Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 212, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom želi poboljšati normativno uređenje problematike na unutarnjim vodama, smanjiti administrativna opterećenja i pojednostavniti procedure te uskladiti odredbe ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije. Poboljšat će se sigurnost plovidbe, zaštita okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, unaprijediti funkcioniranje luka i pristaništa unutarnjih voda u kontekstu razvoja i davanja koncesija koje predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama kao preduvjet za održivi razvoj unutarnje plovidbe i gospodarskih djelatnosti vezanih uz unutarnje vode. Predloženi zakon uskladit će se sa Zakonom o lučkim kapetanijama i Zakonom o koncesijama.

Zbog obveze Republike Hrvatske da u nacionalni zakonodavni okvir preuzme pravnu stečevinu Europske unije, u novi Zakon implementiraju se odredbe šest EU Direktiva, koje uređuju područja iz zakona.

Predloženim zakonom će se upravno i administrativno poslovanje u unutarnjoj plovidbi objediniti s uređenim, i već u funkciju stavljenim, rješenjima u pomorstvu kao što su evidencije brodaraca, brodarskih knjižica, svjedodžbi, stručnih ispita, upisnika plovila i slično. Isto tako, do sada razdvojene, funkcije sigurnosti plovidbe na moru (razni operativni, stručni, inspekcijski i upravni poslovi) od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, uskladit će se i objediniti kroz jedinstveni administrativni sustav, čime će se osigurati efikasnija, ekonomičnija i kvalitetnija usluga građanima i gospodarskim subjektima. 

Prijedlogom zakona, s ciljem zaštite okoliša jasnije je, i sveobuhvatnije definirana zaštita voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe kao i problematika vezana za vađenje brodova izvan luka, vađenju potonulih stvari i uklanjanje objekata unutarnje plovidbe s vodene površine u unutarnjim vodama i lukama.

U raspravi je dana primjedba na članak 172., vezano za teritorijalnu nadležnost lučkih uprava unutarnjih voda na lučkim i pristanišnim područjima. S obzirom na to da pristanišno područje Nacionalnog parka Krka teritorijalno pripada Šibensko-kninskoj županiji, mišljenje je da pristanišno područje Nacionalnog parka Krka treba biti pod nadležnosti Šibensko-kninske županije. S tim u vezi, predlagatelj je kazao da će se navedena primjedba, koja je iznesena i u javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, razmotriti prilikom izmjena drugih predmetnih zakona koji reguliraju ovu materiju te samo ovim predloženim Zakonom to nije bilo moguće učiniti.

Nastavno je raspravljano pitanje plovila u raspremi. Također je skrenuta pozornost da liberalan način stjecanja dozvole za voditelja brodice, uvelike utječe na sigurnost.

Tijekom rasprave pohvaljeno je donošenje ovoga Zakona te članovi Odbora smatraju da će se njegovom provedbom osigurati integracija sustava prometa unutarnjim plovnim putovima u sveobuhvatni prometni sustav Republike Hrvatske i Europske unije, što će pridonijeti razvoju konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, kao jednog od ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić