Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z.br. 289, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenog 2022. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Provedena je objedinjena rasprava sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, drugo čitanje, P.Z.br. 288.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakon o Pravosudnoj akademiji mijenja prvenstveno zbog provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti, koja uključuje i izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću. Slijedom navedenog, savjetnici koji se opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu neće trebati  polagati poseban završni ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Također, za ulazak u pravosudne dužnosti kandidata koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzima se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima i ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, u navedenom smislu predlaže se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike, a navedeni kandidati bi umjesto polaganja završnog ispita ostvarivali završnu ocjenu u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem po navedenim kriterijima, temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja i ocjena mentora, te s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika. U odnosu na kandidate koji konkuriraju za pravosudne dužnosti, a koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima zadržala bi se postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi. Također, predlaže se propisati mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te ovlastiti Programsko vijeće da za predavače može odrediti osobe koje se nisu javile na javni poziv ako je to u interesu stručnog usavršavanja ili drugih obveza.

U odnosu na Prijedloga zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona u članku 12. na prijedlog Državnoodvjetničkog vijeća dopunjen je stavak 5. kako bi se propisalo ograničenje mandata članova Povjerenstva za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te njihovih zamjenika, koji se mogu imenovati najviše dva puta na vrijeme od četiri godine.

Na prijedlog Pravosudne akademije člankom 16. dopunjen je članak kojim se omogućava da Programsko vijeće za predavače odredi osobe koje se nisu javile na javni poziv ako ispunjavaju utvrđene stručne kvalifikacije kako bi se osigurala odgovarajuća stručna razina predavača.

U članku 18. rokovi donošenja odnosno usklađenja podzakonskih akata te imenovanje članova i zamjenika članova Povjerenstva Državne škole, na  prijedlog Pravosudne akademije s prijašnjih 60 produljeni na 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ostale primjedbe, prijedlozi i mišljenja koji su se odnosili na potrebu osiguranja veće zastupljenosti praktičnih sadržaja programa stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, s obzirom da nisu predmet uređenja ovoga Zakona, već njegovih podzakonskih akata, nisu prihvaćene.

Provedena je objedinjena rasprava s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, koja je sastavni dio predmetnog Izvješća.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić