Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. srpnja 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom Udruženja autoškola Hrvatske obrtničke komore na predmetni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je predloženi Zakon usklađen s odredbama dviju direktiva Europske Unije. Osim toga, zbog usklađivanja i ujednačavanja visine i težine prekršajno pravnih sankcija za najteže prekršaje kojima vozači ne poštuju prometne propise, a u kojima, zbog učestalog nepoštivanja nastaju najteže posljedice, predloženo je znatno povećanje prekršajnih sankcija i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama. 

Nadalje je predstavnik predlagatelja obrazložio razlike rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Između ostalih, s ciljem smanjivanja troškova projektiranja, a posebno izgradnje pojedinih dionica budućih brzih cesta, drukčije se definira izraz „brza cesta“. Kod prekoračenja brzine izvan naselja za više od 50 km/h, odustalo se od alternativno propisane kazne zatvora. Dopunjene su odredbe članka 40. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 229. važećeg Zakona, a s ciljem nalaženja načina da se onemoguće vlasnici vozila da dostavljaju podatke o više osoba koje su upravljale njihovim vozilom na dan kada je počinjen prekršaj. Takva praksa znatno otežava cjelokupni prekršajni postupak, a za posljedicu ima povećani broj oslobađajućih presuda od strane suda za počinitelje. Također se predlaže da troškove premještanja i smještaja privremeno oduzetih vozila snosi počinitelj prekršaja, a ne MUP. Isto tako, tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički je dorađen.

Većina članova Odbora smatra da je potrebno uvesti rigoroznije kazne za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje. Konstatirano je da je stanje sigurnosti na hrvatskim cestama loše što govore i statistički pokazatelji te da treba smanjiti broj prometnih nesreća.

U raspravi je izraženo mišljenje da iako su predložene kaznene mjere prije svega usmjerene na one koji učestalo i drastično krše prometne propise, odnosno recidiviste, obzirom na stanje hrvatskih sudova te mjere neće biti postignute. 

Tijekom rasprave upozoreno je na niz nelogičnih znakova na cestama, naročito se tiču ograničenja brzine na autocestama, jer na nekim dionica nemaju smisla te je rečeno da bi ih trebalo prilagoditi duhu vremena.
U daljnjoj raspravi pohvaljeno je da Vlada pokušava smanjiti smrtnost na cestama i povećati razinu sigurnosti, ali je dano mišljenje da je u tom cilju trebalo provesti sveobuhvatnu raspravu za širu izmjenu Zakona, a ne samo parcijalno, odnosno osam mjera kako je predloženo ovim izmjenama Zakona. 

S tim u vezi, rečeno je da su novčane kazne previsoke za standard većine hrvatskih građana. Isto tako dano je mišljenje da pretjerano dvostruko i trostruko povećanje novčanih kazni za nevezivanje sigurnosnog pojasa, odnosno telefoniranje tijekom vožnje, treba umanjiti.

Posebno je raspravljano o važnosti prevencije i edukacije, a također je rečeno da je potrebno više uključiti županije i jedinice lokalne samouprave u razne akcije i kampanje kojima bi se podigla svijest građana, odnosno uspostavila prometna kultura svih sudionika u prometu.

U raspravi je rečeno da u cilju povećanja sigurnosti prometa na cestama i općenito stanja na hrvatskim prometnicama treba uključiti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te koncesionare autocesta kako bi se zajednički stvorilo preduvjete za nesmetan promet te smanjio broj nesreća.  

Nadalje je raspravljano o prijedlogu da se jedinicama lokalne samouprave koje to žele, omogući da u naseljima postavljene kamera u svrhu provođenja ovog Zakona, prijedlogu za snižavanje dobnog kriterija za instruktore vožnje i dr. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ”za”, 1 “suzdržan” i 1 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić