvide proveo u 2019. godini, a dovršio u siječnju 2020., zaključivši da nema osnove u počinjenje kaznenog djela, to je vremenski 4 mjeseca prije stupanja na dužnost Glavne državne odvjetnice. Potom je na upit EPPO-a, USKOK 28. 6. 2020. dostavio detaljno izvješće o provedenim izvidima i odluci. Po preuzimanju dužnosti zatražila je pismeno izvješće, USKOK je ponovio svoje izvješće od 12. veljače 2020., a 28. srpnja 2020. izdvojenu kompletnu dokumentaciju o nabavci opreme. 
    Nadalje, postavljen je upit je li bilo ometanja istrage u vezi istrage željezničke nesreće kod Novske u kojoj nakon pet mjeseci nema konkretnih rezultata, pri čemu je izneseno da je premijer u manje od dva sata bio na mjestu nesreće.
    Glavna državna odvjetnica u odgovoru ističe da državno odvjetništvo ne onemogućava istragu, nego dapače provodi ju i provodi izvide.
    Nadalje, zatražen je stav o tome kako će državno odvjetništvo postupati ubuduće po pitanju arbitraža koje imaju izuzetan značaj i reperkusije na Državni proračun. Iskazana je i pohvala u dijelu koji se odnosi na uključivanje financijskih stručnjaka u radu DORH-a i Ureda europskog tužitelja.
    Glavna državna odvjetnica iznosi da što se tiče investicijskih arbitraža tu se ne može puno učiniti, smatra kako je važno da se svi državni dužnosnici na najvišoj razini upoznaju sa stavovima i pogreškama koje su tribunali utvrdili da su počinjeni u arbitražama. Pri tome iznosi stajalište međunarodnog prava da je država sva tijela javnog prava od jedinica lokalne samouprave, područne samouprave, državnih tijela, sudova i odvjetništva. 
    Također, u pogledu stava da DORH nema ulogu u generalnoj prevenciji, istaknuto je da je Vlada RH stavila DORH  kao ključnu instituciju u borbi protiv korupcije. U odnosu na izloženu statistiku u radu odvjetništava zamjetno je da se nisu bavili problemom političke korupcije  vezane za najviše i aktivne državne dužnosnike, niti postoje pokazatelji o tome.
    Glavna državna odvjetnica u odgovoru pojašnjava oblike prevencije, generalnu i specijalnu prevenciju koja se odnosi na konkretnog počinitelja. Na počinitelja se utječe kaznom po dovršetku postupka, a generalna prevencija je poruka koja se šalje građanima, nužna je društvena osuda da bi prevencija uspjela. U odgovoru na drugo pitanje iznosi da te podatke nema, uz to postavlja pitanje u kojem je mandatu Glavnog državnog odvjetnika pokrenuto ovoliko postupaka i protiv najviših državnih dužnosnika, ističe da nema zataškavanja, nema nedodirljivih, a postupci ovise isključivo o činjenicama i dokazima. 
    Nadalje, s obzirom na činjenicu da je RH po percepciji korupcije sa 97% na prvom mjestu u EU postavljeno je pitanje o broju predmeta koje je Ured europskog tužitelja preuzeo od DORH-a i za koliko je predmeta DORH prethodno obustavio daljnje istrage, te zašto nije proširena istraga u slučaju „Rimac i Hrvatske šume“ na temelju SMS prepiske koja izlazi u javnost.
    Glavna državna odvjetnica odgovorila je da DORH ne raspolaže podacima vezanim za Ured europskog tužitelja, ali da se na njihovim stranicama vodi istraga u četiri predmeta protiv osam osoba, u dva predmeta protiv deset osoba i dvije pravne osobe i da su donesene presude u dva predmeta. 
    Također, u odnosu na statističke podatke i velik broj riješenih predmeta, istaknuto je da je broj djelatnika DORH-a premali. Problem koji je očit je politička korupcija, izraženo je nezadovoljstvo u vezi ispitanika u aferi Omega. Iznesen je stav da bi oporbeni zastupnici trebali raspravljati o strukturnim problemima o kojima se govori u Izvješću.
    Glavna državna odvjetnica komentirala je da je predmet Omega u nadležnosti Ureda europskog tužitelja i da se za sva pitanja treba obratiti Uredu.
    Dalje, postavljena su i pitanja: zašto se nije podigla  optužnica protiv MOL-a u trenutku  kada se podizala optužnica protiv Hernadija, da li predmet Bina Istra leži u ladici odvjetništva, te o poduzetim radnjama vezanim za navodne inkriminacije gospodina Ćorića.
    U odgovoru je Glavna državna odvjetnica istaknula da su pitanja izvan dosega ove rasprave, u predmetu INA-MOL s obzirom da nije sudjelovala, može zaključiti da nije bilo dokaza.
    Nadalje, istaknuto je da DORH radi težak posao, s obzirom da je korupcija normalna pojava, a očekivanja javnosti velika, izneseno je da bi jedan od zaključaka Odbora trebao biti povećanje sredstava za rad odvjetništava. Postavljeno je i pitanje kako se određuju prioriteti postupanja DORH-a, ima li zataškavanja i postoji li određeni oblik političkog pritiska. 
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica ponavlja da nema zataškavanja,  niti pritiska.

Uslijedila je pojedinačna rasprava.

U pojedinačnoj raspravi izneseno je da je dokument sadržajan, izrađen prema pravilima, ukazano da je u određenim granama ostvaren znatan napredak, povećana je ažurnost u radu i postupanju svih državnih odvjetništava, da nema previše istraga koje traju duže od 18 mjeseci. Mišljenje je da u  predmetima od velikog interesa javnosti, u kojima postoji sumnja na korupciju ili organizirani kriminal, treba ukazati na potrebu aktivnijeg komuniciranja rada DORH-a, što je nužno za razumijevanje nadležnosti i ovlasti državnih tijela, jačanja povjerenja u institucije, a sve u granicama propisanih zakonodavnih okvira, kako se ne bi zadiralo u prava optuženika ili okrivljenika.  U tom dijelu treba veća ažurnost i stav institucije, čime će se javnosti pokazati da institucije funkcioniraju i da nema nedodirljivih. 
    Nadalje, ponovljeni su stavovi o slučaju „Žalac“ i dostavljanju predmeta Uredu europskog tužitelja. U odnosu na kapacitete odvjetništva i obradu brojnih podataka, istaknuto je da treba povećati broj ljudi i povećati plaće zaposlenika. 
Također, istaknuto je da predmetno Izvješće zaslužuje svaku pozornost, pokazuje da imamo sustav koji funkcionira, da je zadržana ažurnost u rješavanju predmeta, da od 10 podignutih optužnica, gotovo 9 završava osuđujućim presudama. U radu Građansko-upravnog odjela velika je uspješnost u predmetima od interesa RH. Izneseno je da određene iskorake treba napraviti u kaznenim predmetima koji obuhvaćaju velik broj osoba, analizirati mogućnosti obuhvata manjeg broja ljudi, kako bi se brže došlo do presuda. Isto tako, predlaže se napraviti komunikacijsku strategiju, ukratko iznijeti sve ono što se smije znati, što ne ugrožava interesa istrage i vođenja postupka. Ističe se važnost presumpcije nevinosti. Zalaže se za osiguranje potrebnog kadra i stručnjaka iz područja financija te se podržava prijedlog DORH-a za osnivanjem Visokog državnog odvjetništva, kako bi se pratio ustroj i organizacija pravosuđa. 
Nadalje, istaknuto je da sudionici rasprave nemaju legitimitet stavljati primjedbe državnom odvjetništvu i sudovima u segmentu dugotrajnosti postupaka kada se raspravlja o Izvješću za 2021. Zakašnjenje u raspravi pokazuje javnosti da se ne raspravlja o provjeri učinkovitosti i zakonitosti rada DORH-a , nego se radi o političkim obračunima, a odgovornost Hrvatskog sabora i politike je ogromna u odnosu na DORH i raspravu bi trebalo provesti u okviru tri mjeseca od podnošenja Izvješća. U Izvješću je izričito navedeno da je  jedinstveni informacijski sustav za rad nepotpun i nekonzistentan. Izneseno je da bi u sastavu budućeg Izvješća trebalo biti izvješće o radu Državnoodvjetničkog vijeća, radi potpune procjene rada državnog odvjetništva, s obzirom da se radi tijelu koje nije usporedivo s Državnim sudbenim vijećem i nije  potpuno neovisno, samostalno, niti provodi postupke koji bi odgovarali načelu pravičnosti, s obzirom da je državno odvjetništvo hijerarhijska organizacija, u kojoj postupak može ovisiti o mišljenju Glavne državne odvjetnice, te bi Sabor trebao voditi računa o izborima, razrješenjima i imenovanjima, koliko je bilo takvih postupaka. Nadalje, ono što nedostaje u Izvješću, a što bi trebalo biti, jesu upute i nalozi za postupanje, odvjetništvo mora voditi jedinstvenu politiku kaznenog progona. Izvješće treba sadržavati i podatke o preuzimanju predmeta od viših državnih odvjetnika i predmete povjeravanja drugim državnim odvjetnicima. Prema Ustavu RH, DORH je neovisno i samostalno tijelo, upute kako rješavati predmete daje Glavna državna odvjetnica, dok u institucionalnom smislu nije potpuno neovisno, o čemu govori postupak biranja Glavne državne odvjetnice.
Također, ponovno je istaknuto da se u veljači 2023. raspravlja o Izvješću DORH-a iz 2021. S tim u vezi izneseno je da bi Odbor na tematskoj sjednici trebao raspraviti kako ojačati DORH i USKOK kao neovisne institucije. Državno odvjetništvo rješava predmete u visokom postotku, iako su plaće zaposlenih preniske, nema sredstava za intelektualne usluge, vještačenja, seminare, literaturu, prostorni uvjeti su neadekvatni, u takvim uvjetima državno odvjetništvo ne može funkcionirati. Za koruptivna kaznena djela u izvještajnom razdoblju prijavljeno je 1.366 osoba, brojke ukazuju na višegodišnji trend porasta, 87,18% u strukturi navedenih kaznenih djela čini zloupotreba položaja i ovlasti iz članka 291. Kaznenog zakona. Izostala je generalna prevencija i društvena osuda korupcije, državno odvjetništvo nije dovoljno doprinijelo prevenciji, nedopustivo je da se iz medija saznaje o naznakama koruptivnih djela. 
Nadalje, ukazano je na društveni značaj kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje. U vezi sa neovisnošću rada i izjave Glavne državne odvjetnice da pozive radnih tijela Hrvatskog sabora doživljava kao pritisak na rad, ali da nema pritiska u slučajevima ili potencijalnim slučajevima vezanim uz visoke državne službenike, istaknuto je da je pozicija Glavne državne odvjetnice izuzetno važna, ako se ne postupa sa velikim osjećajem neovisnosti prema bilo kome u ovom društvu, onda rad državnog odvjetništva nema smisla, iako Izvješća o radu ukazuju na napredak.
U nastavku rasprave ukazano je da su indikatori uspješnosti i ažurnosti dobri, percepcija javnosti o općenito lošem stanju u pravosuđu vezana je za manji  postotak predmeta koji se rješavaju dugotrajno. Postavljeno je pitanje da li je dugotrajno rješavanje predmeta zbog kompliciranosti samih predmeta ili nedostatka ljudi i kako bi se taj postupak mogao skratiti. Istaknuto je da nije dostatna komunikacija državnog odvjetništva kao institucije prema javnosti, slijedom čega se možda u javnosti stvara pogrešna percepciju o radu, potrebna je kontinuirana komunikacija prema javnosti o informacijama koje se smiju iznositi. Također, nedostatno je rješavanje predmeta ratnih zločina, s obzirom na protek vremena njihovo rješavanje je sve teže, a ne smijemo dopustiti da se ti predmeti ne riješe. 
Istaknuto je i mišljenje da Državno odvjetništvo može svojim radom ubrzati parnični postupak, osobito u kontekstu članka 186a. Zakona o parničnom postupku u vezi zahtjeva za mirenje koji stranke u postupcima moraju podnijeti u slučaju da se odluče na pokretanje tužbi protiv Republike Hrvatske, postavljeno je pitanje kako pospješiti sklapanje nagodbi i komunikaciju sa državnim tijelima, iz Izvješća proizlazi da se broj tih predmeta povećava, kao i vrijednost tih predmeta, a podaci ukazuju na napredak, iz čega se ustvari može iščitati rad i kvaliteta rada Državnog odvjetništva. Na postavljeno pitanje Glavna državna odvjetnica odmah je odgovorila da kod zahtjeva za mirno rješenje spora nekoliko stvari utječe na sklapanje, nesređeno zemljišno-knjižno stanje, imovinski odnosi, stvarno-pravni sporovi i problem svjedočenja, na prijedlog Državnog odvjetništva predložena je zakonska mogućnost osiguranja dokaza, koje se premalo koristi u praksi. Pitanje rješenja vlasništva na nekretninama doprinosi  investicijama i gospodarskom razvoju. Županijska državna odvjetništva imaju oko 38% zahtjeva riješenih u mirnom postupku, dakle ti predmeti ne završavaju na sudu, istaknut je i primjer 8.000 predmeta proizašlih iz kolektivnih ugovora, pri čemu je Vrhovni sud kroz ogledni postupak potvrdio pravna stajališta državnog odvjetništva. Istaknuta je  potreba za stalnom edukacijom o radu na takvim predmetima, donekle je problem u predmetima naknade štete jer treba osigurati sredstva i vještake. 
Nadalje je ukazano da se o predmetnom Izvješću ne može raspravljati kao prije nekoliko godina, pohvalan je rad vezan za pojedina kaznena djela, ali predmeti u kojima se spominju najviši državni dužnosnici koji su pokrenuti u Uredu europskog javnog tužitelja stvaraju određenu percepciju o radu Državnog odvjetništva. Podržana je ideja o sazivanju tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o materijalno-tehničkim uvjetima rada u državnom odvjetništvu, preopterećenosti zaposlenika i potrebi novih zapošljavanja. Također, potrebno je govoriti o tome kako na rad Državnog odvjetništva utječu mediji, a posebno kakva je pravna sigurnost u državi ako u medije dospijevaju podaci iz predmeta i spisa, a kazneni postupci nisu pokrenuti. Neprimjerenim se smatra da Vlada traži mišljenja pravnih fakulteta, primjerice o ništetnosti ugovora o slučaju INA-e, a ne može se dobiti očitovanje Glavne državne odvjetnice na sjednici saborskog tijela nadležnog za praćenje provedbe Strategije borbe protiv korupcije o podacima u građansko-pravnim predmetima koji se tiču upravljanja jedne od najvećih kompanija na području RH, pitanje pokretanja postupka nije otkrivanje tajnih podataka, neovisnost rada mora postojati, ali treba ukazati na nezadovoljstvo radom. Glavna državna odvjetnica istaknula je da je državno odvjetništvo dalo pravno mišljenje vezano za mogućnosti i posljedice poništenja ugovora sklopljenog između INA-e i MOL-a, međutim nije bilo pozvano o tome raspravljati. 
U raspravi je također istaknuto da se rad državnih odvjetništava ne smije promatrati kroz nekoliko pojedinačnih predmeta u medijima, ukazano je na podatak u Izvješću o broju optužnica koje su vraćene državnim odvjetništvima na doradu, što je 268 ili 2,16% od ukupnog broja podignutih optužnica, uz napomenu da se pri tome kritizira rad sudova da ne navode razloge vraćanja optužnice ili da nerijetko optužno vijeće ulazi u ocjenu vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka i utvrđivanja  krivnje okrivljenika. Iz kritike da optužna vijeća odlučuju izvan zakonom propisane nadležnosti upozoren je i zakonodavac da državna odvjetništva nemaju na raspolaganju pravni lijek kojim bi pobijala ovakve odluke sudskog optužnog vijeća. Istaknuto je da treba razumjeti javnost zbog zanimanja o izostanku pokretanja kaznenog progona u vezi afera iz medija, kako su probijeni izvidi kaznenih djela, koji su kriteriji odlučivanja. Ponovno je postavljeno pitanje Glavnoj državnoj odvjetnici da li smatra da postoji sa bilo koje strane pritisak na rad državnog odvjetništva, uz naglasak da su upravo oporbeni zastupnici prilikom donošenja Državnog proračuna tražili da se povećaju sredstva za rad, s obzirom da se i u zaključku Izvještaja navode nedostatna financijska sredstva za učinkovitije suprotstavljanje korupciji, organiziranom i gospodarskom kriminalu. 
U nastavku je ukazano na nepostupanja DORH-a vezano za slučajeve PPD-ovog poslovanja sa HEP-om i preuzimanja Petrokemije, Adventa u Zagrebu, afera oko INA-e,  izuzimanja USKOK-a u aferi Agrokor, te na aktualne afere iz područja energetike, kao i na aferu MOL, u kojoj je državna agencija HANFA upozorila na kršenje Zakona o trgovačkim društvima.
Nadalje, postavljeno je pitanje o proširenju istrage na osobe o kojima smo saznali iz SMS prepiski nekih državnih dužnosnika koje su dospjele u javnost, s obzirom na brojne koruptivne afere opravdano je da oporba postavlja pitanja Glavnoj državnoj odvjetnici, Izvješće ukazuje na rast prijava kaznenih djela korupcije, ali i na višegodišnji nedostatak kadrova, financijskih sredstava, loših uvjeta rada, zbog čega DORH ne može obavljati svoj posao u borbi protiv korupcije. 
Ukazano je i na problem efikasnosti istraga, primjerice kada je odgovorna  država, kao u slučaju postupanja policije i države prema migrantima i smrtnom slučaju djevojčice Madine Hussiny kao i stradavanja 4 migranta pritvorena u neadekvatnim uvjetima, u kojima institucije prema Europskom sudu za ljudska prava nisu zaštitile pravo na život. Postupci za koruptivna kaznena djela završavaju najčešće nagodbama i kaznama koje nisu zatvorske, primjerice za kazneno djelo mita od 15 osuđujućih presuda bila je samo jedna zatvorska kazna, šalje se poruka da to nisu ozbiljna kaznena djela. U Izvješću se također navodi da nema adekvatne zakonske osnove za efikasno procesuiranje kaznena djela privatizacije. Izuzetno je mali broj kaznenih djela protiv okoliša, unatoč brojnim predstavkama građana, dokazima i pokazateljima. Vezano za postupke arbitraža, značajan dio proračuna troši se na arbitražne postupke, predloženo je primjerice povlačenje Hrvatske iz energetske povelje koja generira jako velik broj arbitraža i troškova. Predloženo je sazivanje tematske sjednice o funkcioniranju institucija u suzbijanju političke korupcije.
U nastavku rasprave također je istaknuto mišljenje da Glavna državna odvjetnica ne bi trebala sama snositi odgovornost za rad državnog odvjetništva, unatoč višegodišnjem ukazivanju nisu uklonjeni zakonski nedostaci koji bi olakšali rad državnog odvjetništva, pa se postavlja pitanje tko je odgovoran za nefunkcioniranje sustava, lošu penalnu politiku i izostanak prevencije.
Osim toga, ponovno je naglašeno da oporba daje podršku Glavnoj državnoj odvjetnici u njezinom radu, te da treba riješiti problem nedovoljnog broja zaposlenika, međutim, zakon se mora na sve jednako primjenjivati, neovisno o funkciji koju tko obnaša. Glavna državna odvjetnica odgovorila je da se ne može postupati na temelju informacija iz medija, nego na temelju čvrstih dokaza i osnovane sumnje.     
