Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini „EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga  2022. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske nije zaprimila niti dostavila prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke ministar obrane naveo je da je 17. listopada 2022. donesena Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/1968 o uspostavi misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini. Cilj misije je doprinos jačanju vojnih sposobnosti oružanih snaga Ukrajine za obnovu i djelotvorno provođenje operacija kako bi se Ukrajini omogućilo da brani svoju teritorijalnu cjelovitost unutar svojih međunarodno priznatih granica, djelotvorno ostvari svoj suverenitet i štiti civile u Ukrajini.

Republika Hrvatska je izrazila potporu teritorijalnoj cjelovitosti i neovisnosti Ukrajine, a Hrvatski sabor je 25. veljače 2022. bio među prvim parlamentima koji je usvojio Deklaraciju o Ukrajini kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu te iskazuje puna podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. 

U okviru misije EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini osigurat će se individualno i kolektivno osposobljavanje na osnovnoj, naprednoj i specijaliziranoj razini; specijalizirano osposobljavanje osoblja Oružanih snaga Ukrajine; osposobljavanje teritorijalnih obrambenih Oružanih snaga Ukrajine te koordinacija i sinkronizacija aktivnosti država članica za potporu pružanju osposobljavanja Oružanih snaga Ukrajine. 

Zapovijedanje misijom na strateškoj razini će preuzeti Služba za vojno planiranje i provođenje (MPCC), a na operativnoj razini uspostavlja se Multinacionalno zapovjedništvo za osposobljavanje za združene borbene operacije (CAT-C) na temelju postojeće potpuno operativne nacionalne zapovjedne i nadzorne strukture u susjednoj državi članici (Poljska) te Multinacionalno zapovjedništvo za posebno osposobljavanje (ST-C) u drugoj državi članici (SR Njemačka). 

Struktura misije EUMAM Ukraine trebala bi biti prilagodljiva, modularna i fleksibilna kako bi se njezine aktivnosti mogle prilagoditi situaciji i potrebama u Ukrajini. 

Sudjelovanje država članica Europske unije u misiji odvijat će se na način da se rasporede pripadnici nacionalnih oružanih snaga u zapovjedništva misije na strateškoj i operativnoj razini, upućivanjem razmjestivih timova za obuku te provođenjem obuke na teritoriju država članica. 

Misija se uspostavlja na vrijeme od dvije godine te će se provoditi na teritoriju država članica EU-a.

U pogledu doprinosa Republike Hrvatske u provedbi misije kao potencijalna područja doprinosa, uz raspoređivanje stožernih časnika u zapovjedništva misije na strateškoj i operativnoj razini, utvrđene su mogućnosti obuke izvan područja Republike Hrvatske na teritoriju članica Europske unije kao i provođenje obuke na teritoriju Republike Hrvatske. 

Prijedlogom odluke predlaže se da do 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluje u misiji EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini koja će se provoditi na teritoriju država članica EU u 2022., 2023. i 2024. godini, te da do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine može prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku, uz mogućnost rotacije.

Nakon izlaganja ministra obrane predsjedanje sjednicom preuzeo je potpredsjednik Odbora. Naime, predsjednik Odbora istaknuo je da je neosporno da Hrvatska kao odgovorna članica EU-a i NATO-a treba pomagati Ukrajini, što je činila i do sada te da zbog vlastitih interesa mora ostati vjerodostojan član međunarodne zajednice. Međutim, obzirom da Predsjednik Republike Hrvatske nije zaprimio zahtjev za prethodnu suglasnost od Vlade Republike Hrvatske kao jedinog ovlaštenog predlagatelja sukladno Ustavu Republike Hrvatske te smatrajući da nisu ispunjeni uvjeti za raspravljanje o Prijedlogu odluke predsjednik Odbora se izuzeo od daljnjeg predsjedanja 31. sjednicom i odredio da ga u tome zamijeni potpredsjednik Odbora. 

Ministar obrane naveo je da niti Ustav Republike Hrvatske niti Zakon o obrani svojim odredbama ne propisuju ovlaštenje niti proceduru traženja prethodne suglasnosti Predsjednika Republike na nacrte prijedloga odluka, ali da je Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske propisano da uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade, predlagatelj mora priložiti mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova te drugih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju tim prijedlozima. Primjenom ove odredbe Poslovnika Vlade mutatis mutandis i na prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske godinama je ustaljena praksa da prethodne suglasnosti traži i pribavlja prije upućivanja u proceduru odlučivanja u Vladi, ministar obrane, kao čelnik nadležnog tijela, sukladno Poslovniku Vlade. 

Raspravljajući o sadržaju Prijedloga odluke većina članova Odbora ocijenila je kako se radi o važnoj odluci za Republiku Hrvatsku i moralno političkom pitanju te da će se nakon donošenja odluke u Hrvatskome saboru Hrvatska jasno opredijeliti je li stala na stranu napadnute Ukrajine ili na stranu Ruske Federacije koja je izvršila čin agresije na neovisnu državu. Pritom je istaknuto da Hrvatska treba biti na strani Ukrajine na koju je izvršen napad. U tom pogledu je naglašeno da stabilna i vjerodostojna politika te zrele odluke snažno utječu na međunarodno pozicioniranje Republike Hrvatske koja je članica Europske unije i NATO-a. 

Jedan od članova Odbora ocijenio je kako Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u predmetnoj visokorizičnoj vojnoj aktivnosti od koje se, navodno i NATO savez izrijekom distancirao budući bi isto podrazumijevalo uvlačenje NATO-a u sukob s Ruskom Federacijom. U tom kontekstu, negirajući gore navedeno, ministar obrane je podsjetio da je glavni tajnik NATO saveza istaknuo da NATO pozdravlja uspostavu navedene EU misije koja je komplementarna s naporima koje NATO saveznice već provode.

Dio članova Odbora podsjetio je kako je unazad 30 godina, u vrijeme Domovinskog rata, Hrvatska bila u sličnoj situaciji i kako je tada trebala sličnu vrstu pomoći kao Ukrajina, a sada je Hrvatska u situaciji da može pružiti pomoć drugoj ugroženoj zemlji. Istaknuto je kako je Ukrajini potrebno pomoći na razini obuke i opreme, ali da se ne očekuje od saveznika da dolaze na njezin teritorij i da se uključe u borbu umjesto ukrajinskog naroda. Ključni element prilikom donošenja odluke treba biti interes Republike Hrvatske te da bude na strani onih koji su napadnuti. Hrvatska ima bogato iskustvo i obučene kadrove jer već dugi niz godina sudjeluje u mirovnim misijama i operacijama, upravo u segmentu koji se navodi u prijedlogu Odluke. Stoga treba pružiti uravnoteženu pomoć koja je u skladu s njezinim komparativnim prednostima u oblasti obrambene sigurnosti. 

Jedan od nazočnih članova Odbora naveo je da bi se o Prijedlogu odluke trebao postići kompromis te se izuzeo od glasovanja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU
O sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini
„EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ante Deur