Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 62. sjednici održanoj 13. svibnja 2022. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Govoreći o makroekonomskom okviru u 2022. godini predstavnik Ministarstva financija rekao je kako se očekuje realni rast BDP-a od 3%, rast indeksa potrošačkih cijena od 7,8%, rast zaposlenosti od 2,8 % i smanjenje stope nezaposlenosti sa očekivanih 6,8 na 6,3%. Ukupni prihodi državnog proračuna povećavaju se za 4%, odnosno 6,6 milijardi kuna. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost rastu za 1,8 milijardi kuna i ukupno iznose 62,6 milijarde kuna. Prihodi od doprinosa povećavaju se za 1,9 milijardi kuna i ukupno iznose 28 milijardi kuna, dok se prihodi od pomoći povećavaju za 1 milijardu kuna i ukupno iznose 33,5 milijardi kuna. Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države povećavaju se za 9,2 milijardi kuna u odnosu na tekući plan. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede izvijestio je o povećanju proračuna Ministarstva poljoprivrede za 219 milijuna kuna, a kao najznačajnije stavke naveo je 80 milijuna kuna za pružanje izvanredne potpore za prilagodbu proizvođača u poljoprivrednim sektorima i 160 milijuna kuna za programe državnih i deminimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoja. Uz navedeno, posebno je istaknuo potporu poljoprivrednim proizvođačima za proljetnu sjetvu i sredstva predviđena za kriznu rezervu. Za 14 milijuna kuna povećan je iznos sredstava namijenjenih mjerama iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a sredstva za izravna plaćanja smanjena su jer je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju već isplatila prvu ratu potpore poljoprivrednicima, pa će smanjeni iznos biti dovoljan za sve isplate tijekom 2022. godine. Sredstava namijenjena razvojnim projektima na području Slavonije Baranje i Srijema smanjena su zbog dinamike plaćanja u izgradnji Agrotehnološkog centra u Vukovarsko srijemskoj županiji. Sredstva na stavci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu povećana su za 2,2 milijuna kuna zbog financiranja programa trajnog praćenja (monitoringa) poljoprivrednog zemljišta, koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.  Ostale izmjene rezultat su preraspodjele sredstava unutar proračunskih stavki Ministarstva poljoprivrede. 

U raspravi su članovi odbora pozitivnim ocijenili povećanje proračuna Ministarstva poljoprivrede i rekli kako nije dobro smanjenje sredstava za provođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao ni smanjenje stavke za potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača. Rečeno je i kako bi zbog, nedostatka drvne mase, potrebne hrvatskim drvoprerađivačkima Ministarstvo poljoprivrede trebalo financirati i troškove otkupa privatnih šuma. Rečeno je i kako nije dobro planirano povećanje sredstava stavci Ergela u Đakovu i Lipiku, te kako bi se iste, obzirom da je uzgoj konja visoko profitabilna aktivnost, trebale tržišno usmjeriti i diversificirati aktivnosti kojima se bave, te tako osigurati dodatne prihode.  Uz potporu za proljetnu sjetvu, rečeno je kako je ista minorna u odnosu na porast troškova i upitano jesu li izrađene analize i procijenjeni rezultati ove potpore. Stanje u sektoru poljoprivrede je teško, veliki je porast troškova, imamo sve manje mliječnih farmi, pa je u tom smislu upitano planiraju li nadležna ministarstva neke druge vrste pomoći poljoprivrednicima. Rečeno je kako bi istome pripomoglo neoporezivanje potpora u poljoprivredi, što se prakticira u drugim državama članicama EU. Uz navedeno, u porezni sustav trebalo bi uvesti paušalnu naknadu od 5% za poljoprivrednike koji nisu u sustavu PDV-a, a što je u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112. Potrebno je omogućiti i povrat PDV-a na investicijska ulaganja poljoprivrednicima koji nisu registrirani obveznici PDV-a, smanjiti porez na dobit u poljoprivredi i ukinuti plaćanje mirovinskog i doprinosa za zdravstveno osiguranje, uz zadržavanje prava na staž i zdravstveno osiguranje za one poljoprivrednike koji podižu trajne nasade do stupanja istih u rod, ukoliko se radi o nositeljima poljoprivrednih gospodarstava i nezaposlenim osobama. Uz navedeno, korisnicima Operativnih programa u stočarstvu, potrebno je zbog rasta cijena inputa i energenata omogućiti odgodu plaćanja dospjelih potraživanja od strane HBOR-a. Postavljen je i upit jesu li povećanjem od 220 milijuna kuna obuhvaćena i sredstva za proljetnu sjetvu koja su već dodijeljena poljoprivrednicima ili su ovo nova sredstva kojima se može financirati porast cijene plavog dizela. Uz 80 milijuna kuna namijenjenih pružanju izvanredne potpore postavljen je upit hoće li se ista sredstva osigurati iz europskih sredstava (50%) i Državnog proračuna (50%). Kako je Republika Hrvatska na Vijeću zatražila da se s europske razine intervenira kako bi se pomoglo osjetljivim sektorima, upitano je ima li po tom pitanju novih informacija. Upitano je i o razlozima smanjenja od 55 milijuna eura za ZPP – instrument EU za oporavak. Upozoreno je i da 10%tno smanjenje sredstava za edukaciju i savjetovanje za Program ruralnog razvoja nije dobro rješenje jer se korisnici još uvijek teško snalaze u natječajnim uvjetima. U tom smislu rečeno je i kako je APPRRR potrebno kapacitirati, natječajne postupke pojednostaviti i ubrzati donošenje odluka. Obzirom na stanje javnog duga u Republici Hrvatskoj i inflaciju, postavljen je upit o mogućnostima ispunjavanja uvjeta za ulazak u Eurozonu. Zbog rasta cijena energenata pozitivnim je ocijenjeno punjenje podzemnog  skladišta plina u Okolima, te je pozdravljeno zanavljanje Državnih robnih zaliha. Uz potonje, rečeno je kako se robne zalihe ne bi trebale puniti proizvodima koji se kupuju po maloprodajnoj cijeni već bi na tako veliku količinu trebalo ispregovarati bolje cijene. Istaknuto je i kako je stočarstvo temelj poljoprivredne proizvodnje, te ono generira radna mjesta na ruralnim područjima, no problem je u nedostatku domaće sirovine, pa je u tom smislu predložena i ciljana potpora koja bi pomogla sektoru stočarstva. Upozoreno je i kako je zbog stalnog pada i stagnacije otkupne cijene mlijeka potrebno pronaći druge modele potpore proizvođačima u mliječnom sektoru. Rečeno je i kako su druge države članice osigurale samostalnost lokalnih akcijskih grupa, dale im odgovornost i predvidjele penalizaciju u slučaju grešaka, a što je smanjilo opterećenost njihovih agencija za plaćanje i ubrzalo postupke odobravanja sredstava. Rečeno je i kako bi ustrojavanjem sabirnih centara za stoku, po uzoru na druge države članice, onemogućili poslovanje u tzv. „sivoj zoni“, a što bi i našim poljoprivrednicima osiguralo sigurnost distribucije njihovih proizvoda

Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako se očekuje odluka Vlade republike Hrvatske za punjenje podzemnog skladišta plina u Okolima kojima bi se osigurala likvidnost i jamstvo za nabavu plina, ali osiguralo i financiranje svih ostalih troškova, a kojim će se skladište u potpunosti kapacitirati. Očekuju se podatci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije u Republici Hrvatskoj, te da će RH ispunjavati kriterije konvergencije, a konačna odluka je na Europskoj Komisiji. Ministarstvo financija ne raspolaže informacijama o troškovima zanavljanja Državnih robnih rezervi, no iz dostupnih informacija ulje je nabavljeno po cijeni koja je niža od maloprodajne.  Uz prijedlog za odgodu plaćanja obveza za korisnike Operativnog programa za stočarstvo izvijestio kako isto treba razmotriti HBOR. Smanjenje poreznih obveza nije moguće zbog europskih direktiva, a o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija konzultirali su Europsku komisiju i čekaju dostavu odgovora. Ministarstvo financija provjerit će mogućnosti neoporezivanja potpora u poljoprivredi.

Zbog povećanja sredstava na stavci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u iznosu od 2,2 milijuna kuna za provođenje programa trajnog praćenja (monitoringa) poljoprivrednog zemljišta, smanjena su sredstva na stavci za provođenje komasacije. Ukoliko se ukaže potreba za osiguranje dodatnih sredstava za program potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača, ista će se osigurati preraspodjelom unutar proračunskih stavki. Ministarstvo poljoprivrede je u skladu sa proračunskim mogućnostima pomoglo poljoprivrednicima u pripremi proljetne sjetve, a iskoristiti će i druge raspoložive modele potpore.  Ministarstvo ne može utjecati na otkupnu cijenu mlijeka, no drugim alatima, pa i prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji stočarima dati prednost. HBOR je već reprogramirao kredite za Operativne programe u stočarstvu, no stočari moraju diversificirati svoje aktivnosti kako bi osigurali dodanu vrijednost svojoj proizvodnji. Kao novi instrument potpore naveo je 80 milijuna kuna namijenjenih pružanju izvanredne potpore, od kojih se 40 milijuna kuna osigurava iz kriznog fonda EU, a 40 milijuna kuna iz limita Državnog proračuna. Ministarstvo poljoprivrede u komunikaciji je s Europskom komisijom vezano uz aktiviranje mjere 21 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Rekao je kako se lokalne akcijske grupe još uvijek ustrojavaju po pitanju kadrovskih kapaciteta i internih procedura, a Ministarstvu poljoprivrede cilj je rasteretiti APPRRR. Govoreći o sabirnim centrima, rekao je kako je potrebno povećati obim proizvodnje u sektoru stočarstva, a što bi utjecalo i na smanjenje cijene proizvoda, pa time dalo konkurentsku prednost hrvatskim proizvođačima.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7  glasova „za“,  1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HZ Infrastrukturu d.o.o

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                         Marijana Petir