Na kraju je istaknuto da Odbor i svi zastupnici daju podršku Glavnoj državnoj odvjetnici u svemu što je iznijela da treba mijenjati, poboljšati materijalne i kadrovske uvijete. Brojna uhićenja ukazuju na dobar rad policije i državnog odvjetništva, no mali je broj donesenih pravomoćnih presuda. Istaknuto je da današnje izlaganje pred Odborom ne treba smatrati pritiskom na rad DORH-a, podnošenje Izvješća uslijedilo je nakon potpisa oporbe, iako bi izlaganje Izvješća svih institucija trebalo biti pravovremeno pred saborskim zastupnicima. Izneseno je mišljenje da oporba ne radi pritisak na rad državnog odvjetništva, niti je mogla utjecati na podatke koji su dospjeli u javnost ili na postupanje Ureda europskog javnog tužitelja, već propituje i pokušava svojim prijedlozima sustav učiniti boljim, nije dobar narativ u javnosti o čemu bi se trebalo raspravljati, kao niti to da Vlada nije dala mišljenje o Izvješću. 

Glavna državna odvjetnica završno je zahvalila na prilici da iznese Izvješće i rezultate rada državnih odvjetništava u 2021. godini, pojašnjava da ne smatra pritiskom sazivanje ove sjednice, već sve ono što se događalo u medijima proteklih tjedana, te ponovno ukazuje na članak 6. Zakona o državnom odvjetništvu koji zabranjuje svaki oblik utjecaja i prisile prema državnim odvjetnicima, zlouporabom javnih ovlasti, osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja, slijedom čega smatra istupe u medijima u  suprotnosti sa ovom odredbom Zakona. Istaknula je da postoji pravo na kritike DORH-a, ali nedopustivo je dovoditi u pitanje Ustavom propisanu samostalnost i neovisnost Državnog odvjetništva. Vezano za predmet Žalac, DORH je odmah priznao da je bilo propusta, ali nije bilo zataškavanja predmeta, oko afere SMS-ova ignorira se činjenica da je USKOK procesuirao bivšu ministricu, proveo dvije istrage i podigao dvije optužnice, dok je predmet oko afere Softver u nadležnosti Ureda europskog tužitelja. Teze da se netko štiti nisu točne, jer je USKOK prikupljao dokaze, otvorene su istrage, ispitano je 200 svjedoka, analizirana opsežna dokumentacija, provedeno je više vještačenja, a nakon toga su podignute 3 optužnice protiv 41 osobe, doneseno je do sada 12 osuđujućih presuda. Izvidi se kontinuirano provode, ali o predmetu izvida nije dozvoljeno govoriti, za sve prijave o zapošljavanjima na svim razinama prikupljaju se dokazi za sudske postupke, predmeti su tajni, o dinamici i poduzimanju radnji u cilju progona počinitelja kaznenih djela odlučuje samo DORH. Ukazala je i da objavljivanje nekih informacija u medijima ugrožava predkaznene i kaznene postupke u smislu uništenja dokaza. Ured Europskog javnog tužitelja optužnicu temelji na dokazima prikupljenima po nalogu USKOK-a, dakle policija i USKOK rade svoj posao. Naglasila je da ne postoji zakonska obaveza dostaviti izvješće Državnoodvjetničkog vijeća uz ovo izvješće, no isto je priloženo. Vezano za upute za donošenje odluke u pojedinačnom predmetu Glavna državna odvjetnica naglasila je da nije dala nit jednu uputu, također prihvatila je kao konstruktivnu kritiku i prijedloge u pogledu komunikacije sa javnosti. Vezano za indeks korupcije i rezultate Transparency Internationala rejting Hrvatske se nakon osam godina popravio za tri mjesta, prema anketi Eurobarometra građani općenito nemaju povjerenje u hrvatsko pravosuđe, ali ipak prepoznaju rad državnog odvjetništva, 67 % hrvatskih ispitanika, a što je više od prosjeka EU koji iznosi 47%,  smatra da bi osobe ili poslovne subjekte uključene u korupcijske prakse u Hrvatskoj uhvatila policija ili Državno odvjetništvo ili bi bili njima prijavljeni, 58% ispitanika smatra da bi oni bili optuženi, a 46% smatra da bi bili osuđeni.
            
Nakon provedene rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021.  godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Mišel Jakšić