Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 22. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je ponovio da se ovim Konačnim prijedlogom zakona preuzima u nacionalno zakonodavstvo Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije.
Također, cilj je pripremanje tržišta električne energije za izazove koje donosi energetska tranzicija. Naglasio je da je potrebno voditi računa o boljem i zaštićenijem povezivanju sustava unutar Hrvatske i Europske unije, kao i voditi računa o pravima potrošača u ulozi krajnjih kupaca.

Istaknuto je nekoliko novina koje donosi Konačni prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o tržištu električne energije: 
•    uvođenje energetskog odobrenja,
•    uvođenje instituta energetskih zajednica,
•    detaljna razrada agregiranja i skladištenja,
•    preoblikovanje operatora prijenosnog sustava (HOPS d.o.o.) iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo razlike u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju.

Predlagatelj je na vlastitu inicijativu u Konačnom prijedlogu zakona o tržištu električne energije izvršio sljedeće izmjene:
•    u članku 3. dodani su novi pojmovi i to: kupac s vlastitom proizvodnjom, naknada za korištenje mreže, energetska suglasnost (kako bi se napravila razlika u odnosu na energetsko odobrenje), elektroenergetska infrastruktura (energetski kabeli položeni ispod morske površine na morsko dno ili ukopani u morsko dno), zatvoreni distribucijski sustav (prebacuje iz dosadašnjeg članka 82. stavka 1. u pojmovnik te se na taj način postiže logičnije zaokružena cjelina normativnog propisa),
•    u članku 4. dodani su novi stavci 4. i 5., u koordinaciji s nadležnim ministarstvom, a u odnosu na Zakon o željeznicama, određuje se da se djelatnost upravitelja željezničke infrastrukture, vezana za isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra energetskom djelatnošću te da se električna energija koja nastaje pri rekuperativnom kočenju može vratiti u mrežu do uključivo 6 MW,
•    u članku 5. dodan je novi stavak 9., dodano je da će se HOPS-u i ODS-u odrediti isključivo pravo, odnosno, koncesija na zahtjev kada govorimo o elektroenergetskoj infrastrukturi. Novina je i da će se koncesija plaćati samo za zauzeti metar kvadratni površine, a ne za varijabilni dio koncesije. Time se želi izbjeći dodatno opterećenje građana i gospodarstva koji bi u suprotnom morali plaćati veću mrežarinu. Predviđeno je i da će se sklopiti aneks postojećim ugovorima radi ukidanja varijabilnog dijela u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona (dodano u članak 137. novi stavak 11.),
•    u članku 6. obrisani su stavci 2. i 3., 
•    u članku 12. detaljno je uređen izričaj vezano uz stvaranje tehničkih uvjeta u mreži i pristupa treće strane,
•    u članku 13. je utvrđen detaljni postupak izrade elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP),
•    u članku 17. uređuje se obveza operatora sustava da u roku od mjesec dana od dana dostave elaborata mogućnosti priključenja na mrežu izda preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja te o mogućim opcijama za priključenje. 
U istom članku, kod hidroelektrana, nositelj projekta za takvo postrojenje dužan je u roku od najdulje deset godina od dana izvršnosti energetskog odobrenja izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu (produžen je rok),
 Ovim se člankom također razrađuju odredbe o sudskoj zaštiti vezano uz donošenje odluke o provedenom javnom natječaju za dodjelu energetskog odobrenja (odluka u upravnom sporu po hitnom postupku – u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe),
•    u članku 18. dorađen je izričaj vezano uz obvezu pružanja javne usluge,
•    u članku 25. je detaljno razrađeno da nema dvostrukih naknada za skladištenje, čime se postiže da skladištenje bude ekonomski isplativo,
•    u članku 46. dodaje se novi stavak 16. kojim se određuje da proizvođač električne energije koji ima dozvolu je dužan plaćati tarifu za korištenje mreže za energiju koju predaje u prijenosnu odnosno distribucijsku mrežu,
•    u članku 48. stavak 1. dorađuje se na način da se specificira što podrazumijeva skladištenje električne energije,
•    u članku 133. rok za podnošenje zahtjeva s iskazom interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanja energetskog odobrenja produljen je sa 60 na 90 dana,
•    također je prihvaćen prijedlog Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora koji je na 33. sjednici održanoj 16. lipnja 2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o tržištu električne energije te je izvršena pravna i nomotehnička dorada pojedinih odredbi (članaka 1., 3., 4., 5., 6., 8., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 20., 21., 22., 24., 25., 26., 28., 30., 33., 36., 37., 38., 39., 43., 54., 64., 68., 76., 77., 83., 86., 89., 92., 101., 102., 104., 105., 107., 112., 124., 125., 126. do 129., 130., 133., 134., 139. Prijedloga zakona).

Odbor je bez rasprave sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o tržištu električne energije

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek