Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici održanoj 14. listopada 2009. godine Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene  Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 142. Ustava Republike Hrvatske, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada godine 2009., KLASA: 012-02/09-01/01, URBROJ: 65-09-02.

Odbor je pitanje razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, matično u pitanju iz članka 65. Ustava Republike Hrvatske obuhvaćenog Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (čl. 8.).

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Navedeni članak Ustava Republike Hrvatske predviđa:
”Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i viosoko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.”

Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske u članku 8. predlaže izmjenu prema kojoj bi ovaj članak glasio: 
„Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.
Opće je obrazovanje obvezatno i besplatno.“

Predlagatelj polazi od obrazloženja da Republika Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s najkraćim obveznim školovanjem i to u vrijeme dok preporuke Europskog kvalifikacijskog okvira pretpostavljaju dulje stjecanje temeljnih kompetencija od osmogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja, a za pojedina strukovna zanimanja se, uz to, u okviru primjena direktiva Europske unije predviđa obveza osiguravanja stjecanja temeljnih kompetencija (općeg obrazovanja) u trajanju od deset godina. Takva su rješenja izraz potrebe da se što većem broju mladih omogući priprema za izazove koje sa sobom donosi doba stalnih tehnoloških promjena i neprekidnih inovacija. Zbog toga je i u Hrvatskoj potrebno produžiti trajanje obveznog obrazovanja do navršene šesnaeste godine života, što se omogućuje predloženom ustavnom promjenom.

Poseban je razlog ove izmjene u činjenici što se sadašnje obvezatno osnovno školovanje završava u četrnaestoj godini životne dobi učenika, a prema striktnom propisu o radnim odnosima, već od ranije usklađenim s međunarodnim konvencijama kojih je potpisnik i Republika Hrvatska, ne može se mlada osoba zapošljavati prije nego što napuni petnaest godina životne dobi.

U raspravi su podržane namjere i ciljevi od kojih polazi predlagatelj ali je izraženo i uvjerenje da su te intencije trebale biti jasnije izražene u normativnom dijelu,  a ne samo u obrazloženju, koje je također trebalo biti opširnije argumentirano. Posebno je predmetom rasprave bila kategorija "opće obrazovanje"“ koje bi prema Prijedlogu nacrta promjena Ustava (čl.8.) trebalo biti "obvezatno i besplatno". Takvoj formulaciji, odnosno svrsi koja se po predlagatelju u njezinom donošenju i zakonskoj razradi postižu, suprotstavljeno je rješenje prema kojemu bi obvezatno i besplatno bilo obrazovanje „do stjecanja prve kvalifikacije“, a kao svoje izdvojeno mišljenje zastupaju ga zastupnici gđa. Marija Lugarić i prof. dr .sc. Gvozden Srećko Flego. Zastupajući takvo stajalište ističu da su to doista europski standardi kojima se Hrvatska treba priključiti te da je stjecanje neophodnog općeg ali i stručnog obrazovanja dapače već tradicionalno standard suvremenih demokratskih država. Takvom pristupu predstavnik predlagatelja primjećuje da bi moglo biti kontradiktorno. Naime, dok se "prva kvalifikacija" s jedne strane može steći već i jednogodišnjim ili dvogodišnjim obrazovanjem nakon osnovne škole, dotad bi u slučaju učenika gimnazija obveza da im se nametne i besplatno omogući obrazovanje do "prve kvalifikacije" značila projiciranje ovih zahtjeva i obveza čak i u područja visokog školstva. U svakom slučaju predloženo rješenje povećava područje "općeg obrazovanja" a u isto vrijeme omogućuje stjecanje prve kvalifikacije.

Sudionici rasprave suglasni su da na iznesene i druge dvojbe umnogome treba odgovoriti kategorija "opće obrazovanje“ iz stavka 2. članka 8. Prijedloga nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske i drže da je ključno pitanje: kako se ta kategorija shvaća te treba li je u postupku kvalificirane rasprave zamijeniti pojmom "temeljno obrazovanje" ili nekim prikladnijim terminom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ZA i 1 SUZDRŽAN) u točki 1., a jednoglasno u točki 2., donio sljedeće

Zaključke:

1. Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Odluku o pristupanju  promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene  Ustava Republike Hrvatske.
 
2.  U daljnjem postupku izmjena Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na članak 8. Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, odnosno članak 65. Ustava Republike Hrvatske, predlagatelj treba u suradnji s odgovarajućim strukama točno utvrditi smisao, bit  i sve posljedice izraza „opće obrazovanje“ kako bi se prema potrebi zamjenio pojmom „temeljno obrazovanje“ ili nekim drugim koji na najbolji način izražava sve one svrhe i razloge ustavnih promjena u ovome pitanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem