Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 17. sjednici, održanoj 19. siječnja 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2021. godine i o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2021. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je  Izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. i 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi je pohvaljen rad Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te je istaknuto da je vidljiv napredak u 2019. i 2020. godini. Izraženo je veliko zadovoljstvo Izvješćima koja prikazuju realnu sliku, što nije bio slučaj sa izvješćima iz prethodnih godina. Pohvaljena je odgovarajuća operativna suradnja između Vlade i predstavnika nacionalnih manjina te su u Izvješću taksativno navedeni problemi koji se moraju rješavati.

Izraženo je nezadovoljstvo kvalitetom i kvantitetom programa o nacionalnim manjinama u medijima. Tako je tijekom 2019. g. na Hrvatskoj radioteleviziji bilo samo 1,7% programskih sadržaja vezanih uz nacionalne manjine, dok je u 2020. g. taj postotak pao na 1,6%.

Pohvaljene su aktivnosti vezane za normativno uređenje i za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina  Međutim, zabrinjava to što se unatoč razvijenom i dobro uređenom normativnom okviru, neki od propisa ne provode.

Ocijenjeno je zabrinjavajućim smanjenje stečenih prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju i uporabu jezika i pisma u pojedinim općinama u kojima se mijenjaju statuti pri čemu se stečena prava izmjenama statuta smanjuju. Tako su administrativnom odlukom Općine Dežanovac ukinuta stečena prava češke nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu češkog jezika i pisma u pojedinim dijelovima te općine. Zaključeno je kako se moraju uložiti dodatni napori kako bi nacionalne manjine zadržale stečena prava te se održale u sredinama u kojima tradicijski borave, a radi se o pravima iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina no i međunarodnih konvencija. Naglašeno je da rezultati popisa stanovništva ne smiju biti razlog smanjenja stečenih prava nacionalnih manjina na područjima na kojima tradicijski borave.

Pohvaljeni su napori Ureda učinjeni u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine kako bi se kriteriji za   dodjelu financijskih sredstva udrugama nacionalnih manjina prilagodili situaciji uzrokovanoj pandemijom COVID-a 19. Zahvaljujući tome mnoge udruge mogle su nastaviti s radom u uvjetima pandemije.  Pozdravljeno je povećanje financijskih sredstava za financiranje potreba kulturne autonomije nacionalnih manjina te je 2019. g izdvojeno 188.507.882 kuna, a 2020. g. izdvojeno je 216.039.672 kuna.

Pravo na uporabu jezika i pisma srpske nacionalne manjine kontinuirano se krši u tri općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, tako što se u odnosu na osnivanje škola odbijaju prenijeti osnivačka prava na općine u kojima je utvrđeno pravo srpske nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu jezika i pisma. Na taj način je onemogućena registracija škola na manjinskom jeziku te obrazovanje po modelu A. Zabrinjavajuće je da se iz godine u godinu ponavlja zaključak da u Gradu Vukovaru nije dosegnut stupanj razumjevanija i snošljivosti između pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine zbog čega srpska nacionalna manjina ne može ostvarivati niz kolektivnih i individualnih prava. Poseban problem je i obrazovanje po modelu C u kojem se uz redoviti program na hrvatskom jeziku, izvodi i nastava na jeziku nacionalne manjine. Problem je u tome što unutar srpske nacionalne manjine mnogi roditelji pokazuju bojazan za odabir obrazovanja po modelu C. 

Ukazano je na kontinuirani napredak u integraciji pripadnika romske nacionalne manjine u društvo na svim razinama, kao i njihovu sve veću uključenost u aktivnosti koje tome pridonose. Tako su se kontinuirano provodile aktivnosti u područjima: obrazovanja; zapošljavanja i uključivanja u gospodarski život; zdravstvene zaštite; socijalne skrbi; prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša; uključivanja romske nacionalne manjine u društveni i kulturni život; statusnih rješenja, suzbijanja diskriminacije i pomoći u ostvarivanju prava; unaprjeđenja prikupljanja statističkih podataka te usklađenosti programa s međunarodnim standardima kao i ugovorima na području ljudskih i manjinskih prava. 

Pohvaljene su aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina usmjerene na nastavak provedbe niza mjera usmjerenih na borbu protiv diskriminacije i zločina iz mržnje prema nacionalnim manjinama te na uklanjanje predrasuda, kao što su održani stručni seminari i okrugli stolovi vezani uz teme zločina iz mržnje i govora mržnje; provedba javnih kampanja usmjerenih na borbu protiv zločina iz mržnje i govora mržnje; unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje i govoru mržnje; objavljivanje godišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje te vođenje evidencije pružene podrške  žrtvama zločina iz mržnje. Izraženo je zadovoljstvo time što je donesen Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je usklađen s Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Istaknuto je da bi trebalo omogućiti dodatnu edukaciju sucima, državnim odvjetnicima, policiji i drugima koji postupaju u postupcima vezanim uz zločin iz mržnje i govor mržnje. Unatoč provedenim aktivnostima, govor mržnje i retorika usmjerena protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebice protiv srpske i romske nacionalne manjine, i dalje predstavlja ozbiljan problem. Izražena je zabrinutost zbog prisutne diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti, osobito prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini, te zbog nedovoljne zastupljenosti nacionalnih manjina u javnopravnim tijelima, a ukazano je i na nepoštivanje propisa po kojima bi pripadnici nacionalnih manjina trebali imati prednost pri zapošljavanju. 

Nakon objedinjene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova «ZA», 2 glasa «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
2. Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac