Na svojoj 4. sjednici održanoj 4. ožujka 2021. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske proveo je raspravu o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu („Narodne novine“, broj 146/08), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2020. godine.

Na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik podnositelja Izvješća uvodno je objasnio kako je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu kao i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. – 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, kojeg Vlada Republike Hrvatske sukladno obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Predstavnik podnositelja Izvješća naglasio je decentraliziranost u provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te istaknuo ulogu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao najveće pružatelje pomoći prema broju ostvarenih projekata razvojne pomoći u 2019. godini.

Predstavnik podnositelja Izvješća posebno se osvrnuo na povećanje službene razvojne pomoći, koja je u 2017. iznosila 355,26 milijuna kuna, 2018. iznosila 452,63 milijuna kuna, dok je u 2019. iznosila 480,84 milijuna kuna. Struktura službene razvojne pomoći razdvaja se na multilateralnu pomoć, u iznosu od 348,81  milijuna  kuna  ili 72,73 %, bilateralnu pomoć u iznosu od 130,81 milijuna kuna, odnosno 27,27 %, razvojnu suradnju u iznosu od 455,80 milijuna kuna ili 94,03% i humanitarnu pomoć u iznosu od 23,82  milijuna  ili  4,97%.

Nacionalnom strategijom razvojne suradnje određena su prioritetna zemljopisna područja pružanja službene razvojne pomoći te programske države. U jugoistočnoj Europi najznačajnija strateška odrednica hrvatske vanjske politike u pružanju službene razvojne pomoći je Bosna i Hercegovina. Tijekom 2019. godine, u Bosni i Hercegovini provedeno je 199 projekata s ciljem jačanja i poticanja dostojanstva svake ljudske osobe, mira, sigurnosti i razvoja demokratskih institucija, gospodarstva, kulture, poljoprivrede, sporta, znanosti i razvoja infrastrukture. Brojem provedenih projekata, Bosna i Hercegovina je na prvom mjestu po dodijeljenoj bilateralnoj službenoj razvojnoj pomoći Republike Hrvatske s ukupno 89,06 milijuna kuna pomoći. Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD/DAC) je kroz Ukupni službeni doprinos za održivi razvoj (TOSSD) samo za Bosnu i Hercegovinu namijenio iznos od 23,4 milijuna kuna.

Predstavnik podnositelja Izvješća naglasio je također pružanje bilateralne službene razvojne pomoći u ostalim zemljama jugoistočne Europe, u Republici Srbiji, Crnoj Gori kao i Republici Sjevernoj Makedoniji na području kulture, s naglaskom  na  zaštitu  kulturne  baštine. Kroz humanitarnu pomoć provodili se projekti za očuvanje dostojanstva ljudskih osoba u Republici Kosovo. 

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O PROVEDBI SLUŽBENE RAZVOJNE POMOĆI REPUBLIKE HRVATSKE INOZEMSTVU ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr.sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr.sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA  
mr.sc. Zdravka Bušić