Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj dana 23. ožujka 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izvanparničnom postupku, prvo čitanje, P. Z. br. 458, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  2. ožujka  2023. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je postojeće uređenje izvanparničnog postupka, građanskog sudskog postupka s obilježjem nespornog postupka, potrebno osuvremeniti, te urediti pravila izvanparničnog postupka koji bi građanima i pravnim subjektima osigurao pravnu sigurnost i transparentnost postupka. Osim toga, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.predviđena je reforma izvanparničnog postupka odgovarajućim normativnim izmjenama. Kako u RH nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, primjenjuju se pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. Osim toga, izvanparnično procesno pravo RH obuhvaća i niz zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera, ali sadržavaju i postupovne odredbe (Obiteljski zakon, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o izvlaštenju, Zakon o mjenici, Ovršni zakon, Stečajni zakon, Zakon o zemljišnim knjigama). Važećom regulativom provođenje izvanparničnih postupaka obilježeno je nizom problema koji nisu uspješno riješeni donošenjem zakona kojima je niz posebnih izvanparničnih postupaka uređeno na nov način, kao i uređenjem izvanparničnih postupaka postupovnim odredbama zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera. Predloženi zakon ima za cilj zauzimanje pozicije općeg i osnovnog izvora izvanparničnog postupka. U izradi prijedloga osobita je pažnja posvećena općim pravilima i odredbama za posebne postupke. U odnosu na pravila parničnog postupka, ona su supsidijarni pravni izvor svim izvanparničnim stvarima, u slučaju da pravila izvanparničnog procesnog prava ne uređuju konkretno procesno pitanje. Pravila parničnog procesnog prava primjenjuju se na odgovarajući način, uzimajući u obzir pravnu prirodu izvanparničnog postupka.

Prijedlogom se javnim bilježnicima povjerava postupanje u izvanparničnim postupcima sporazumnog razvoda braka, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti, uređenja međa ukoliko su stranke podnijele sporazumni prijedlog za uređenje međe i razvrgnuće suvlasničke zajednice. 

U raspravi je podržan predloženi zakon, te istaknuto da bi predlagatelj do drugog čitanja zakona trebao raspraviti pitanje prakse u zemljišnim knjigama u odnosu na problematiku hipoteka i upisa starih preko pedeset godina.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam ( 7) glasova „za“ i  jednim ( 1) „suzdržanim“ glasom  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvanparničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić