Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu s izvornim planom
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu
                 
 Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

   Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da je prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, u 2022. godini predviđen realni rast BDP-a od 3,0%,  pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital.
U 2022. godini u Hrvatskoj se očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na 7,8% čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.
Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godini ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili 4% te iznose 171 milijardu kuna.
Prihodna strana proračuna određena je:
•    daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, 
•    naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo – smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente,
•    ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. te 2021.-2027. kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 10,9 milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 184,7 milijardi kuna.
Rashodnu stranu proračuna ponajviše obilježavaju izdvajanja za:
•    održivo funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava – podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina,
•    saniranja posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu:
– primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica,
– osiguranje zaliha plina,
– nabava robnih zaliha 
•    povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4% od 1. svibnja 2022.,
•    osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata (uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata).

Očekuje se da će proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8% BDP-a u 2022. godini dok će se udio javnog duga u BDP-u smanjiti za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 % BDP-a. 

  Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna, novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranje, iznosi 12.034.370.368 kn, odnosno povećava se za ukupno 2.016.444.594 kn, od čega se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu, odnosi 775.992.818 kn.
Na izvorima koji utječu na visinu deficita državnog proračuna, tzv. limiti (dakle bez izdataka koji se povećavaju za 23.700.000 kn) povećanje iznosi 862.762.787 kn, dok sa izdacima isto iznosi 886.462.787 kn  dok se povećanje od 1.129.981.807 kn odnosi na ostale izvore financiranja (vlastite i namjenske prihode, pomoći i sl).
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita odnosi se u najvećoj mjeri na glavu Ravnateljstva za robne zalihe u ukupnom iznosu od 783.050.000 kn, i to 240.000.000 kn za podmirenje troškova mobiliziranih pravnih osoba vezano za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine i podmirenje troškova u pojedinačnom smještaju, te dodatnih 543.050.000 kn za  nabavu strateških robnih zaliha sukladno Odluci Vlade RH o izvanrednoj nabavi roba strateških robnih zaliha iznos od 483.050.000,00 kn, te za nabavu roba za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine još 60.000.000,00 kn.  
Značajniji iznos odnosi se na glavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i to u iznosu od 75.000.000 kn za  osiguravanje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli radi postizanja sigurnosti opskrbe plinom poduzimaju se preventivne tržišne mjere, sukladno Odluci o proglašavanju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 49/22), koje u najmanjoj mogućoj mjeri remete funkcioniranje unutarnjeg tržišta i nisu šireg opsega od onog koji je nužan za otklanjanje iznenadnih poteškoća koje su nastale. 
Najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno je u okviru glave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i to za 634.000.000 kn za subvencije poduzetnicima i građanima za plin, te 270.000.000 kn za sredstva Fonda solidarnosti, od čega 60.000.000 kn prema korisniku Hrvatske vode, i to za dodatnu štetu na objektima obrane od poplava, koja se očitovala degradacijom nasipa, riječnih korita vodotoka i kanala, a koje su izazvane izravnim učinkom potresa od 22. ožujka 2020. godine i za sanaciju šteta na objektima obrane od poplava te za aktivne mjere obrane od poplava na potresom pogođenom području.
Za Grad Zagreb izvršeno je povećanje sredstava u iznosu od 30.000.000 kn sukladno planu apsorpcije za Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU koji je objavio Grad Zagreb za operaciju: Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama.
Dodatnih 150.000.000 kn planirano je iz sredstava Fonda solidarnosti prema javnim isporučiteljima vodnih usluga na potresom pogođenom području koji su prijavili štetu u okviru Javnog poziva za predmetnu operaciju, obzirom da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja naknadno određeno kao tijelo državne uprave odgovorno za provedbu financijskog doprinosa za predmetnu operaciju. 
Također dodatnih 30.000.000 kn sredstava Fonda solidarnosti za provedbu operacije Čišćenja područja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, nakon potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine. Svrha je nadoknada sredstava utrošenih radi operacija čišćenja potresom pogođenih područja, te vraćanja u ispravno radno stanje komunalne infrastrukture u kakvom su bili prije katastrofe. Korisnici su tijela državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kod ostalih korisnika, odnosno nacionalnih parkova i parkova prirode, Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Ravnateljstva za robne zalihe (RRZ) do povećanja je došlo radi uslađivanja sa stvarnim prijenosom prihoda te promjena u dinamici realizacije EU projekata. Kod korisnika HAMAG-BICRO do povećanja je  došlo zbog oročavanja sredstava koje HAMAG-BICRO ima na posebnim računima vezanim za financijske instrumente iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., te Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.
Nadalje, u okviru okvih Izmjena i dopuna otvara se i nova glava Institut za vode temeljem Uredbe o osnivanju Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ (Narodne novine, broj 143/21) koji je dana 21. veljače 2022. godine upisan u sudski registar.   

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2022. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu, ukupni prihodi iznose 5.721.474.076 kn i manji su za 27.196.346 kn što je 0,47% u odnosu na Plan, a ukupni rashodi iznose 5.866.840.707 kn i veći su za 54.170.285 kn što je 0,93%.
Temeljna odrednica ovog prijedloga je ostvareni višak prihoda iz prethodnog razdoblja u ukupnom iznosu od 81.366.631 kn koji se raspoređuje na aktivnostima sustave obrane od poplava, primarno na sanaciju šteta od posljedica potresa na vodnim građevinama i ostale hitne intervencije u okviru zaštite od štetnog djelovanja voda. Najveći dio sredstava iskoristit će se za dodatne radove na Banovini.
Ukupne investicijske aktivnosti smanjuju se za 26.246.815 kn u odnosu na Plan odnosno sa 4.467.376.422 kn na 4.441.129.607 kn (smanjenje za 0,59 %) i to prvenstveno radi smanjenja rashoda u okviru aktivnosti projekata iz EU fondova.
Rashodi za aktivnost Kapitalni rashodi i transferi u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja povećavaju se za 52.945.888 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 250.000.000 kn na 302.945.888 kn zbog sanacije vodnih građevina, kao i degradiranih riječnih korita vodotoka i kanala izazvane izravnim učinkom potresa, koji je uzrokovao eroziju na pojedinim dionicama prirodnih i umjetnih vodotoka. 
Rashodi planirani za aktivnost IPA projekti i projekti iz EU fondova smanjuju se za 2,29%, u ukupnom iznosu od 79.192.703 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 3.455.103.422 kn na 3.375.910.719 kn, i to na ulaganjima u regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava. Razlog smanjenja je u otežanoj provedbi ugovora na Projektu zaštite od poplava grada Ogulina te na Projektu sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, faza 1. - karlovačko područje, uzrokovanog stanjem na građevinskom tržištu uslijed povećanja troškova goriva i građevinskih materijala, te otežanim uvjetima nabave istih što rezultira usporavanjem dinamike realizacije radova.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da se 
planirani prihodi i primici povećavaju za 643.928.000,00 kn i iznose 2.622.182.290 kn. 
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na prihode po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova sukladno Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH od 2021.-2025. godine
Planirani rashodi i izdaci povećavaju se za 643.928.000,00 kn i iznose 2.285.832.290 kn. Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu aktivnosti provedbe programa suzbijanja energetskog siromaštva, a vezano za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske u cilju ublažavanja porasta cijene plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu.

      Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2023. I 2024. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek