Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, P.Z.E. br. 233 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 234, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Zakon o sudskom registru već usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, ovim izmjenama i dopunama uvode se rješenja iz Direktive (EU) 2019/1151 o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava, te se predlaže daljnji korak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar, lakše osnivanje podružnica trgovačkih društava, kao i mogućnost da se svi upisi novih podataka, promjene podataka i dokumenata trgovačkih društava i podružnica mogu obaviti na daljinu, uz očuvanje pravne sigurnosti, točnosti i pouzdanosti Sudskog registra. Kako bi se osigurala zaštita osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama i kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporaba, nadležna tijela imat će mogućnost provjeriti da li je osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti, u navedenu svrhu uspostavlja se sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama Europskog gospodarskog prostora. Nadalje, uvode se definicije pojmova „kvalificirani elektronički potpis“ i „sredstva elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti“, te se propisuje da izvaci u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom. Osim javnim bilježnicima, novim uređenjem omogućuje se predlagatelju i svim sudionicima registarskog postupka da komuniciraju sa sudom u elektroničkom obliku. Detaljnije i jasnije se propisuje način podnošenja i sadržaj prijave za upis u elektroničkom i papirnatom obliku. Javni bilježnik dobija ovlast zahtjevati fizičku prisutnost stranaka ako posumnja da su osobe koje podnose prijavu krivotvorile ili zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne, da nemaju ovlast za podnošenje prijave, krše propise o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku. Također, sud može provjerit da li u registarskom postupku  upisa ili promjene člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog i upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva sudjeluje osoba upisana u evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave, a koju vodi Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, odnosno da li je toj osobi u drugoj državi članici Europske unije zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, u kojem slučaju sud odbija upis.

Mijenja se i koncept osnivanja trgovačkog društva na daljinu, stranke će moći ovlastiti punomoćnika da ih zastupa i provede postupak osnivanja društva na daljinu, nazivom tog instituta kao „osnivanje društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika“ želi se naglasiti razlika prema “redovnom” postupku osnivanja u kojem je nužno sudjelovanje javnog bilježnika. 

Odluke u registarskom postupku ubuduće će se potpisivati kvalificiranim elektroničkim potpisom. Sud dobiva ovlast da zahtjeva fizičku prisutnost stranaka pred javnim bilježnikom ako posumnja na protupravnosti u postupku. Ako je rješenje ili zaključak doneseno povodom prijedloga kojeg je podnio subjekt upisa, dostava će se obaviti objavom na internetskoj stranici registra i na adresu elektroničke pošte predlagatelja upisane u registru, dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na internetskoj stranici sudskog registra.

Uvodi se i administrativno rasterećenje poduzetnika, brisanje iz sudskog registra provesti će se bez likvidacije ako subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu. 

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja naveo je da se zbog izmjena zakonodavnog okvira na razini Europske unije i Zakon o trgovačkim društvima treba uskladiti sa Direktivom (EU) 2019/1151 o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava. Izmjenama i dopunama Zakona ne ukida se uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom, već se alternativno uvodi mogućnost osnivanja društva i bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika, putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava i uz korištenje propisanih obrazaca. Nadalje, osuvremeniti će se i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti upisi novih podataka i promjene podataka te osnivanje i doregistracija podružnica na daljinu. Radi zaštite osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama i sprječavanja prijevarnog ponašanja i zlouporaba, nadležna tijela moći će provjeriti da li je osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti putem evidencije ustrojene pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

S obzirom da na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske prestaje važiti članak 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza HNB-a da  utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope, Prijedlogom zakona mijenja se zakonska zatezna kamata koja se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne) stope, nego će se visina zakonske kamate urediti po uzoru na Zakon o obveznim odnosima. Uvodi se mogućnost osnivanja podružnice na daljinu elektroničkim sredstvima komunikacije, precizira se način unošenja riječi Hrvatska i njenih izvedenica u tvrtku kako bi se zaštitio ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske, uređuju se  rokovi i način pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon likvidacije, uz mogućnost pohrane i u elektroničkom obliku.

Vezano za način osnivanja društva propisuje se da se društvo osniva na temelju društvenog ugovora u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, uz mogućnost da javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku. Društveni ugovor se zamjenjuje izjavom osnivača kad društvo osniva jedan osnivač, izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije. Nadalje, ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog ovoga Zakona. Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su također prilog ovoga Zakona. Osim toga, briše se odredba da se ulog u novcu mora u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, kao i da osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala. Ukoliko registarski sud u postupku osnivanja društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika posumnja da postoje protupravnosti u postupku osnivanja, donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. U odredbi kojom se propisuje osnivanje podružnice inozemnog osnivača dodaje se mogućnost osnivanja podružnice inozemnog osnivača na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. 

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima, osobito što se tiče digitalizacije registracijskog postupka. Veliki napredak je i mogućnost da se u postupku likvidacije dokumentacija i poslovne knjige mogu deponirati na dodatnim mjestima, kao i mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu. Ukazano je da se dodatno razmotri odredba u čl. 412. o prijenosu poslovnog udjela bez promjene društvenog ugovora.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić