Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu s izvornim planom
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 71. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2023. godinu  i  projekcija za 2024. i 2025.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da su, unatoč prisutnoj visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slaboj dinamici vanjske potražnje, u prvoj polovici 2023. godine nastavljena povoljna kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske, ponajviše potaknuta rastom osobne potrošnje i izvozom usluga.
Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 2,8%. Osobna potrošnja bit će glavni pokretač rasta domaće potražnje u 2023. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od pada uvoza roba i usluga, kao i rasta izvoza usluga. Također, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti državna potrošnja te bruto investicije u fiksni kapital.
Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bi u 2023. godini trebala usporiti na 8,0%, pod utjecajem smanjenja cijena energenata i drugih primarnih sirovina na svjetskom tržištu, iščezavanja baznih učinaka rasta cijena tijekom 2022. godine, kao i mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje inflacijskih pritisaka.

U 2023. godini očekuje se nastavak snažnog rasta broja zaposlenih po stopi od 2,4% te bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama od čak 14,6%. 
Što se tiče prihoda, novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan pri čemu:
•    prihodi od poreza - povećavaju se za 1,2 milijarde eura;
•    prihodi od doprinosa – povećavaju se za 17,9 milijuna eura;
•    prihodi od imovine - povećavaju se za 26,7 milijuna eura.
Prihod od poreza na dobit iznosi 2,4 milijarde eura i veći je za 360 milijuna eura u odnosu na tekući plan:
•    rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. godine i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023. godine, kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 10,3 milijarde eura i veći je u odnosu na tekući plan za 619 milijuna eura.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81,3 milijuna eura, čime se povećava za 303 tisuće eura u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.
Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. godinu iznose 4,6 milijardi eura te se smanjuju za 353 milijuna eura u odnosu na dosad planirane prihode uslijed promijenjene dinamike provedbe projekta: 
•    izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
Prihodi od imovine prema novom planu za 2023. godinu iznose 655,8 milijuna eura i povećavaju se za 26,7 milijuna eura u odnosu originalni plan:
•    ovi prihodi uključuju prihode od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijarde eura. 
Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka koji se povećavaju za 1,4 milijarde eura najznačajnija povećanja odnose se na:
•    mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 343,9 milijuna eura;
•    sanaciju štete od potresa u ukupnom iznosu od 274,6 milijuna eura;
•    dodatna sredstva za 5. paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 264,7 milijuna eura;
•    rashode za zaposlene u iznosu od 223,2 milijuna eura;
•    naknadu u cijeni goriva za HC d.o.o. i HŽ infrastrukturu d.o.o. u iznosu od 92,0 milijuna eura 
•    izgradnju plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala u iznosu od 75,0 milijuna eura;
•    doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 60,0 milijuna eura;
•    ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima i posljedica afričke svinjske kuge u iznosu od 37,9 milijuna eura;
•    poticanje željezničkog putničkog prijevoza i upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu od 35,4 milijuna eura;
•    socijalne pomoći i naknade u iznosu od 29,8 milijuna eura;
•    besplatan obrok za učenike u osnovnim školama u iznosu od 24,1 milijun eura;
•    financijske rashode (kamate i ostali financijski rashodi) u iznosu od 19,7 milijuna eura
•    potpora županijskim upravama za ceste u iznosu od 14,9 milijuna eura;
•    dodatni rodiljni dopust u iznosu od 14,8 milijuna eura.

Smanjenje rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora za 159,1 milijuna eura rezultat je:
•    smanjenja rashoda koji se financiraju iz EU izvora uslijed usklađenja s dinamikom provedbe projekata krajnjih korisnika,
•    osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu financirane iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Naglašeno je da dinamika EU projekata neće ugroziti potpunu apsorpciju sredstava te da je Republika Hrvatska među 3 zemlje koje najbrže provode planove.
Uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a.
Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a. 
Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te će iznositi 60,7% BDP-a.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja za 2023. godinu, smanjuje s 2,75 milijardi eura na 2,72 milijardi eura, odnosno za 36,0 milijuna eura.
Rashodi i izdaci planirani u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu deficita povećavaju se na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, za 156,1 milijuna eura.
Navedeni iznos predstavlja nedostatna sredstva iz izvora koji utječu na visinu deficita (limit) na razini razdjela (uključujući proračunske korisnike iz resora), a u cijelosti se odnose na Ministarstvo u užem smislu. Dodatnih 25,0 milijuna eura potrebnih sredstava osigurana su uštedama u okviru razdjela (Ravnateljstvo za robne zalihe, HAMAG-BICRO).
Nedostatna sredstva potrebno je osigurati radi provedbe trenutnih, kao i novih, mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje rasta cijena energenata, i to u iznosu od 133,0 milijuna eura.
Dodatnih 75 milijuna eura potrebno je osigurati iz izvora koji utječu na visinu deficita u okviru projekta Izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala, a koja su izvornim planom bila planirana u okviru izvora financiranja 581 Mehanizam za oporavak i otpornost.

Od navedenih iznosa koji se planiraju s ciljem ublažavanja rasta cijene energenata i osiguravanja opskrbe istima, 156,1 milijuna eura osigurava se rebalansom kao dodatna sredstva, dok se preostala potrebna sredstva osiguravaju preraspodjelom unutar Ministarstva i među proračunskim korisnicima iz razdjela 077 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Naime, Ravnateljstvo za robne zalihe neće do kraja godine ostvariti planiranu nabavu roba za zalihe (meso, merkantilni kukuruz, ječam, box barijere, kontejneri) radi čega predviđa uštedu u visini 20,0 milijuna EUR.
Također, HAMAG- BICRO predvidio je na rashodima uštedu od 5,7 milijuna eura, zbog kašnjenja provedbe novih projekata (kasne potpisivanja sporazuma s nadležnim ministarstvima), zbog slabije realizacije natječaja za zapošljavanje, kao i zbog trenutne dinamike protestiranja jamstava (na koju nije moguće izravno utjecati).

U okviru izvora koji utječu na visinu deficita kod ostalih korisnika izvršena je preraspodjela u okviru razdjela.
HAMAG-BICRO u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu deficita povećava iznos planiranih izdataka za dane zajmova za 10,2 milijuna eura.
Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova povećavaju se i na glavi Ministarstva, i to u iznosu 16,0 milijuna eura, ali iz izvora financiranja koji ne utječu na visinu deficita. Radi se o povećanju sredstava za Financijske instrumente za 6,0 milijuna eura te povećanju sredstava u iznosu 10,0 milijuna eura radi isplate dodatne tranše HBOR-u za kredite za javnu rasvjetu plasirane jedinicama lokalne samouprave, sve u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu izložili su i predstavnici izvanproračunskih korisnika iz nadležnosti Odbora za gospodarstvo i to: Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u drugom prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu, ukupni prihodi iznose 877.743.702 eura manji su za 41.096.845 eura što je 4,47% manje u odnosu na Plan, ukupni rashodi iznose 918.206.888 eura, manji su za 4,28% u odnosu na Plan.

Prijedlog ovih Izmjena i dopuna financijskog plana sačinjen je na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih i tekućih transfera iz Državnog proračuna s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja uz procjenu realizacije svih rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine do kraja 2023. godine. Predloženo smanjenje prihoda i rashoda je uslijedilo zbog otežane provedbe sekundarnih ugovora, uslijed nemogućnosti izvođenja radova izgradnje i rekonstrukcije regulacijsko zaštitnih vodnih građevina i vodno komunalnih građevina. Planirana dinamika realizacije projekata, uslijed nekoliko razdoblja obilnih i intenzivnih oborina tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci 2023. godine, nije se mogla odvijati.
Ovim prijedlogom 2. Izmjena i dopuna smanjuju se prihodi od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna u iznosu od 50.831.233 eura, prihoda od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihoda od donacija u iznosu od 1.186.587 eura, te povećanja prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada u iznosu od 10.920.975 eura. Najveće povećanje izvornih prihoda odnosi se na naknadu za korištenje voda koje je ostvareno uslijed znatno većih obveza HEP-a s osnova korištenja vodnih snaga za proizvodnju električne energije – hidroelektrane.
U ukupnom iznosu smanjenja prihoda poslovanja od 50.831.233 EUR, predloženo je smanjenje pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 37.918.886 EUR, od čega je 5.300.602 eura s osnova sredstava EU u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za Projekt zaštite od poplava grada Ogulina i Projekt zaštite od poplava Karlovačko-sisačkog područja, 856.072 eura s osnova sredstava EU iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo za dovodne kanale ribnjaka i 4.370.332 eura s osnova sredstava EU iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Pomoći proračunu iz drugih proračuna predlažu se smanjiti za 12.912.347 eura, odnosno sa 194.349.086 eura na 181.436.739 eura. Spomenuti iznos odnosi se na učešća Državnog proračuna u sufinanciranju EU projekata, te su sukladni predloženom smanjenju pomoći temeljem prijenosa EU sredstava.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija predlažu se smanjiti u iznosu od 1.186.587 eura kroz kapitalne donacije, odnosno učešće javnih isporučitelja vodnih usluga u sufinanciranju EU projekata što je sukladno smanjenju pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima, odnosno prihodi vodnog gospodarstva od vodnih naknada predlažu se povećati za 10.920.975 eura, odnosno za 3,84%, od čega se iznos od 10.420.975 eura odnosi na prihode od vodnoga gospodarstva, odnosno na povećanje prihoda od naknade za korištenje voda iznosom od 7.420.000 eura u odnosu na planirano, povećanje prihoda od naknade za uređenje voda iznosom 2.000.000 eura sukladno intenzivnoj provedbi mjerama za naplatu istih i povećanje prihoda od vodnog doprinosa iznosom od 1.000.975 eura sukladno izdanim rješenjima za nove građevine, a koja dospijevaju na naplatu u 2023. godini. Ostali nespomenuti prihodi se povećavaju u iznosu od 500.000 eura sukladno očekivanom povećanju prihoda s osnove refundacije iz ranijih godina.
Kako je ranije spomenuto, ukupni rashodi su smanjeni u iznosu od 41.096.845 eura, odnosno sa planiranih 959.303.733 eura na 918.206.888 eura. Ovim prijedlogom Izmjena i dopuna smanjuju se rashodi poslovanja  u iznosu od 33.026.405 eura, a rashodi za nefinancijsku imovinu smanjuju se za 8.070.440 eura,  sve sukladno smanjenju prihoda i namjeni za koje su predviđeni.
Rashodi za zaposlene su povećani za 2,19% kako bi se do kraja godine osigurala dostatna sredstva za ispunjenje svih obaveza za bruto plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene. Materijalni rashodi su povećani za 8,22%, odnosno za 14.376.081 Eeura. Unutar ovih rashoda povećani su rashodi za zaposlene za 45.000 eura, rashodi za materijal i energiju 535.000 eura, rashodi za usluge 13.796.081 eura. U rashodima za usluge najveće je povećanje usluga tekućeg i investicijskog održavanja od 9.986.971 eura. Najveće predloženo povećanje ovih rashoda je u okviru programa Tekuće tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra u okviru aktivnosti Redovno održavanje vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra.

Financijski rashodi se povećavaju za 1.429.000 eura s osnova kamata za dugoročne kredite, radi porasta varijabilne kamatne stope i obveze za kamate po novom zaduživanju odobrenom u svibnju ove godine. 
Ostali rashodi smanjuju se za 47.919.501 eura, što iznosi 7,40%, a odnose se na kapitalne pomoći kreditnim i financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru, a to su javni isporučitelji vodnih usluga, investitori u ulaganjima u infrastrukturne projekte. Smanjenje ovih rashoda je sukladno smanjenju prihoda za ove namjene  temeljem procjene moguće realizacija do kraja ove godine.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se planirani prihodi smanjuju za 45.849.469,00 eura i iznose 367.785.685,00 eura.
Smanjenje se u najvećoj mjeri odnosi na prihode s osnove Modernizacijskog fonda uzimajući u obzir da se početak realizacije evaluiranih projekata po pozivu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu planira u 2024. godini te pritom imajući u vidu da se priznavanje prihoda po ovoj osnovi evidentira u trenutku priznavanja rashoda.
Planirani rashodi smanjuju se za 72.322.844,00 eura i iznose 328.845.524,00 eura. 

Smanjenje se u najvećoj mjeri odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu aktivnosti provedbe Programa Modernizacijskog fonda imajući u vidu da je, sukladno programu ulaganja iz Modernizacijskog fonda, u završnoj fazi provođenje evaluacije svih pristiglih prijava po raspisanom pozivu „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“ nakon koje se početak realizacije evaluiranih projekata planira od 2024. godine. Također, smanjenje se u manjoj mjeri odnosi i na programe i projekte zaštite okoliša uzimajući u obzir sporiju dinamiku provedbe projekata od strane korisnika (postupci javne nabave, ishođenje akata potrebnih za provedbu projekta) sukladno čemu se realizacija projekata očekuje u idućem financijskom razdoblju.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek